Što se iza brda valja?

[vlč.puknuti]

Za Ukrajinu me boli briga.

S takvkm stavom si i 91 bil u potkrevetnoj bojni.

 

[ZJ]

Ne budi bezobrazan, i to te se ne tiče.
Ono je bila bila potpuno druga situacija i ne bih o tome.
Nisu ratnici samo oni s puškom, već i oni koji izvršavaju svoje radne zadatke.

Ali drago mi je da nisam moral uperiti pušku u nekog jadnika s druge strane koji je tam bil vjerojatno zato kaj je moral.

 

[vlč.puknuti]

Ti bi samo htio da te opet oslobodimo i ovoga ropstva ,aha...


Ova država je izgubljena te iste 91 jer su cjevi bile okrenute u krivu stranu ,isto tak je i sad u ukrajini .

Na zalost to ne vidiš sad a jos manje onda .

 

[ZJ]

Ne treba mene oslobađati, ja sam na zalasku…ko list na vjetru…
Mene je briga za one koji ostaju iza nas…ali mnogi ne misle o njima već samo o sebi.

A kad vidim u kaj se ova država pretvorila, žalim one koji su dali život za nju (uzalud) i žal mi je kaj nisam bil u “minhenskoj bojni”. Bar bi si zaradil pristojnu penziju, a ne crkavicu, kakva me čeka jednog dana (ako ju i dočekam).

 

[vlč.puknuti]

Glasuje na izborima, razgovaram s ljudima...

Od toga nama budučnosti za one iza nas..samo prašina u oči..davno je rečeno:
Da izbori mogu nešto promijeniti, odavno bi ih već zabranili - Mark Twain

Večina je to shvatila..zato je odaziv na izbore tak mali.

Kaj ti ne liči na predstavu..izborni plakati,sučeljavanje,izborna šutnja,glasačka mjesta,izborne kutije,gong,predsjednik izbornog mjesta,izborne jedinice,zapečaćeno,prebrojavanje glasova,privremeni rezultati,i Bago koji je platil životom
Kazalište za široke mase

 

[plus]

Kazalište i klizalište za široke mase. To je najbliže istini.

 

[vlč.puknuti]

ima onaj animirani film ..gdje je jura

 

[Kapetan_broda_Kupljenec]

Po meni je to na ljepom plavom dunavu valcer.

 

[Propali Poljoprivrednik]

Evo sad baš malo tako sjedim i pala mi na pamet HPK, pa reko idem malo pročitati zakon i statut HPK.

Ispada da je zakonom izglasano da svatko upisan u upisnik OPG-ova je obvezan član u HPK i obvezan je plaćati godišnju članarinu, a na snagu je stupio od 01.01.2023. godine.

Sad mene zanima jedna stvar, prilikom upisa u upisnik, dali je to negdje naznačeno i na to pristaješ, jer ako nije, tu nema pravne osnove za progon ukoliko ne platiš članarinu, jer ne postoji evidentan dokaz da si ti pristao na to bez obzira što je izglasano zakonom, mora biti dio ugovora i ti moraš o tome biti obaviješten.

Baš se moram raspitati oko toga.

 

[vlč.puknuti]

Kako se kaže i pišanje je sranje ako pišaš uz vjetar.

 

[zoran89]

Ma nije bitno jel to po zakonu kad ti to moraš platiti.

I čim otvoriš obrt moraš plaćati obrtničku komoru..

 

[plus]

A protiv vjetru ako pišaš🤔

 

[Nostradurus]

Dugo nisam bio na forumu. Uglavnom ušli smo u Euro zonu i sad smo zapečatili svoju financijsku sudbinu. Bankrot kao u Grčkoj nam slijedi. A neke stvari ga i ubrzavaju!

Poslao sam poruku profesoru Lovrinoviću na fb-u s zanimljivom tezom i pitanjem.

