W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
budi malo precizniAdo kaže:
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
J
Josip321
Guest
Re: šljivarstvo
ova gore slika nije ona ona o kojoj sam pričao. dolje su slike voćke o kojoj sam pričao.
dakle. kako sam pisao već. on želi skratiti visinu šljive jer nije nikako do sada vođeno računa o uzgojnom obliku.
na zadnjoj slici sam označio brojem 2 visinu do koje bi on sada želio da ostavi visinu od broja 1 se račva.
da li se može odrezati ovaj dio iznad broja dva? da li bi to bilo opasno zbog truleži, da li bi bio to prevelik šok za stablo?
pa ako netko želi neka napiše što bi bilo dobro uraditi.
a što se tiče prve slike, to je drugo stablo i njega bi također želio skratiti jer je previše otišlo u visinu.
neki prijedlog??
ova gore slika nije ona ona o kojoj sam pričao. dolje su slike voćke o kojoj sam pričao.
dakle. kako sam pisao već. on želi skratiti visinu šljive jer nije nikako do sada vođeno računa o uzgojnom obliku.
na zadnjoj slici sam označio brojem 2 visinu do koje bi on sada želio da ostavi visinu od broja 1 se račva.
da li se može odrezati ovaj dio iznad broja dva? da li bi to bilo opasno zbog truleži, da li bi bio to prevelik šok za stablo?
pa ako netko želi neka napiše što bi bilo dobro uraditi.
a što se tiče prve slike, to je drugo stablo i njega bi također želio skratiti jer je previše otišlo u visinu.
neki prijedlog??
Re: šljivarstvo
Tijekom 2006. godine kako na području cijele Slavonije tako i na području Viljeva izvršeno je opsežno istraživanje o autohtonim zavičajnim sortama šljiva. Projekat je pokrenut od strane Udruge proizvođača prirodne domače šljivovače " SLAVONKA " Osijek na čelu sa mr. Stjepanom Galovićem u suradnji sa Zavodom za voćarstvo iz Zagreba.
Povjerenik Udruge za donjomiholjačko područje Dominik Knežević na temelju vlastitih istraživanja pronašao je 7 autohtonih viljevačkih sorti šljiva te su kvalitetna i lako dostupna stabla pojedinih sorti na terenu locirana i plombirana od strane ZZV Zagreb te je sa njih u više navrata uzet uzorak radi raznih analiza.
Autohtone viljevačke sorte šljiva su:
- MANDALENKA SITNA
- MANDALENKA
- MIOLJČANKA
- BELA STAROVERSKA
- RASKALJANKA
- GLODVARA
- PASJARA
Ovo je terenski zapisnik poslan središnjici UPDŠ Slavonka u Osijeku.
"IDENTIFIKACIJA AUTOHTONIH/ZAVIČAJNIH SORTI ŠLJIVA
Tablica autohtonih/zavičajnih sorti
Redni broj Ime i prezime Mjesto nasada Naziv sorte, broj stabala Adresa stanovanja Telefon
1. Ana Bratuševac Viljevo Mandalenka(10) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
2. Ana Bratuševac Viljevo Raskaljanka(10) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
3. Ana Bratuševac Viljevo Pasjara(1) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
4. Ana Bratuševac Viljevo Mandalenka rana(1) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
5. Antun Blaženović Viljevo Mi'oljčanka(25) B.Radića131, Viljevo 031/644-456
6. Mirko Šmit Viljevo Bela staroverska(30) B.Radića108, Viljevo 031/644-256
7. Ivo Barjaktarić Viljevo Glodvara(2) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
8. Ivo Barjaktarić Viljevo Pasjara(2) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
9. Ivo Barjaktarić Viljevo Mandalenka rana(3) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
Pojašnjenje i opis pojedinih sorti
Bela staroverska
Kao što i sama riječ kaže to je bijela šljiva ( bela zato što Viljevci, Šokci kao i svi drugi Podravski Šokci govore štokavskom ekavicom). Ovo je šljiva dosta sitnog roda koji se se jako drži za peteljku i opada tek pravo zrela ( ako i onda padne, u puno slučajeva se morali udarati drvenim pritkama da padne ). Također se jako teško odvaja od koštice. Pjegava je i kada je zrela pravo žute boje. Najkasnija naša sorta(druga polovina 9. do prva polovina 10.mj.) . Jako je malo ima u selu baš zbog težine sakupljanja(sitna je) i branja(ne da se od peteljke). Daje puno rakije. Rakija je izvrsna i finog mirisa. Po meni najbolja za rakiju.
