strucna literatura za povrtlare

[Kontam]

Ovo je samo za forumaša Cabaga!! Kad sam ja pisao da mi je Ridomil u paprici sumnjiv a on me napao

Rekoh ja da listovi žute od njega A sad me nešto strah. Ridomil je sastvaljen od dvije komponente to su:
Ridomil
Metalaksil-M (40 g/l) + mankozeb (640 g/l)
Fonganil
Metalaksil-M (465,2 g/l).

E sad nitko nikada nije primjetio da se od mankozeba pojavljuju žuti listovi u paprici, dapače svi će još potvrditi da list od dithana dobiva zelenu notu. Mankozeb više nije registriran u paprici, metalaksil je! Koncentracija je 11 puta veća u Fonganilu nego što je bila u Ridomilu. Kakve ćemo tek sad nemani imati, a tek probleme na paprici?
Knjige u povrćarstvu su osnove, ali redovno treba pratiti doktorate! Sreća što se da još naći besplatno

 

[Kontam]

Još malo da nastavim primjetiti ćete kako je Kadmij sulfat odličan za suzbijanje bakterioza svih sojeva. Vjerovatno ga već ima i u prodaji, no da se upoznamo što je kadmij

Sistemski je otrov; nakuplja se u bubrezima i jetri. Simptomi: kašalj, znojenje, bol u prsima, groznica, edem pluća - smrt.

Zaštita: zaštitna maska, prostorije trebaju biti dobro ventilirane, radna atmosfera mora se često analizirati.

Zašto ga onda koriste? Pa zato što je gotovo besplatan. XYZ tvrkta ekološki zbrinjava otpad iz nuklearke

Rabi se u proizvodnji niskotaljivih slitina, u proizvodnji alkalnih baterija (Ni-Cd), boja, legura, raznih električnih instrumenata, galvanizacija predmeta, auto industriji, te kao najvažnije, materijal za kontrolu fisije u nukleranim reaktorima.

Oplemeni s sa sulfatom i eto jeftinog učinkovitog sistema za ubijanje svih bakterioza
Kako izgleda formula zabranjeog mankozeba?
(C4H6MnN2S4)n
Uuuuuuuuuu ne znaš što je prirodnije od čega Ali je zabranjen u paprici!!!

 

[DARIJUS]

ajd da ja sad bubnem pa ostanem živ...
kiselu biljku dobijemo iz kiselog tla?
ako ph tla ode iznad 7, ako biljku hranimo ph neutralnim gnojivima, ako na nju nemogu pasti kisele kiše jer je u zaštićenom prostoru, imamo li problema sa bakterijama?

...ja papriku NE radim vani (osim ljute feferone) i zbilja nemam nikakvih problema sa bakteriozama...al možda je to slučajno...
...jer ne znam da li je biljka kisela ako raste u kiselom tlu...zbilja ne...ZNAM!

 

[Kontam]

Iz kiselog tla teško dobiš ikakvu biljku Šala u kislom tlu mogu biti lubenica i krumpir. Ostalo ipak više voli neutralno. Kod kupusa se javi kupusna kila, kod ostalog povrća bude poremećaja u usvjanju hranjiva. Biljka kad nešto treba uzeti iz tla ona pusti "nešto" snizi pH privremeno pokupi i opet se nutralizira. To ona u svom ciklusu nešto tako radi.

Ako je ph iznad 7 onda koristiš sulfatna gnojiva da node taj ph baš u alkalnu sredinu. Naravno da su kisele kiše noćna mora, barem meni. Odmah sodom poslije

I za kraj o tim tvojim kiselim biljkama
http://hr.wikipedia.org/wiki/Acidofilne_biljke

 

[bobostar]

Evo me sa još literature Ja samo hoću skreniti pažnju da uvijek pazite na pH lisne površine. Kažete bakar oksiklorid ne djeluje? Nema teoretske šanse da ne djeluje. Znate da je to lužnata otopina i da se bakterije slabo razmnožavaju u lužnatoj sredini a bakar ih dodatno još ubija i spriječava njihov razvoj, nastanak itd. Gdje je problem? Problem je

Problem je u tome što se ne kontrolira pH gotove otopine; od najjednostavnijih pH traka (promjena boje; nisu precizne, ali daju neku indikaciju) pa do pH metra (bar je i to sada jeftino) i sa druge strane, kontrola vode (pogotovo tvrdih, karbonatnih voda, koje neutraliziraju kiselost većine preparata, i time značajno smanjuju učinkovitost).
Evo, dva jednostaavna parametra, pH-metar i voda. :?