𝑃𝑜𝑠̌𝑡𝑜𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑓𝑒𝑠𝑜𝑟𝑒 𝐿𝑜𝑣𝑟𝑖𝑛𝑜𝑣𝑖𝑐́𝑢!

𝑁𝑎𝑑𝑎𝑚 𝑠𝑒 𝑑𝑎 𝑐́𝑒𝑡𝑒 𝑜𝑣𝑜 𝑝𝑟𝑜𝑐̌𝑖𝑡𝑎𝑡𝑖.

𝑁𝑎𝑖𝑚𝑒 𝑘𝑎𝑜 𝑒𝑘𝑜𝑛𝑜𝑚𝑠𝑘𝑖 𝑙𝑎𝑖𝑘 𝑠𝑎𝑚 𝑖𝑠̌𝑎𝑜 𝑐̌𝑖𝑡𝑎𝑡𝑖 𝑘𝑛𝑗𝑖𝑔𝑢 𝑖𝑧 𝑚𝑎𝑘𝑟𝑜𝑒𝑘𝑜𝑛𝑜𝑚𝑖𝑗𝑒 𝑖 𝑛𝑖𝑠𝑎𝑚 𝑛𝑎𝑠̌𝑎𝑜 𝑝𝑜𝑑𝑎𝑡𝑎𝑘 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑏𝑖 𝑜𝑏𝑗𝑎𝑠𝑛𝑖𝑜 𝑧𝑎𝑠̌𝑡𝑜 𝑏𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑑𝑖𝑧̌𝑢 𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑢 𝑑𝑜𝑑𝑎𝑡𝑛𝑜 𝑧𝑎 𝑖𝑧𝑛𝑜𝑠 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒.