Mioljčanka
Ovo je ustvari Valpovka samo je naši ljudi zovu tako jel su ju donijeli iz Miholjca (sami Miholjčani kažu Valpovka).
Raskaljanka ili jednostavno Plava
Šljiva za koju mislim da je ustvari Bistrica. Srednje krupnog duguljastog ploda ( krupnijeg od bele) sa crtom po sebi. Lako se raskalja (kao što i sam naziv kaže) i odvaja od koštice. Više se koristi kao konzumna (za pekmeze ili sviježa za knedle ) ali se i od nje peče rakija. Rodi od Velike Gospe do Miolja.
Mandalenka
Plava šljiva sasvim okruglog ploda. Drvo dosta hrapavije kore u odnosu na ostale šljive. Iako sitnijeg ploda lako pada sa stabla pa je malo omiljenija od bele ali je nema puno u selu. Rodi od Ilinja do Velike Gospe. Dobra za rakiju. Po meni vrlo zanimljiva sorta i nema je puno.
Mandalenka rana
Ovo je ustvari isto što Mandalenka, samo što je sitnija i rodi ranije( već od druge polovine lipnja). To je prva šljiva u selu.
Glodvara
Plava šljiva duguljastijeg ploda, nešto slično kao raskaljanka samo, kako sama riječ kaže, ne da se odlupit od koštice pa se glođe . Također teško pada sa stabla pa se primjenjuje tehnika udaranja po granama kao kod bele ,pogotovo kod visokih stabala. Jako je trnovita i čvrstih, žilavih grana. Rodi od Velike Gospe do Mi'olja. Jako slatka šljiva i po nekima najbolja za rakiju.
Pasjara
Plava šljiva nešto većeg ploda od svih ostalih nabrojanih. Plod okruglastiji do čak zbijen po uzdužnoj osi. Ima crtu na sebi ali se ne da raskaljati zbog svoje meke konstitucije kada je zrela. Više je vodena. I samo stablo odnosno grane su nekako nježnije. Nema trnja. Rodi od Velike Gospe do Mi'olja. Jako je rijetka i u selu ima svega desetak stabala ukupno.Dobra za rakiju.
Evo nadam se da sam uspio napraviti što ste tražili. Trudio sam se obići teren što više iako nisam imao puno vremena. Da je bilo više vremena možda bih našao kvalitetnija stabla i obišao i druga okolna sela u kojima ima više šljivika. Naime okolna sela su Vlaška a oni kao takvi nisu toliko bili napredni u smislu voćarstva te nisu sadili puno drugog voća za razliku od Viljevaca koji su dosta rano počeli saditi sve i svašta. Dakako u tim selima se imena ovih nabrojanih sorata totalno razlikuju (npr. kod njih se ringlov kaže doroncija, pa onda imamo bjelicu pa ranku).
Stanje oko broja stabala ovih starih nabrojanih sorti u selu Viljevu je alarmantno pogotovo bele staroverske i glodvare koje su ponajbolje za rakiju. Ljudi su nakon II. svj. rata počeli masovno saditi Mioljčanku(Valpovku) zbog krupnijih plodova i lakog sakupljanja. Za Pasjaru nisam siguran da je stara sorta ( iako ljudi kažu da je ) baš zbog nježnosti grana, glatkoće kore i to što nema trnja. Mandalenka je jako zanimljiva sorta. Daje dobru rakiju a ipak nije teška za ubirati kao bela i glodvara.
Eto nadam se da sam pomogao.
Sa poštovanjem, Dominik Knežević UPDŠ Slavonka Osijek - povjerenstvo D.Miholjac "
http://www.dzzp.hr/publikacije/zbornik_ ... erzija.pdf
Na strani 86. imate detaljan opis projekta.