 

[bobostar]

Da dalje nastavim. Istina ima raznih mutanata .... neke mutiraju sa drugom porodicom što me izuzetno plaši ali neću vas zmarati... Uglavnom mutanti su otporniji čak već i...

A kako su tek ovi naši HRV mutaniti otporni; hoš' lijevo, hoš' desno, hoš' centar... stalno mutiraju. Za ove je Streptomicin nula, samo malo za "pod pazuh" :lol::lol::lol::lol:

 

[johabica]

E Kontam,a si ga zakompliciral.A šta ak ti reknem da kod mene ne postoji tlo iznad 6,5.A prosjek je 5,8.A najčešće 5,5.A ima i 3,8,ali to je malo,ali ima.Pa 4,5 i 5,2.I tako tako.Na 5,5 rastu lijepe kupusnjače.Isto ko i na 6.Ali ne raste celer.Ako nema bar malo iznad 5,5.Raste,ali problematično,još kako tako,ali ispod toga nikako.Na pet rastu sve solonaceae,bez problema.Da ti kažem koji prinos se postiže u krumpiru,reko bi da smo Nizozemska.Neću ti dalje nabrajati.Informacija ti je iz prve ruke.
Grafikone i doktorske disertacije uzimaj uvijek sa rezervom.Visokoobrazovan si.Mlad si.Naučiti ćeš još.O magisterijima i doktoratima sam već rekla svoje mišljenje.Nemoj ovo krivo shvatiti.Samo želim reći da ima svačega.
Zašto na djelu zemljišta 5,5 rastu kupusnjače (sve)da se razcvjetaš od miline bez kupusne kile,a na dijelu toga istoga zemljišta istog ph kila odnjela danak?Bilo je to ovako-jedan dio je bio nepokriven agrilom,a drugi dio je bio pokriven.I na pokrivenom djelu je prije početka berbe kila ubrala više nego ja.Na nepokrivenom djelu kile nije bilo.I taj je dio i dan danas pogodan za kupusnjače,a na djelu koji je bio pokriven i dan danas ne mogu saditi kupusnjače.Osim onih otpornih na kilu.Ali mi ne pada na pamet.
Zaključak-?

 

[Kontam]

Johabice nema tu kompliciranja Jasno kao noć Ineskticidi kiseli, fungicidi "povoljni" lužnati, kako kaže doktur ph metri su sve povoljniji i analiziraj. Poslije kisele kiše valja ići sa što lužnatijim srdstvom. Tlo ako je ph 3,4,5 to sigurno treba popravljati tu nema opće rasprave. E sad što rodi i koliko rodi to je pitanje. Ja sam uvijek za slušanje struke!

Ne sviđa mi se što na amabalaži ne piše pH sredstva i pH otopine koja je moguća da bude ukoliko je koncentracija po upustvu i pH vode 6 6,5 7. TO je tako teško navesti u upustvu Zadnje što sam koristio je bio Thiofer on je imao pH 2,1 čini mi se, čemu to? Ali kontam sreća moja 10 litara pH 6,5 i samo recimo 50 ml pH2,1 i kontam to će se razblažiti. Ali ne ne, neka sredstva nisu topiva u vodi, voda je samo medij distribucije po lisnoj površini i što se desi? Voda ispari i ostan ti pH 2 na listu. Pošto pH 2 nije normalan što se dešava sa listom nakon nekog vremena? Nekako mi se čini da je u zadnje vrijeme trend snižavanja pH. Niži pH super, biljka usvaja hranjiva, otpornija ovo ono, ne znam ja gdje to sve vodi. Ja imam svoju filozofiju, gro fosfora i pH malo manji od 7. Poz