𝑂.𝐾. 𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑣𝑢 𝑠𝑒 𝑐̌𝑖𝑛𝑖 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑜𝑔 𝑡𝑜𝑚𝑒 𝑠̌𝑡𝑜 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑛𝑜𝑣𝑐𝑢 𝑝𝑎𝑑𝑎 𝑝𝑎 𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎 𝑢𝑟𝑎𝑑𝑖𝑡𝑖 𝑘𝑜𝑚𝑝𝑒𝑛𝑧𝑎𝑐𝑖𝑗𝑢 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑛𝑒 𝑜𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑖 𝑔𝑢𝑏𝑖𝑡𝑎𝑘. 𝑀𝑒đ𝑢𝑡𝑖𝑚 𝑡𝑜 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜 𝑎𝑘𝑜 𝑏𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑛𝑖𝑠𝑢 𝑖𝑧𝑎𝑧𝑣𝑎𝑙𝑒 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑢 𝑒𝑘𝑠𝑝𝑎𝑛𝑧𝑖𝑗𝑜𝑚 𝑘𝑟𝑒𝑑𝑖𝑡𝑎 𝑛𝑒𝑔𝑜 𝑟𝑒𝑐𝑖𝑚𝑜 𝑣𝑒𝑙𝑖𝑘 𝑝𝑟𝑖𝑙𝑗𝑒𝑣 𝑛𝑜𝑣𝑐𝑎 𝑖𝑧 𝑖𝑛𝑜𝑧𝑒𝑚𝑠𝑡𝑣𝑎 𝑖𝑙𝑖 𝑒𝑚𝑖𝑠𝑖𝑗𝑎 𝑛𝑜𝑣𝑐𝑎 𝑏𝑒𝑧 𝑑𝑢𝑔𝑎 𝑜𝑑 𝑠𝑡𝑟𝑎𝑛𝑒 𝑑𝑟𝑧̌𝑎𝑣𝑒.
𝐴𝑘𝑜 𝑠𝑢 𝑏𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑖𝑧𝑟𝑜𝑐̌𝑛𝑖𝑐𝑖 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒, 𝑎 𝑘𝑎𝑘𝑜 𝑠𝑒 𝑐̌𝑖𝑛𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜 𝑜𝑛𝑒 𝑚𝑜𝑔𝑢 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑎𝑡𝑖 𝑛𝑜𝑣𝑎𝑐 𝑖𝑧 𝑛𝑖𝑐̌𝑒𝑔𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑎𝑑 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑎 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑢, 𝑡𝑎𝑑𝑎 𝑝𝑜𝑑 𝑝𝑟𝑒𝑡𝑝𝑜𝑠𝑡𝑎𝑣𝑘𝑜𝑚 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑠𝑣𝑎 𝑛𝑜𝑣𝑐̌𝑎𝑛𝑎 𝑚𝑎𝑠𝑎 𝑘𝑟𝑒𝑑𝑖𝑡 𝑏𝑎𝑛𝑎𝑘𝑎 𝑖 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑛𝑜𝑣𝑖 𝑘𝑟𝑒𝑑𝑖𝑡𝑖 𝑢𝑧𝑖𝑚𝑎𝑗𝑢 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑜𝑑𝑟𝑧̌𝑖 𝑟𝑒𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑘𝑢𝑝𝑜𝑣𝑛𝑎 𝑚𝑜𝑐́ 𝑡𝑒 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑡𝑖𝑟𝑎𝑗𝑢𝑐́𝑒 𝑛𝑜𝑣𝑐̌𝑎𝑛𝑒 𝑚𝑎𝑠𝑒 𝑠𝑙𝑖𝑗𝑒𝑑𝑖 𝑑𝑎 𝑏𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑛𝑎𝑝𝑙𝑎𝑐́𝑢𝑗𝑢 𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑢 𝑛𝑎 𝑐𝑗𝑒𝑙𝑜𝑘𝑢𝑝𝑛𝑢 𝑛𝑜𝑣𝑐̌𝑎𝑛𝑢 𝑚𝑎𝑠𝑢 𝑘𝑜𝑗𝑜𝑗 𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑜𝑣𝑜𝑗 𝑛𝑎𝑠̌𝑜𝑗 𝑝𝑟𝑒𝑡𝑝𝑜𝑠𝑡𝑎𝑣𝑐𝑖 𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑢𝑚𝑎𝑛𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑟𝑒𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡. 𝑍𝑏𝑜𝑔 𝑡𝑜𝑔𝑎 𝑗𝑒 𝑧𝑎𝑟𝑎𝑑𝑎 𝑏𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑛𝑒𝑜𝑘𝑟𝑧𝑛𝑢𝑡𝑎 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑜𝑚 𝑗𝑒𝑟 𝑗𝑒 𝑛𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑘𝑟𝑒𝑑𝑖𝑡𝑛𝑎 𝑒𝑘𝑠𝑝𝑎𝑛𝑧𝑖𝑗𝑎 𝑠𝑡𝑣𝑜𝑟𝑖𝑙𝑎 𝑝𝑢𝑛𝑜 𝑛𝑜𝑣𝑐𝑎, 𝑎𝑙𝑖 𝑗𝑒 𝑜𝑠𝑡𝑎𝑙𝑎 𝑖𝑠𝑡𝑎 𝑟𝑒𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡.