Kako se malo intenzivnije u zadnjih 4, 5 godina zanimam za šljivarstvo i proizvodnju rakije došao sam do dva zaključka. Prvi je da se broj stabala naših autohtonih šljiva a i općenito stabala vočaka strahovito brzo smanjuje. Da na pričamo o starim jabukama i kruškama. Na prste oba dvije ruke bi se dalo nabrojati koliko ih ima u selu. Šteta je da se nitko ne interesira malo više te da se ne bavi kalemljenjem istih u svrhu spašavanja od totalnog uništenja. O šljivama da ne govorim. Krče se munjevitom brzinom. Svima je loša uspomena kad su se morali dizati rano i ići kupiti šljive. Rakiju danas malo ljudi konzumira. Naravno u odnosu koliko se konzumirala u prošla vremena kada su rakija i vino bila jedina pića ( osim vode naravno ). Tu dolazim do drugog zaključa. Devedeset posto rakije koja se danas peče po domačinstvima je jako loše kvalitete i time opasna za zdravlje. Čini se niz grešaka u prikupljanju plodova, njihovih stavljanja u posude za ukomljavanje te same destilacije.
Tijekom 2006. godine kako na području cijele Slavonije tako i na području Viljeva izvršeno je opsežno istraživanje o autohtonim zavičajnim sortama šljiva. Projekat je pokrenut od strane Udruge proizvođača prirodne domače šljivovače " SLAVONKA " Osijek na čelu sa mr. Stjepanom Galovićem u suradnji sa Zavodom za voćarstvo iz Zagreba.
Povjerenik Udruge za donjomiholjačko područje Dominik Knežević na temelju vlastitih istraživanja pronašao je 7 autohtonih viljevačkih sorti šljiva te su kvalitetna i lako dostupna stabla pojedinih sorti na terenu locirana i plombirana od strane ZZV Zagreb te je sa njih u više navrata uzet uzorak radi raznih analiza.
Autohtone viljevačke sorte šljiva su:
- MANDALENKA SITNA
- MANDALENKA
- MIOLJČANKA
- BELA STAROVERSKA
- RASKALJANKA
- GLODVARA
- PASJARA
Ovo je terenski zapisnik poslan središnjici UPDŠ Slavonka u Osijeku.
"IDENTIFIKACIJA AUTOHTONIH/ZAVIČAJNIH SORTI ŠLJIVA
Tablica autohtonih/zavičajnih sorti
Redni broj Ime i prezime Mjesto nasada Naziv sorte, broj stabala Adresa stanovanja Telefon
1. Ana Bratuševac Viljevo Mandalenka(10) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
2. Ana Bratuševac Viljevo Raskaljanka(10) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
3. Ana Bratuševac Viljevo Pasjara(1) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
4. Ana Bratuševac Viljevo Mandalenka rana(1) V.Nazora 60, Viljevo 031/644-374
5. Antun Blaženović Viljevo Mi'oljčanka(25) B.Radića131, Viljevo 031/644-456
6. Mirko Šmit Viljevo Bela staroverska(30) B.Radića108, Viljevo 031/644-256
7. Ivo Barjaktarić Viljevo Glodvara(2) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
8. Ivo Barjaktarić Viljevo Pasjara(2) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
9. Ivo Barjaktarić Viljevo Mandalenka rana(3) B.Radića196, Viljevo 031/644-198
Pojašnjenje i opis pojedinih sorti
Bela staroverska
Kao što i sama riječ kaže to je bijela šljiva ( bela zato što Viljevci, Šokci kao i svi drugi Podravski Šokci govore štokavskom ekavicom). Ovo je šljiva dosta sitnog roda koji se se jako drži za peteljku i opada tek pravo zrela ( ako i onda padne, u puno slučajeva se morali udarati drvenim pritkama da padne ). Također se jako teško odvaja od koštice. Pjegava je i kada je zrela pravo žute boje. Najkasnija naša sorta(druga polovina 9. do prva polovina 10.mj.) . Jako je malo ima u selu baš zbog težine sakupljanja(sitna je) i branja(ne da se od peteljke). Daje puno rakije. Rakija je izvrsna i finog mirisa. Po meni najbolja za rakiju.
Mioljčanka
Ovo je ustvari Valpovka samo je naši ljudi zovu tako jel su ju donijeli iz Miholjca (sami Miholjčani kažu Valpovka).
Raskaljanka ili jednostavno Plava
Šljiva za koju mislim da je ustvari Bistrica. Srednje krupnog duguljastog ploda ( krupnijeg od bele) sa crtom po sebi. Lako se raskalja (kao što i sam naziv kaže) i odvaja od koštice. Više se koristi kao konzumna (za pekmeze ili sviježa za knedle ) ali se i od nje peče rakija. Rodi od Velike Gospe do Miolja.
