Slanutak
Sinonim: čič, naut, slani grah, nohut, graj, leblebija; Engleski naziv: Chick-pea; Latinski naziv: Cicer arietinum L.;
Slanutak
Slanutak je jednogodišnja zeljasta biljka. Korijen mu je vretenast i razgranat i dopire do 1 m dubine, a 40 – 50 % ukupne mase korijena nalazi se dublje od 20 cm tla, što mu omogućuje dobru opskrbu vodom i hranivima iz dubljih slojeva tla. Stabljika pri kraju vegetacije odrveni, a može biti visoka 30 – 80 cm. Listovi su neparno perasti, sa 13 – 17 liski obrnuto ovalnog oblika i kao grančice i mahune, prekriveni su sitnim dlačicama. Cvjetovi su leptirasti, sitni bijele, ružičaste, rijeđe plavičaste boje. Sjeme slanutka nalazi se u kratkoj, dlakavoj komuški (1 – 4 cm duga), koja najčešće sadrži jednu do dvije sjemenke. Boja sjemenki može biti krem, žuta, smeđa, zelena ili crna. Izgledom sliči plodu graška osim što je slanutak malo veći i nema baš pravilan kuglast oblik. Zrela mahuna ne puca, a prezrela otpada. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna.
Agroekološki uvjeti za uzgoj slanutka
Temperatura
Minimalna temperatura za nicanje iznosi 5 – 6 °C, ali u takvim uvjetima niče za oko 3 tjedna. Pri temperaturi tla od 8 – 10 °C niče za 10 – 15 dana, a najbrže je nicanje pri 25 °C za 5 dana. U početnoj fazi rasta slanutak je otporan na niske temperature i može podnijeti -6 do -8 °C. Kasnije se potreba za toplinom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnoj fazi 20 – 24 °C, a u vrijeme cvatnje oko 25 °C.
Voda i tlo
Slanutak je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Najveća je potreba za vodom u vrijeme formiranja pupova i u cvatnji. Uspijeva gotovo na svakom tlu, osim vrlo teških i vrlo kiselih tala. Podnosi blago zaslanjena tla.
Agrotehničke mjere pri uzgoju slanutka
Najbolje pretkulture su mu okopavine, a poslije njih strne žitarice. Monokulturu valja izbjegavati. Slanutak se može češće uzgajati na istoj površini, što je prednost za sušna područja, gdje nema mogućnosti navodnjavanja. U osnovnoj obradi i pripremi tla za sjetvu preporučuje se gnojidba na bazi 20 – 30 kg/ha dušika, 40 – 90 kg/ha fosfora i 20 – 35 kg/ha kalija.
Sjetva slanutka
Uzgaja se u mediteranskom području te se sije od kasne jeseni do ranog proljeća. Klija pri niskim temperaturama i dobro podnosi mrazeve, pa se u kontinentalnom dijelu može sijati već početkom ožujka. Može se sijati na međuredni razmak od 30 – 70 cm, a razmak u redu 10 – 30 cm, što pretpostavlja potrebu sjemena od 50 – 15 kg/ha, ovisno o krupnoći. Dubina sjetve iznosi 5 – 7 cm, dublja je na lakšim i suhljim tlima, a plića na težim i vlažnijim. Ako je posijan na širi razmak, može se vršiti međuredna kultivacija.
Berba i skladištenje slanutka
Slanutak prilično jednolično dozrijeva, a mahune ne pucaju, pa je lako odrediti termin žetve. Žetva se obavlja adaptiranim kombajnom kao za grah zrnaš. Na manjim površinama biljke se čupaju ili žanju, a nakon suše vrše. Prinosi zrna mogu doseći 3,2 t/ha. nakon žetve sjeme treba sušiti, pa tek onda uskladištiti.
Izvor:
· R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
· Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.
