• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj lavande

Patrik

Aktivni član
Premium
Tu od
15 Kol 2007
Poruka
749
ajme od kada nisam bio tu.....skužajte...ali posla do jaja.....
huh....dakle....širimo nasad....ovu sedmicu izorao tri njive....za oko 4000 sadnica, neznam još..planiramo....i tako....onaj video za kultivator na trimeru trebam još stavit...evo obečajem ovu sedmicu...radi super...ajde se čujemo...
 

roko

Član
Tu od
10 Pro 2007
Poruka
867
pozdrav Patrik. mora de te kakva poljakinja sfrkala u polju lavande... nemoj zaboraviti slike od sadnje
usput, koju sortu sadiš?
 
G

ggaspari

Guest
oooooh ma tko se vidi, susjed patrik :)
ja sam isto mislio da se baviš poljoproivredom u poljskoj ili madjarskoj ili šta zna ja ;-)
reci kad si doma koji weekend da vidm tu njivu več jednom i plus toga imam i par pitanja za tebe
pozdrav
 
P

plam

Guest
roko kaže:
ako nije problem, da javite tko ima sadnice prave lavande...bio bih jako zahvalan

nije valjda da napuštaš budrovku?
 
H

highlander

Guest
ggaspari!
Informacije radi, što se tiče cijene destilacije iz usluge, cijena je 40kn/sat za kontinuiranu destilaciju 2x400 lit kotlovi(oko 2x80 kg zelene mase po šarži), što je za lavandu cca jedinica mjere za kotao. Znači svaki sat izađe jedna destilacija. U tome je potrošnja nafte cca 0,5 galona (mlaznica se označava u galonima i otuda takva formulacija), s time da se prvi "čoravi" sat isto plaća jer prethodi kontinuiranoj destilaciji. Znači 40 kn/h sa svime, a na tebi i tvojoj ekipi je da donosite biljnu masu do destilatora. Za dolazak na tvoju lokaciju se još plaća 2kn/km (samo u dolasku, i to bi bilo to. Zaboravi da će ti netko doči k tebi sa kotlovima zapremnine za 350kg biljne mase.
I još nešto. Oni koji nisu uspjeli izdestilirati prošlogodišnju lavandu, nema bed-a, ja je upravo sad destiliram jer prije nisam imao vremena. Može se spremiti na tavan da se posuši te destilirati u slijedeće dvije godine. Ne brinite, provjereno.
Pozdrav svima!
 

roko

Član
Tu od
10 Pro 2007
Poruka
867
plam kaže:
nije valjda da napuštaš budrovku?

malo se informiram...a nikad se ne zna :)
budrovke ću još posaditi na jedno 5ha a za druge pothvate se još računa
 
H

highlander

Guest
Pozdrav ggaspari!
Moja glavna baza je od ponedjeljka do petka Zagreb zbog školske djece, i Zelina(preuređenje u toku) zbog firme, a park prirode Žumberak (Karlovačka županija), petak , subota i nedjelja a kad je moguće i češće, gdje imamo nasade lavande i cca 10ha poljoprivrednog zemljišta, kuću vrt itd. Profesionalno se bavimo uzgojem i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja, s naglaskom na destilaciju (cca 12 god.), te proizvodnjom destilacionih postrojenja svih kapaciteta te uvođenjem u rad po cijeloj Hrvatskoj. Pošto ovo nije oglasni prostor ako te još nešto zanima piši mi na E-mail.
Sorry Admin!, ako previše lajem briši me, ili proslijedi ggaspari-u.
 
G

ggaspari

Guest
hvala za info :)
ćut ćemo se na pp!!
recite mi, kod destiliranja, koja je razlika (% ulja) ako koristim sviježi ili suhi cvijet .
 
H

highlander

Guest
meni je postotak ulja kod budrovke cca 2 - 2,5%. Suha herba ima naravno bolji postotak što je i normalno, jer iz manje težine izađe više ulja (baš gledam dnevnik destilacije i čitam preko 3,5%), ali to nije objektivna računica. U neku zadanu zapremninu stane određeni volumen bilja koji je približan kod sviježeg i suhog, no težina nije nimalo približna. Kako se postotak računa po težini, otud velika razlika u postotku. Ja prakticiram destilaciju direktno s polja u kotao, a ako ne stignem (a uglavnom ne stignem) ili zbog kiše ili zbog drugih razloga, berem kad mogu i spremam na tavan (sušenje) u snopovima obješenim na grede. Kasnije kad prođu poljodjelski i drugi neodgodivi radovi (često u zimi), destiliram.