Mandalenka
Plava šljiva sasvim okruglog ploda. Drvo dosta hrapavije kore u odnosu na ostale šljive. Iako sitnijeg ploda lako pada sa stabla pa je malo omiljenija od bele ali je nema puno u selu. Rodi od Ilinja do Velike Gospe. Dobra za rakiju. Po meni vrlo zanimljiva sorta i nema je puno.
Mandalenka rana
Ovo je ustvari isto što Mandalenka, samo što je sitnija i rodi ranije( već od druge polovine lipnja). To je prva šljiva u selu.
Glodvara
Plava šljiva duguljastijeg ploda, nešto slično kao raskaljanka samo, kako sama riječ kaže, ne da se odlupit od koštice pa se glođe . Također teško pada sa stabla pa se primjenjuje tehnika udaranja po granama kao kod bele ,pogotovo kod visokih stabala. Jako je trnovita i čvrstih, žilavih grana. Rodi od Velike Gospe do Mi'olja. Jako slatka šljiva i po nekima najbolja za rakiju.
Pasjara
Plava šljiva nešto većeg ploda od svih ostalih nabrojanih. Plod okruglastiji do čak zbijen po uzdužnoj osi. Ima crtu na sebi ali se ne da raskaljati zbog svoje meke konstitucije kada je zrela. Više je vodena. I samo stablo odnosno grane su nekako nježnije. Nema trnja. Rodi od Velike Gospe do Mi'olja. Jako je rijetka i u selu ima svega desetak stabala ukupno.Dobra za rakiju.
Evo nadam se da sam uspio napraviti što ste tražili. Trudio sam se obići teren što više iako nisam imao puno vremena. Da je bilo više vremena možda bih našao kvalitetnija stabla i obišao i druga okolna sela u kojima ima više šljivika. Naime okolna sela su Vlaška a oni kao takvi nisu toliko bili napredni u smislu voćarstva te nisu sadili puno drugog voća za razliku od Viljevaca koji su dosta rano počeli saditi sve i svašta. Dakako u tim selima se imena ovih nabrojanih sorata totalno razlikuju (npr. kod njih se ringlov kaže doroncija, pa onda imamo bjelicu pa ranku).
Stanje oko broja stabala ovih starih nabrojanih sorti u selu Viljevu je alarmantno pogotovo bele staroverske i glodvare koje su ponajbolje za rakiju. Ljudi su nakon II. svj. rata počeli masovno saditi Mioljčanku(Valpovku) zbog krupnijih plodova i lakog sakupljanja. Za Pasjaru nisam siguran da je stara sorta ( iako ljudi kažu da je ) baš zbog nježnosti grana, glatkoće kore i to što nema trnja. Mandalenka je jako zanimljiva sorta. Daje dobru rakiju a ipak nije teška za ubirati kao bela i glodvara.
Eto nadam se da sam pomogao.
Sa poštovanjem, Dominik Knežević UPDŠ Slavonka Osijek - povjerenstvo D.Miholjac "
http://www.dzzp.hr/publikacije/zbornik_ ... erzija.pdf
Na strani 86. imate detaljan opis projekta.
Kako se malo intenzivnije u zadnjih 4, 5 godina zanimam za šljivarstvo i proizvodnju rakije došao sam do dva zaključka. Prvi je da se broj stabala naših autohtonih šljiva a i općenito stabala vočaka strahovito brzo smanjuje. Da na pričamo o starim jabukama i kruškama. Na prste oba dvije ruke bi se dalo nabrojati koliko ih ima u selu. Šteta je da se nitko ne interesira malo više te da se ne bavi kalemljenjem istih u svrhu spašavanja od totalnog uništenja. O šljivama da ne govorim. Krče se munjevitom brzinom. Svima je loša uspomena kad su se morali dizati rano i ići kupiti šljive. Rakiju danas malo ljudi konzumira. Naravno u odnosu koliko se konzumirala u prošla vremena kada su rakija i vino bila jedina pića ( osim vode naravno ). Tu dolazim do drugog zaključa. Devedeset posto rakije koja se danas peče po domačinstvima je jako loše kvalitete i time opasna za zdravlje. Čini se niz grešaka u prikupljanju plodova, njihovih stavljanja u posude za ukomljavanje te same destilacije.
W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
Hoće li biti šljiva ove godine?
Hoće li biti šljiva ove godine?