𝐼 𝑧𝑏𝑜𝑔 𝑡𝑜𝑔𝑎 𝑗𝑒 𝑢𝑣𝑒𝑐́𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒 𝑏𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑧𝑎 "𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑢" 𝑢 𝑏𝑖𝑡𝑖 𝑛𝑎𝑗𝑣𝑒𝑐́𝑎 𝑒𝑘𝑜𝑚𝑜𝑠𝑘𝑎 𝑝𝑟𝑒𝑣𝑎𝑟𝑎 𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑢 𝑗𝑒 𝑜𝑠𝑡𝑎𝑙𝑎 𝑔𝑙𝑢ℎ𝑎 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑙𝑎 "𝑒𝑘𝑜𝑛𝑜𝑚𝑠𝑘𝑎 𝑧𝑛𝑎𝑛𝑜𝑠𝑡". 𝐵𝑎𝑛𝑘𝑒 𝑜𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑢𝑗𝑢 𝑒𝑘𝑠𝑡𝑟𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑓𝑖𝑡𝑒 𝑢 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑚𝑒 𝑖𝑛𝑓𝑙𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒 𝑘𝑜𝑗𝑢 𝑠𝑎𝑚𝑒 𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑎𝑗𝑢. 𝑈 𝑡𝑟𝑒𝑛𝑢𝑡𝑘𝑢 𝑘𝑎𝑑𝑎 𝑘𝑟𝑒𝑛𝑢 𝑢 "𝑠𝑝𝑎𝑠̌𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑓𝑖𝑛𝑎𝑛𝑐𝑖𝑗𝑠𝑘𝑜𝑔 𝑠𝑢𝑠𝑡𝑎𝑣𝑎", 𝑝𝑜𝑣𝑒𝑐́𝑎𝑗𝑢 𝑘𝑎𝑚𝑎𝑡𝑒 𝑛𝑎 𝑣𝑒𝑐́ 𝑛𝑎𝑝𝑢ℎ𝑎𝑛𝑢 𝑛𝑜𝑣𝑐̌𝑎𝑛𝑢 𝑚𝑎𝑠𝑢 𝑖 𝑟𝑒𝑧̌𝑢 𝑘𝑟𝑒𝑑𝑖𝑡𝑒 𝑖 𝑡𝑎𝑘𝑜 𝑜𝑝𝑒𝑡 𝑒𝑘𝑠𝑡𝑟𝑎 𝑧𝑎𝑟𝑎đ𝑢𝑗𝑢.

𝑆̌𝑡𝑜 𝑣𝑖 𝑚𝑖𝑠𝑙𝑖𝑡𝑒 𝑜 𝑚𝑜𝑗𝑖𝑚 𝑟𝑎𝑧𝑚𝑖𝑠̌𝑙𝑗𝑎𝑛𝑗𝑖𝑚𝑎? 𝑍𝑎𝑟 𝑗𝑒 𝑚𝑜𝑔𝑢𝑐́𝑒 𝑑𝑎 𝑠𝑎𝑚 𝑗𝑎 𝑗𝑒𝑑𝑖𝑛𝑖 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑗𝑒 𝑜𝑣𝑜 𝑧𝑎𝑝𝑎𝑧𝑖𝑜 (𝑗𝑜𝑠̌ 2010. 𝑔𝑜𝑑𝑖𝑛𝑒)?

𝑆 𝑝𝑜𝑠̌𝑡𝑜𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒𝑚, 𝑁𝑜𝑠𝑡𝑟𝑎𝑑𝑢𝑟𝑢𝑠 𝑍𝑎𝑔𝑟𝑒𝑏𝑎𝑐̌𝑘𝑖
------

Naime to je mehanizam u bankarstvu koji kako god okreneš vodi u krizu realni sektor. To je ujedno i tajna informacija koja se ne uči na fakultetima.

Prema tome, uzimanje kredita kojem je kamata uvećana za inflaciju je čisto lihvarenje (po gornjem objašnjenju koje svatko može shvatiti). Zbog toga pamet u glavu i ne dajte se opelješiti.

 

[avialias]

Rich Dad Poor Dad Download (241 Pages)

Rich_Dad_Poor_Dad_(_PDFDrive_com_).pdf

www.pdfdrive.com

Pročitajte i saznati ćeš puno toga.

Novac nije valuta. Novac je dug. Netko ima Novac jer si ti dužan i postoje instrumenti kojima će utužit tvoj dug da bi se namirila vrijednost koju netko troši. Ukratko.

Valuta je usd, euro,kuna koja ima vrijednost i pošto ameri i eu naprintali sad papira brdo, valuti pala vrijednost jer su preplavili tržište novca s valutama. Direktna inflacija. Da bi gospodarstvo ostalo na razini aktivnosti mora Novac kolati i sad ustvari kola pino više valute s manjom vrijednosti nego prije ali ista količina novca. Da bi sad povukli valute nazad i ojačati iste, mora poskupjeti Novac pa se dižu kamate na isti , bio taj novac izražen u valuti euro , usd, kune.