Slanutak - Sorte (3)
DOMAĆI KRUPNOZRNI
DOMAĆI SITNOZRNI
ELVAR
Sinonim: čič, naut, slani grah, nohut, graj, leblebija; Engleski naziv: Chick-pea; Latinski naziv: Cicer arietinum L.;
Slanutak
Slanutak je jednogodišnja zeljasta biljka. Korijen mu je vretenast i razgranat i dopire do 1 m dubine, a 40 – 50 % ukupne mase korijena nalazi se dublje od 20 cm tla, što mu omogućuje dobru opskrbu vodom i hranivima iz dubljih slojeva tla. Stabljika pri kraju vegetacije odrveni, a može biti visoka 30 – 80 cm. Listovi su neparno perasti, sa 13 – 17 liski obrnuto ovalnog oblika i kao grančice i mahune, prekriveni su sitnim dlačicama. Cvjetovi su leptirasti, sitni bijele, ružičaste, rijeđe plavičaste boje. Sjeme slanutka nalazi se u kratkoj, dlakavoj komuški (1 – 4 cm duga), koja najčešće sadrži jednu do dvije sjemenke. Boja sjemenki može biti krem, žuta, smeđa, zelena ili crna. Izgledom sliči plodu graška osim što je slanutak malo veći i nema baš pravilan kuglast oblik. Zrela mahuna ne puca, a prezrela otpada. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna.
Agroekološki uvjeti za uzgoj slanutka
Temperatura
Minimalna temperatura za nicanje iznosi 5 – 6 °C, ali u takvim uvjetima niče za oko 3 tjedna. Pri temperaturi tla od 8 – 10 °C niče za 10 – 15 dana, a najbrže je nicanje pri 25 °C za 5 dana. U početnoj fazi rasta slanutak je otporan na niske temperature i može podnijeti -6 do -8 °C. Kasnije se potreba za toplinom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnoj fazi 20 – 24 °C, a u vrijeme cvatnje oko 25 °C.
Voda i tlo
Slanutak je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Najveća je potreba za vodom u vrijeme formiranja pupova i u cvatnji. Uspijeva gotovo na svakom tlu, osim vrlo teških i vrlo kiselih tala. Podnosi blago zaslanjena tla.
Agrotehničke mjere pri uzgoju slanutka
Najbolje pretkulture su mu okopavine, a poslije njih strne žitarice. Monokulturu valja izbjegavati. Slanutak se može češće uzgajati na istoj površini, što je prednost za sušna područja, gdje nema mogućnosti navodnjavanja. U osnovnoj obradi i pripremi tla za sjetvu preporučuje se gnojidba na bazi 20 – 30 kg/ha dušika, 40 – 90 kg/ha fosfora i 20 – 35 kg/ha kalija.
Sjetva slanutka
Uzgaja se u mediteranskom području te se sije od kasne jeseni do ranog proljeća. Klija pri niskim temperaturama i dobro podnosi mrazeve, pa se u kontinentalnom dijelu može sijati već početkom ožujka. Može se sijati na međuredni razmak od 30 – 70 cm, a razmak u redu 10 – 30 cm, što pretpostavlja potrebu sjemena od 50 – 15 kg/ha, ovisno o krupnoći. Dubina sjetve iznosi 5 – 7 cm, dublja je na lakšim i suhljim tlima, a plića na težim i vlažnijim. Ako je posijan na širi razmak, može se vršiti međuredna kultivacija.
Berba i skladištenje slanutka
Slanutak prilično jednolično dozrijeva, a mahune ne pucaju, pa je lako odrediti termin žetve. Žetva se obavlja adaptiranim kombajnom kao za grah zrnaš. Na manjim površinama biljke se čupaju ili žanju, a nakon suše vrše. Prinosi zrna mogu doseći 3,2 t/ha. nakon žetve sjeme treba sušiti, pa tek onda uskladištiti.
Izvor:
· R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
· Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.
Slanutak - Sorte (3)
DOMAĆI KRUPNOZRNI
DOMAĆI SITNOZRNI
ELVAR