Re: šljivarstvo
Josip321 pošto je to šljiva oko kuće možeš se sa njom igrati
Jadna šljiva traži svijetlo zato tjera tako, ako osjećeš opet će sve to istjerati. Probaj sprovesti trik. Provodnicu koja ti jaka i visoka bi ti cvaknio. Zamjenit će je druga po jačini i preuzeti njenu ulogu, e sad da ne bi svake godine nešto sjekao probaj napraviti ovo, plavo ti je rez a crno ti je povijanje grane, mislim da ta druga nije kruta i da ćeš je moći poviti. Sa tim dobivaš da ne tjera u visinu, iniciraš plod sa prekidom škroba u vrhove, dobit će svijetla u krošnju, ojačat će mlade grane i malo si ju smirio. Kasnije bi valjalo joj malo i korjenje porezati. Ja sam ti laik i amater, to sam pohvatao na predavanju, ako sam krivo pohvatao :blackeye Što da ti kažem, sama je, tu je gdje je. Visinu ste zadali, a sad...
Josip321 pošto je to šljiva oko kuće možeš se sa njom igrati
Jadna šljiva traži svijetlo zato tjera tako, ako osjećeš opet će sve to istjerati. Probaj sprovesti trik. Provodnicu koja ti jaka i visoka bi ti cvaknio. Zamjenit će je druga po jačini i preuzeti njenu ulogu, e sad da ne bi svake godine nešto sjekao probaj napraviti ovo, plavo ti je rez a crno ti je povijanje grane, mislim da ta druga nije kruta i da ćeš je moći poviti. Sa tim dobivaš da ne tjera u visinu, iniciraš plod sa prekidom škroba u vrhove, dobit će svijetla u krošnju, ojačat će mlade grane i malo si ju smirio. Kasnije bi valjalo joj malo i korjenje porezati. Ja sam ti laik i amater, to sam pohvatao na predavanju, ako sam krivo pohvatao :blackeye Što da ti kažem, sama je, tu je gdje je. Visinu ste zadali, a sad...
Re: šljivarstvo
Nema ni atomizera
Rodnih pupova ima, ali nema zaštite, prodao sam atomizer prijatelju jer me skroz napadao da mu ga prodam, kao njemu treba za 300 šljiva više nego meni za dvadesetak u pravu je, ali sam mu rekao da mi je dužan doći to ošpricati, sad ga nemawajbul kaže:
Nema ni atomizera
W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
Mislio sam što se tiče ovog vremena.Kontam kaže:Rodnih pupova ima, ali nema zaštite, prodao sam atomizer prijatelju jer me skroz napadao da mu ga prodam, kao njemu treba za 300 šljiva više nego meni za dvadesetak u pravu je, ali sam mu rekao da mi je dužan doći to ošpricati, sad ga nemawajbul kaže:
Re: šljivarstvo
Kako zbog vremena? Neka ona samo ima rodnih pupova i da se ošprica, ostalo je borba. Ako treba pariti, dimiti i spašavati cvijet od mraza tu sam. Pa treba se čeličiti Mislim ako ne mogu zaštiti 20 stabala šljive kako ću 4 - 5 tisuća raznih?
Kako zbog vremena? Neka ona samo ima rodnih pupova i da se ošprica, ostalo je borba. Ako treba pariti, dimiti i spašavati cvijet od mraza tu sam. Pa treba se čeličiti
Mislim ako ne mogu zaštiti 20 stabala šljive kako ću 4 - 5 tisuća raznih?
W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
Naj bolje riješenje za nju je motorna pila,ali prije toga uzeti pup i prekalemiti na novu podloguKontam kaže:Josip321 pošto je to šljiva oko kuće možeš se sa njom igrati
Žuti
Član
- Tu od
- 29 Lis 2008
- Poruka
- 609
Re: šljivarstvo
pozdrav svima !
evo prateći ovu temu odlučio sam se i ja uključiti u nju , pošto sam i ja šljivar ( relativno nov u tom poslu ) pa bih htio podijeliti svoja iskustva sa vama, a ako je moguće nekome i pomoći , odnosno želio bi i nešto naučiti (znanja nikada dosta) posjedujem stariji voćnjak od oko 80 šljiva u glavnom bistrica i pokoja stenly i manji vinograd od oko 400 trsova .