 

[Kontam]

Problem je u tome što se ne kontrolira pH gotove otopine; od najjednostavnijih pH traka (promjena boje; nisu precizne, ali daju neku indikaciju) pa do pH metra (bar je i to sada jeftino) i sa druge strane, kontrola vode (pogotovo tvrdih, karbonatnih voda, koje neutraliziraju kiselost većine preparata, i time značajno smanjuju učinkovitost).
Evo, dva jednostaavna parametra, pH-metar i voda. :?

Doktur što ti preporučuješ? Slažem se da može doći do neutraliziranja, da li tvrdnja da nije poželjno mješati sredstva stoji? Da li znaš koliki je pH okvašivača? Hvala

 

[Kontam]

Evo od struke jako dobar rad.
Tvrdoća i pH vode mogu uticati na kvalitet i efekat,
kako pojedinačnih pesticida, tako i njihovih mešavina,
što za posledicu ima povećani rizik primene. Svojstva
vode mogu prouzrokovati ubrzano razlaganje aktivne
materije ili pak izraženiju perzistentnost, što može prouzrokovati
promenu biološkog efekta. Visoki pH često
prouzrokuje razgradnju i smanjuje perzistentnost
preparata (Marer, 1988). Mnogi pesticidi su nestabilni
u alkalnoj sredini, a potpuno stabilni u slabo kiseloj
(Tomlin, 2006). Efikasnost insekticida se brzo smanjuje
ako se mešaju sa alkalnom vodom (Buss, 2006).

http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/1820-3949/2009/1820-39490901043V.pdf

Da se nešto i zbučkati

 

[bobostar]

Doktur što ti preporučuješ? Slažem se da može doći do neutraliziranja, da li tvrdnja da nije poželjno mješati sredstva stoji? Da li znaš koliki je pH okvašivača? Hvala

Dobar članak onaj gore; upravo je to problem o kojem sa pisao u postu iznad. Svakako članak za arhivu.
A što se tiče okvašivača, načelno bi morali biti kiseli, ali to nije pravilo (ima ih raznoraznih, ali se uvoze najjeftiniji). I evo i primjera; voda u obalnom dijelu HRV je tvrda (podloga vapnenac, kao i cijeli mediteran; znači ima viška Ca2+ iona a negdje i Mg2+ iona), i da bi okvašivač djelovao, mora imati mogućnost neutralizacije viška Ca/Mg iona, ne mjenjati svojstva pesticida i još uvijek zadržati svoja tehnička svojstva.
Tehnologija izrade okvašivača je to riješila, ali takav okvašivač ne može biti jeftin, jer su tehnološki zahtjevni.
E sada, ako uvoznik uveze skupi okvašivač + pa na to stavi skupu maržu = ona je proizvod 2x skup i to nitko ne kupuje.
I što onda; uveze jeftin + skupa marža = 1x jeftin + 1x skupi = neka srednja cijena. I onda to ljudi kupuju, iako gotovo da nema efekta :?; ali "okvašivač" se mora staviti :madmana:.
Isti taj okvašivač, odneseš u Slavoniju, gdje je voda mekša i stvar radi.

I onda još kada u okvašivač dodaš još neke aditive (za brže usvajanje, spriječavanje taloženja, pjene, protiv ispiranja i sl.) cijena raste; a para nema i svi bi badava.
A nema džabe, niti u stare babe, a kamoli... :roll:

 

[panci lj]

E lijepo je kad svi iznose svoje preporuke i mišljenja.
Dali ste u borbi protiv bakterijskih oboljenja razmišljali o bordovskoj juhi-čorbi ili pripravcima na bazi modre galice i kako bi se to pokazalo,ovako samo pitam iako nemam nekog velikog iskustva,tek sam u fazi učenja ali.......pitam?