Obveznice, papir s zigom koji vrijedi odredeni broj valute plus kamata u valuti nakon br godina. Kako vlasnik obveznice zna da će dobiti kamate i da ga država neće shebati, tako što država to garantira svim svojim fiskalnim aparatom da u trenutku kad bude trebala otkupiti nazad obveznice novac/vrijednost će namiriti iz poreza i oporezivanjem. Koga? Nas bez obzira da li imali obveznice il ne mi cemo vratiti i glavnicu i kamate...

 

[antondj]

2021 stan 1600 eura po kvadratu i fiksna kamata 3,5%. Sada je isti stan 2200.
Kako to objasniti. Di je tu banka?

 

[Nostradurus]

2021 stan 1600 eura po kvadratu i fiksna kamata 3,5%. Sada je isti stan 2200.
Kako to objasniti. Di je tu banka?

Banke su te koje najviše pomažu nekretninskoj ekspanziji i pomažu da se cijene nekretnina napuhuju jer malo ljudi kupuje kešom, a većin s kreditom. Kreditna ekspanzija omogućava rast cijena stanova. Na ovom linku

imate odličan dokumentarni film kako je upropaštena odlična ekonomija Japana. U jednom dijelu se priča o ekstremnoj inflaciji koju su stvorile banke i koje su posljedice bile. Vrijedi pogledati. Odlično je to štivo kao opće znanje iz makroekonomije i ekonomije.

 

[Tommy]

Banke su te koje najviše pomažu nekretninskoj ekspanziji i pomažu da se cijene nekretnina napuhuju jer malo ljudi kupuje kešom, a većin s kreditom.

Kod nas se više od 50% nekretnina u zadnje vrijeme kupilo gotovinom…

 

[Viduka OPG]

Kod nas se više od 50% nekretnina u zadnje vrijeme kupilo gotovinom…

Zbog tog je dobrim dijelom i naloženo iz centra moći da se uvede euro nazovi zajednički novac,da se izvuče do posljednje kune iz slamarica,da se vidi s čim se to barata, I naravno mnogi su prije konverzije kupili nekretninu u kešu ,nadajući se da će tu najmanje izgubiti na vrijednosti, a po stanju na tržištu to i jest tako.

 

[cvajko997]

2021 stan 1600 eura po kvadratu i fiksna kamata 3,5%. Sada je isti stan 2200.
Kako to objasniti. Di je tu banka?

Evo ukratko kako je. Država je uvela apn kredite. Jako loše za stvarne građane. Cijena raste. Ušli smo u euro zonu i Schengen. Tu ti onda bogati Skandinavac, Šveđanin, Njemac, Austrijanac... koji imaju 4000 eura plaću, kojima žena ima 3000-4000 eura plaću uštede kroz godine novce i jeftino im je. Njima je 2200 po kvadratu jeftino.

"With property prices ranging from 700,000 euros to 1.7 million euros for single- and two-family homes, these districts have the lowest price level in Munich. The same applies to square metre prices for local condominiums, which range between 5,000 euros and 8,000 euros."
Da prevedem, Minken, od 5000 do 8000 ojra kvadrat. Zagreb je također ok grad, relativno blizu minkena i austrijskih gradova. Ljudi si kupe nešto svoje. Također ovi Skandinavci, žive skromno doma, ali si kupe kuću na Jadranskom moru. Kuću. Koja 10 mjeseci i više stoji prazna. Što se bankrota tiče, RH je poprilično sigurna. Nikakav bankrot ne prijeti.

 

[Nostradurus]

Dobio sam odgovor od profesora Lovrinovića ponovivši pitanje na ovoj fb objavi: Ivan Lovrinović