• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Što se iza brda valja?

Želite li besplatno naučiti kako procijeniti gospodarske programe stranaka?

  • Da

    Glasova: 31 27.2%
  • Ne

    Glasova: 16 14.0%
  • Znam sam procijeniti programe

    Glasova: 16 14.0%
  • Ne zanima me

    Glasova: 51 44.7%

  • Ukupno glasača
    114
Status
Nisu omogućeni daljnji odgovori.

Lee Champa

Iskusan lik
Tu od
9 Tra 2019
Poruka
9,945
Zašto to misliš?
Možda je argentincima dosta sprdačine sa predsjednicima i izabrali komedijaša!
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Upravo sad u Saboru je rasprava o promjeni zakona o MIO fondovima. Prema izgovorenom se čini da će MIO fondovi moći ulagati i u nekretnine. :cool: .

Tako da ako prođe možda slijedi rast cijena nekretnina u nebo. Umirovljenici će od toga profitirati???

 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Da li se itko sjeća argumenta koje sam napisao zašto naši MIO fondovi u sumi ne mogu prosperirati? Dokaz tome je što prosječna mirovina pada, a rješenja su uglavnom na produljenje staža do mirovine. A što u biti nije pravo rješenje nego tehničko rješenje gdje se u biti forsira smanjenje broja korisnika jer će sve manje ljudi doživjeti mirovinu.
 

ZJ

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
22 Lip 2007
Poruka
28,510
Zato jer su "konzervativno" ulagali u firme, od kojih su nekima dionice postale bezvrijedne (poput Agrokora), u državne obveznice (perpetuum mobile?)...
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Zato jer su "konzervativno" ulagali u firme, od kojih su nekima dionice postale bezvrijedne (poput Agrokora), u državne obveznice (perpetuum mobile?)...
Državne financije su danas kao obiteljske. Može li sin dati tati novce i da mu tata poveća investiciju? Kako ako se nije pojavio novi novac u familiji? Novac ne raste u teglici.

Kako će firme akumulirati profit i povećavati proizvodnju? Veći BDP je moguć uz veću brznu protoka novca, ali brzina protoka novaca ima limite. Više novca se postiže kreditima, ali krediti poskupljuju proizvodnju i kad se vrate, izgubi se volumen novca. Ne može se stvaranje profita bazirati na novcu od kredita jer to znači da iza svakog eura profita imamo dug veći od eura. Jedan korak naprijed i dva nazad. U sumi radimo s gubitkom.

U toj financijskoj klimi se pojačava propadanje gospodarstva. Ne mogu svi ni teroretski poslovati s profitom. Praksa je još gora jer kamate poskupljuju proizvodnju, a naše kamate su više nego u konkurencije u inozemstvu te nam je proizvodnja manje isplativa ili neisplativa.

I sad iz te privrede imamo izdvajanje u 2. stup MIO fonda. Privreda u sumi radi gubitke, a MIO fondovi bi trebali slijediti rezultate privrede te je rezultat izostanak očekivane povoljne akumulacije kapitala u 2. stupu MIO što na kraju rezultira sa premalo novca za mirovine.

Trenutno nam pomažu dotacije gastarbeitera iz inozemstva, ali to je kap u moru koji proguta finacijski sektor i pretvori u svoj profit.

Ulaganje u državne obveznice je slično kao ulaganje u domaću privredu. Niti država niti privreda (u sumi) ne može producirati više novca koji bi isplatio ulaganje tj. ostvario pozitivan novčani profit.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Kad se tržišni odnosi pojave u osnovnim ljudskim potrebama
--------------------------------------------------------------------------------
Tržišna privreda je zagarantirana Ustavom. Sad netko drugi ima priliku napraviti vrtić i ponuditi manju cijenu. OK bilo bi dobro da razmisle o promjeni imena u "Deri peri sve od reda".
Istina je da nismo nikad utvrdili niti znanstveno niti referendumom da li je tržišno gospodarstvo dobro za nas ili samo za mali dio nas.
Mislim da trebaju dizati cijene sve dok ne postignu maksimum produkata "broj djece u vrtiću"*"mjesečna cijena". Na taj način će investitori vidjeti da tu ima para pa će se graditi novi vrtići te ćemo u roku keks imati višak mjesta u vrtićima. Istina cijena će biti popularna, ali nitko više neće moći reći da nema mjesta u vrtićima.

