Čitam - da je po mraku s Quadom uletio u jarak "na zatvorenom" gradilištu i poginuo. Moja sućut obitelji.
Ovaj me napis podsjetio da smo nedavno išli supruga, ja i kćerke s djecom i jednim tuđim djetetom, prijateljem našeg mlađeg unuka, na izlet, na Grebengrad. Vjerovali ili ne u nekoliko smo navrata u zadnji tren, kako se ono kaže "spašavali žive glave", od nesmotrenih vozača osobnih automobila, a bome i od quada i crossera, koji su divljali u prolazu. Quad je vozio klinac, dijete, kojih desetak do dvanaest godina, ako smo dobro skužili pratio ga je iza otac u SUV-u. Ali to nije bila rekreativna vožnja, niti adrenalinska, to je bilo ludovanje i kockanje sa stradavanjem. (Ne nisam suviše strog, bio sam godinama organizator autocross utrka, znam što trabunjam.)
Nekoliko me godina nije bilo na Grebengradu i nisam se više mogao snalaziti - kamo sam ja to sada došao? Kako mi ljudi drastično mijenjamo naše krajolike?
"Radim" sada nešto, da istovremeno mogu kopati i po starim albumima. Ovu sam fotografiju snimio 1.5.1987., s terase "vikendice" iznad vinograda, pri hodanju na zidine Grebengrada:
Ovdje se vidi dio spomenutog vinograda i oni koji se zabavljaju, loptaju, na čistoj širokoj ledini ispod tog vinograda:
Pogled s vrha zidina na taj tada jako lijepi planinarski kutak je bio na nešto vrlo pitomo, uredno obrađeno, sređeno, privlačno:
Nastavak dosađivanja, s zatečenim stanjem krajolika, u narednom postu.
Ovaj me napis podsjetio da smo nedavno išli supruga, ja i kćerke s djecom i jednim tuđim djetetom, prijateljem našeg mlađeg unuka, na izlet, na Grebengrad. Vjerovali ili ne u nekoliko smo navrata u zadnji tren, kako se ono kaže "spašavali žive glave", od nesmotrenih vozača osobnih automobila, a bome i od quada i crossera, koji su divljali u prolazu. Quad je vozio klinac, dijete, kojih desetak do dvanaest godina, ako smo dobro skužili pratio ga je iza otac u SUV-u. Ali to nije bila rekreativna vožnja, niti adrenalinska, to je bilo ludovanje i kockanje sa stradavanjem. (Ne nisam suviše strog, bio sam godinama organizator autocross utrka, znam što trabunjam.)
Nekoliko me godina nije bilo na Grebengradu i nisam se više mogao snalaziti - kamo sam ja to sada došao? Kako mi ljudi drastično mijenjamo naše krajolike?
"Radim" sada nešto, da istovremeno mogu kopati i po starim albumima. Ovu sam fotografiju snimio 1.5.1987., s terase "vikendice" iznad vinograda, pri hodanju na zidine Grebengrada:
Ovdje se vidi dio spomenutog vinograda i oni koji se zabavljaju, loptaju, na čistoj širokoj ledini ispod tog vinograda:
Pogled s vrha zidina na taj tada jako lijepi planinarski kutak je bio na nešto vrlo pitomo, uredno obrađeno, sređeno, privlačno:
Nastavak dosađivanja, s zatečenim stanjem krajolika, u narednom postu.