prošle godine u 11 mjesecu sam posadio 350 komada šljiva , čačanska ljepotica , čačanska rodna i čačanski šećer . naravno da sam prije toga pribavio raznoraznu literaturu o voćarstvu i uzgoju šlljiva , kontaktirao sam sve poznanike koji se bave voćarstvom kako bi prikupio što više informacija. bio sam u kontaktu sa agronomima iz poljoprivrednosavjetodavne službe. i mogu vam reći da svatko od njih ima neku svoju teoriju . a isto tako i u literaturi koju sam proučavao nailazio sam na potpune suprotnosti u nekim stvarima . tako da smatram da i nije baš lako odlučiti se kojim smijerom krenuti . prvi problem na koji sam naišao je to da sam rezervirao sadnice 6 mjeseci prije sadnje ( 250 kom. čačanske ljepotice , 50 kom. čačanske rodne , 50 kom. čačanska najbolja ) da bi se dogodilo to da sam došao po sadnice 3 dana pred sadnju i vlasnik rasadnika mi je rekao da nema čačanske najbolje nego samo čačanski šećer . mada mi je obećao prilikom rezervacije da nema problema sa sadnicama , a njega su mi preporučili iz poljoprivrednosavjetodavne službe. naravno da sam uzeo to što mi je ponudio jer nisam imao vremena tražiti druge sadnice . moram reći da sam dobio uredne papire za sadnice certifikat o bezvirusnom sadnom materijalu i račun . kada sam se požalio na njega agronomu koji mi ga je preporučio on je rekao da je to svejedno . moram reći da je jako neozbiljno takvo ponašanje . druga stvar oko koje sam se dvoumio je na koju visinu skratiti sadnice nakon sadnje . u većini knjiga koje sam pročitao pše da ih treba skratiti na visinu od 80 cm. , a agronom mi je rekao da ni slučajno neidem niže od 110 cm. eto to su samo neke stvari oko kojih se čovijek zamisli . eto toliko od mene za ovaj put , imao bih i nekih pitanja ali o tome drugi put. naravno ako neko ima kakvo pitanje za mene vrlo rado ću odgovoriti
pozdrav svima od
pozdrav svima !
evo prateći ovu temu odlučio sam se i ja uključiti u nju , pošto sam i ja šljivar ( relativno nov u tom poslu ) pa bih htio podijeliti svoja iskustva sa vama, a ako je moguće nekome i pomoći , odnosno želio bi i nešto naučiti (znanja nikada dosta) posjedujem stariji voćnjak od oko 80 šljiva u glavnom bistrica i pokoja stenly i manji vinograd od oko 400 trsova .
prošle godine u 11 mjesecu sam posadio 350 komada šljiva , čačanska ljepotica , čačanska rodna i čačanski šećer . naravno da sam prije toga pribavio raznoraznu literaturu o voćarstvu i uzgoju šlljiva , kontaktirao sam sve poznanike koji se bave voćarstvom kako bi prikupio što više informacija. bio sam u kontaktu sa agronomima iz poljoprivrednosavjetodavne službe. i mogu vam reći da svatko od njih ima neku svoju teoriju . a isto tako i u literaturi koju sam proučavao nailazio sam na potpune suprotnosti u nekim stvarima . tako da smatram da i nije baš lako odlučiti se kojim smijerom krenuti . prvi problem na koji sam naišao je to da sam rezervirao sadnice 6 mjeseci prije sadnje ( 250 kom. čačanske ljepotice , 50 kom. čačanske rodne , 50 kom. čačanska najbolja ) da bi se dogodilo to da sam došao po sadnice 3 dana pred sadnju i vlasnik rasadnika mi je rekao da nema čačanske najbolje nego samo čačanski šećer . mada mi je obećao prilikom rezervacije da nema problema sa sadnicama , a njega su mi preporučili iz poljoprivrednosavjetodavne službe. naravno da sam uzeo to što mi je ponudio jer nisam imao vremena tražiti druge sadnice . moram reći da sam dobio uredne papire za sadnice certifikat o bezvirusnom sadnom materijalu i račun . kada sam se požalio na njega agronomu koji mi ga je preporučio on je rekao da je to svejedno . moram reći da je jako neozbiljno takvo ponašanje . druga stvar oko koje sam se dvoumio je na koju visinu skratiti sadnice nakon sadnje . u većini knjiga koje sam pročitao pše da ih treba skratiti na visinu od 80 cm. , a agronom mi je rekao da ni slučajno neidem niže od 110 cm. eto to su samo neke stvari oko kojih se čovijek zamisli . eto toliko od mene za ovaj put , imao bih i nekih pitanja ali o tome drugi put. naravno ako neko ima kakvo pitanje za mene vrlo rado ću odgovoriti
pozdrav svima od
Žuti
Član
- Tu od
- 29 Lis 2008
- Poruka
- 609
Re: šljivarstvo
jesu cijepljene su na p.myrabolana razmak mi je 4x4 i to sam napravio na preporuku agronoma iz poljoprivrednosavjetodavne službe. ja sam rekao da je to možda preblizu ali on mi je rekao da se to riješava sa uzgojnim oblikom . zašto misliš da će biti problema kada narastu ?breskvar kaže:
Re: šljivarstvo
...možda čovjek misli na palmetu, nisam siguran...za myrabolanu je mali međuredni razmak, vidjet ćeš i sam za 4 - 5 godina...Žuti kaže:jesu cijepljene su na p.myrabolana razmak mi je 4x4 i to sam napravio na preporuku agronoma iz poljoprivrednosavjetodavne službe. ja sam rekao da je to možda preblizu ali on mi je rekao da se to riješava sa uzgojnim oblikom . zašto misliš da će biti problema kada narastu ?breskvar kaže:
W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
Kako je prošla cvatnja(oplodnja)?