 

vlč.puknuti

Iskusan lik
Tu od
14 Svi 2008
Poruka
23,636
Tko bi gradio vrtiće ili hotele dok možeš izgraditi stanove ili apartmane i vratiti ulagenje za max. 3 godine...mnogo puta vude plačeno prije nego se završi..
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Kad se tržišni odnosi pojave u osnovnim ljudskim potrebama
--------------------------------------------------------------------------------
Tržišna privreda je zagarantirana Ustavom. Sad netko drugi ima priliku napraviti vrtić i ponuditi manju cijenu. OK bilo bi dobro da razmisle o promjeni imena u "Deri peri sve od reda".
Istina je da nismo nikad utvrdili niti znanstveno niti referendumom da li je tržišno gospodarstvo dobro za nas ili samo za mali dio nas.
Mislim da trebaju dizati cijene sve dok ne postignu maksimum produkata "broj djece u vrtiću"*"mjesečna cijena". Na taj način će investitori vidjeti da tu ima para pa će se graditi novi vrtići te ćemo u roku keks imati višak mjesta u vrtićima. Istina cijena će biti popularna, ali nitko više neće moći reći da nema mjesta u vrtićima.


Čudi me da ti, ekonomsko - financijski lumen, ovu problematiku prezentiraš na ovaj način.
Ja tu ne vidim apsolutno nikakav problem - vlasnica je odlučila uzeti klijentelu visokog staleža koja može platiti traženu cijenu, i na takvu odluku ima apsolutno pravo. Ukoliko uspije sa traženom cijenom popuniti kapacitete, cijena nije previsoka.
Na tržištu svaka roba ima svoga kupca - i ona najjeftinija, ( a na koju se kupac veoma visoke platežne moći neće niti osvrnuti ma kako ona dobro izgledala i kvalitetna/nekvalitetna bila) i ona najskuplja ( koju bi kupac niske platežne moći htio kupiti ali će samo okrenuti glavu i proći pokraj nje niti se osvrnuvši na nju).
Živimo u kapitalizmu, u staležiranom društvu, za svaki staležni razred postoji roba cijenom i kvalitetom primjerena njegovoj platežnoj moći.
Na svakome pojedincu je odluka želi li razvijati svoje osobne potencijale i unapređivati ih i proširivati svoja znanja i vještine, i maksimalno iskoristiti svoje razvojne sposobnosti koje će ga dizati na staležnoj ljestvici.
Naravno, veoma bitnu ulogu kod svakog pojedinca ima osobni mentalni i intelektualni osobni potencijal - ilitiga jednostavnio rečeno: nismo svi za sve i ne možemo svi postići jednake poslovne rezultate krenuvši sa iste startne pozicije.
Možda se čini da je ovo okrutna i omalovažavajuća misao, ali, to je reala.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Čudi me da ti, ekonomsko - financijski lumen, ovu problematiku prezentiraš na ovaj način.
Ja tu ne vidim apsolutno nikakav problem - vlasnica je odlučila uzeti klijentelu visokog staleža koja može platiti traženu cijenu, i na takvu odluku ima apsolutno pravo. Ukoliko uspije sa traženom cijenom popuniti kapacitete, cijena nije previsoka.

Problem je što gradski vrtići nemaju dovoljno kapaciteta te je jedina alternativa privatni vrtić. Taj vrtić obično plaćaju pripadnici srednje klase koja je ionako osuđenja ili da propadne ili da manji dio postanje gornja klasa u društvu. Takvi si mogu priuštiti i da plate dadilju.

