Ako pričamo o nekim kalkulacijama moramo se osvrnut na termodinamičke procese koji se dešavaju u motoru.skoristivost dizel motora je oko 30%.. 70% se gubi na temperaturu i trenje.)
Iskorištenost dizel motora po termodinamičkojm ciklusu je od 68 do 72 %, i veći je od benzinskih motora. Kad kažemo turbo motor u stvarnostim to su predpunjeni motori, jer se kiseonik ne usisava već se puni pod pritiskom turbine, količina kiseonika je mnogo veća. Sabijenjem tog predpunjenog kiseonika do GMT, stvara veći pritisak a time i veću temparaturu. Ubrizgavanje goriva i sistem u kojem je znatno veća temparatura brže pali gorivo, ali nije bit u tome. U procesu sagorijevanja atomi ( molekule) goriva i kiseonika, moraju brzo da pomiješaju u kvalitetnu smješu. Ako nije došlo do miješanja svih molekula, nema dobrog sagorijevanja, desiće se da na izduv izlaze nesagorele čestice goriva i nesagorele čestice kiseonika, i zaostali proces u izduvu. To sam nazvao čarima u kompresiji. Na proces miješanja utiču mnogi detalji, oblik i veličina ventila, oblik vrha klipa, ugao ubrizgavanja goriva, raspršenost goriva, sve se to odvija trenutno. Po termodinamičkom ciklusu S-t ( a to utiče na iskorištenost motora) je mnogo manju u dizel motorima nego u benzinskim, ali znaš da je to daleko od 100% a 80 posto neće se moći nikada primijeniti jer po ovom procesu, dobivena energija iz sagorijavanja se dijeli na mehanički rad ( potiskivanje klipa) i toplotnu energiju, kao i na sve gubitke otpora kretanja klipa u culindru.. Dabi iskorištenost ovog ciklusa bila veća ižinjeri moraju osmislit način da nepostoji toplotna energija i da su motori hladni u procesu rada što je u praksi nemoguće ostvarit. Tako da po mom zaključku u praksi dodavanje turba bez ostalih parametara koji trebaju da ovo proprate doživljava krah.