Kako je prošla cvatnja(oplodnja)?
zvonis01
Član
- Tu od
- 2 Ožu 2009
- Poruka
- 792
Re: šljivarstvo
u mom šljiviku cvijeta i pčela kao u priči,sreća pa je bilo bez kiše,možda se i ne javi monilia laxa,danas sam htio protiv osice ali kiša.u prvči imaju povoljno herbosov MORIS 1L-73 KN,IZBACUJU GA IZ PROIZVODNJE,zbog EU.Kada prskaš protiv savijača i koliko puta? :scratch
u mom šljiviku cvijeta i pčela kao u priči,sreća pa je bilo bez kiše,možda se i ne javi monilia laxa,danas sam htio protiv osice ali kiša.u prvči imaju povoljno herbosov MORIS 1L-73 KN,IZBACUJU GA IZ PROIZVODNJE,zbog EU.Kada prskaš protiv savijača i koliko puta? :scratch
W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
Sada sam pošpricao protiv šljivine ose,zatim špricam kada plodovi budu veličine lješnjaka-zatim kada budu u punoj veličini(malo ranije).Zadnje 2god. sam štitio po cromosovom programu i nisam imao problema.Što se monilije laxe tiče,vjerovatno je neće biti,jer je vrijeme bilo idealno u vrijeme cvatnje,a kada prođe cvatnja prestaje opasnost od nje.Sada je treba štititi od monilije fruktigene(trulež ploda),ja ću ove godine prvi puta špricati fungicidom SIGNUM,kažu da je jako dobar ali je i skup.
Sada sam pošpricao protiv šljivine ose,zatim špricam kada plodovi budu veličine lješnjaka-zatim kada budu u punoj veličini(malo ranije).Zadnje 2god. sam štitio po cromosovom programu i nisam imao problema.Što se monilije laxe tiče,vjerovatno je neće biti,jer je vrijeme bilo idealno u vrijeme cvatnje,a kada prođe cvatnja prestaje opasnost od nje.Sada je treba štititi od monilije fruktigene(trulež ploda),ja ću ove godine prvi puta špricati fungicidom SIGNUM,kažu da je jako dobar ali je i skup.
M
mirkec84
Guest
Re: šljivarstvo
lijep pozdrav svima .imam brdo pitanja ali za pocetak 2-3 da vidim dali opce netko ima volje odgovarati ,
posto tek ulazim u sve to,
koliko sadnica sljiva ide na hektar?
koliki je urod po stablu -hektaru kg nakon par godina?
te koliki je drzavni poticaj po hektaru?hvala
lijep pozdrav svima .imam brdo pitanja ali za pocetak 2-3 da vidim dali opce netko ima volje odgovarati ,
posto tek ulazim u sve to,
koliko sadnica sljiva ide na hektar?
koliki je urod po stablu -hektaru kg nakon par godina?
te koliki je drzavni poticaj po hektaru?hvala
W
wajbul
Guest
Re: šljivarstvo
http://img26.imageshack.us/gal.php?g=voarstvo186.jpg
Odlična oplodnja č.rodne i loša č.rane
http://img26.imageshack.us/gal.php?g=voarstvo186.jpg
Odlična oplodnja č.rodne i loša č.rane