Ako ne znate, bogati se bogate od imovine srednje klase. Prema tome što je srednja klasa više u krizi, to ćemo imati prije bogatiju gornju klasu. Ova kretanja u cijenama vrtića kao i lijep rast cijena nekretnina samo vode ka propasti srednje klase.

Ipak tko je čitao Gadafijevu "Zelenu knjigu", tamo je Gadafi rekao da nema ništa protiv kapitalista dok oni sami rade u svom poduzeću, ali je također i rekao da nije interes naroda da se u osnovnim ljudskim potrebama dopusti tržišno natjecanje (transport, zdravstvo, voda, kanalizacija, stanovanje, vrtići, školovanje, ...). Njih treba zadovoljiti društvena proizvodnja.
-----------

Inače taj model nepotrebnog dizanja cijene je koristio Konzum. Ako prodaš manje po višoj cijeni i zaradiš više, to znači da je dizanje cijena imalo opravdanje. Što u našem primjeru znači da vrtić možda treba stati s dizanjem cijena recimo kad bude 90% popunjen. Ako je profit ispred pružanja usluge to je onda o.k.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Kad smo već kod dizanja cijena i tržišne privrede. Kako prodajem neke svoje proizvode i morao sam dići cijene da bi mi bilo isplativo, pokazalo se da mi prodaja skoro pa ista. Prema tome vi bi rekli, vrijeme je za novo dizanje cijena? DA ili NE? Jer mi smo sada u tržišnom poslovanju. :)

Naime, neka poduzeća imaju taktiku da s godinama njihove cijene postupno, ali kontinuirano rastu brže nego cijene drugih. Ne oni nemaju problema s profitabilnošću. Oni je samo žele maksimizirati.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Problem je što gradski vrtići nemaju dovoljno kapaciteta te je jedina alternativa privatni vrtić. Taj vrtić obično plaćaju pripadnici srednje klase koja je ionako osuđenja ili da propadne ili da manji dio postanje gornja klasa u društvu. Takvi si mogu priuštiti i da plate dadilju.

Ako ne znate, bogati se bogate od imovine srednje klase. Prema tome što je srednja klasa više u krizi, to ćemo imati prije bogatiju gornju klasu. Ova kretanja u cijenama vrtića kao i lijep rast cijena nekretnina samo vode ka propasti srednje klase.

Ipak tko je čitao Gadafijevu "Zelenu knjigu", tamo je Gadafi rekao da nema ništa protiv kapitalista dok oni sami rade u svom poduzeću, ali je također i rekao da nije interes naroda da se u osnovnim ljudskim potrebama dopusti tržišno natjecanje (transport, zdravstvo, voda, kanalizacija, stanovanje, vrtići, školovanje, ...). Njih treba zadovoljiti društvena proizvodnja.
-----------

Inače taj model nepotrebnog dizanja cijene je koristio Konzum. Ako prodaš manje po višoj cijeni i zaradiš više, to znači da je dizanje cijena imalo opravdanje. Što u našem primjeru znači da vrtić možda treba stati s dizanjem cijena recimo kad bude 90% popunjen. Ako je profit ispred pružanja usluge to je onda o.k.
Problem nije u manjku kapaciteta gradskih vrtića u navedenom slučaju. Enormna cijena spomenutog privatnog vrtića nije masovna pojava i ne postoji mogućnost da će svi privatni vrtići dignuti cijene na taj nivo jer neće imati klijentelu koja je može platiti - dakle, morati će prestati sa radom, zatvoriti firmu, a to poduzetniku nije interes. Konkurencija će iznivelirati slojevito dostupnost vrtića za svaki platni razred klijentele, samo je tu pitanje kvartovske dostupnosti - udaljenosti vrtića od mjesta stanovanja - i isplativosti, i vremenske i financijske prevoženja djeteta od stana (radnog mjesta) do vrtića dva puta dnevno.
Ako ne iznivelira, srednja će se klasa izboriti za višu cijenu svoga rada i moći će si priuštiti veće cijene vrtića.
Danas, dok posla ima u količini tipa "v grm vritnem i stodeset radnih mjesta na koja mogu ići raditi iz njega izleti" neminovnost su turbulencije usklađivanja troškova sa prihodima, u vremenu u kojem zaposlenik uvjetuje visinu plaće za posao kojeg poslodavac nudi.

Da, bogati se bogate na račun srednje klase. U čemu je problem?
Srednja klasa se bogati isto tako na nečiji račun. Recimo na moj, račun mene kao proizvođača indirektno, preko svoga poslodavca koji jeftino kupuje od mene moju robu, i svome zaposleniku - toj famoznoj srednjoj klasi - od zarade na mojoj robi daje plaću. I taj bogati i taj "srednjeklasni" njegov zaposlenik žive i bogate se na moj račun. A ja se bogatim na račun "srednjeklasnog" jer on svojom plaćom dobivenom od "bogatog" kupuje ono što sam ja proizvela. Sada, i ja sam tu negdje, srednja klasa, pa ispada da iskorištavamo i bogatimo se geng-beng sistemom, ilitiga ko u grupnom seksu. :)
Klasa ispod nas "srednjeklasnih" živi na račun srednje klase i "bogatoga", od naših poreza koje dajemo državi a ona ih trensferira njima kroz socijalna davanja. Da, svi smo u geng-beng sistemu i bogati i "srednjeklasni" i socijala, samo je sada pitanje osobne umješnosti tko će ga više umetnuti, a kome će biti više umetnuto, a umješnost ovisi o osobnom mentalnom i intelektualnom potencijalu.
I tu smo sada kod one gore moje izrečene misli:
"nismo svi za sve i ne možemo svi postići jednake poslovne rezultate krenuvši sa iste startne pozicije.
Možda se čini da je ovo okrutna i omalovažavajuća misao, ali, to je reala."

Pa dolazimo do toga da je pitanje osobnog mentalnog i intelektualnog kapaciteta tko će ga više umetnuti a kome će biti više umetnuto u geng - bengu.
A kapitalizam je geng - beng sistem.
Socijalizam i komunizam smo proživjeli i nije nam se dopao kada ga gledamo sa odmakom.
Koji bi sistem - društveno uređenje - bilo pravedno da zadovolji potrebe apsolutno svakoga člana društva?
Po meni je to bio komunizam sa svojim geslom "radiš koliko možeš, dobiješ koliko ti treba". Misliš li da je to moguće, da će se svi članovi društva tako ponašati? Utopija. Povijest društva - ljudske populacije - od njezinog postanka je pokazala i dokazala da uvijek mora postojati vođa, oko vođe su oni koji mu pomažu držati društveno zajedništvo regulamma koje je on (mikrogrupa) odredio, i naravno, vođe uvijek dobivaju više od ostalih članova društva jer su im i odgovornosti i obim zadataka veći. Tu sada ukombiniraj poslodavce (mikrovođe) u sadašnjosti kao vođe grupa pojedinaca (zaposlenika) društvenih zajednica i to je to.
Ako zanemariš kriminalna bogaćenja bogatih i sagledaš samo hijerarhijsku ljestvicu, sve je čisto i kroz povijest je ostalo isto.
 

Lee Champa

Iskusan lik
Tu od
9 Tra 2019
Poruka
9,945
Ukrao sam samo ovo:
"Po meni je to bio komunizam sa svojim geslom "radiš koliko možeš, dobiješ koliko ti treba".
Koliko sam čitao tako je u kibucima kod Židova!
 
Status
Nisu omogućeni daljnji odgovori.
Na vrh