Pozdrav
 
H

highlander

Guest
Nadopuna
Kaliranje budrovke je i do 5 puta do 12% vlage(što je vlažnost pakiranja), a onih "do 3,5% ulja" je kad je bila izgleda totalno dehidrirana. Baš se i ja sad čudim kako sam dobio takav postotak, ali po podacima mora da je tako.
 
X

xxSplicoxx

Guest
Pozdrav ljudi,
zanima me ima li netko kakvih iskustava s angustifoliom, da li se ona razmnožava iz sjemena ili isto kako i hibridi iz reznica? Da li je netko ima posađenu na niskim visinama i ako ima, kako mu uspjeva, jer čitam da je triba sadit iznad 600 metara i da neće uspjeva uz more??
 
H

highlander

Guest
xxxsplicoxxx
Rod lavanda ima oko 48 vrsta od čega su tri ekonomski važne i to; prava, širokolsna i hibridna lavanda: Prava lavanda (Lavandula angustifolia Mill.) naziva se još uskolisna, francuska i medicinska. Širokolisna lavanda (Lavandula latifolia Medic.) se još zove muška lavanda, špikinard lavanda i sl. Hibridna lavanda (Lavandula hybrida Revechon) nastala je spontanim križanjem Lavnandula angustifolia i Lavandula latifolia. Sve tri vrste vuku porijeklo sa Sredozmelja iz južne Europe. Prava lavanda je raširena do 1700 m n.v. a širokolisna raste na nižim položajima 200-700 m n.v., dok hibridan uspijeva na 700-1000 m n.v.
Lavanda živi 20-30 godina a ponekad i više. Sjeme prave lavande dugo niče, a ovaj period se može skratiti jarovizacijom čime se postiže ujednačeno nicanje. Sjeme zadržava kljavost 3-5 godina. Klijanac raste sporo iako se često već u prvoj vegetacijskoj godini formira cvijet.
Prava lavanda cvjeta u svibnju i lipnju a cvatnja završava sredinom srpnja. Cvatnja hibridne lavande nešto je kasnija tj. u prvoj polovini srpnja. Intenzivna cvatnja traje 7-10 dana kad se usvaja najveća količina hranjiva uz najbolju kakvoću eteričnog ulja. Kod hladnijeg vremena cvatnja kasni 10-15 dana. Plodovi prave lavande u punoj su zriobi sredinom kolovoza.
U cvjetnim granama lavande nalazi se 0,5-1,5% eteričnog ulja a kod hibridne lavande 0,9-4,5%. Eterično se ulje nakuplja u brazdama cvjetne čaške. Glavni sastojci eteričnog ulja su linalil acetat i linalol. Estera, izraženih u linalil acetatu, u eteričnom ulju prave lavande ima 35-60% dok eterično ulje hibridne lavande sadrži 7-16% estera. U eteričnom ulju lavande još ima; borneola, cironelala, kamfora, geraniola, terpenskih ugljikogidrata i sl. Količina i odnos ovih tvari znatno varira i ovisan je o kultivaru i uvjetima uzgoja.
Lavanda preferira tople i sunčane terene zaštićene od vjetra, južne, jugozapadne i jugoistočne padine. Kao termofilna biljka za sintezu eteričnih ulja treba visoke temperature tijekom cijele vegetacije. Tijekom kriptovegetacije nadzemni dijelovi biljke izdrže niske tempereture -10 do -200 C. Zbog kasnijih proljetnih mrazeva, hibridna lavanda više strada od obične. Za rast i razvoj treba svjetlo i ne podnosi zasjenjivanje. Nedostatak svjetla za posljedicu ima zaostajanje faze cvatnje, manje sinteze eteričnog ulja lošije kakvoće. Broj sunčanih sati i kakvoća svjetla tijekom cvatnje bitno utječu na kakvojću i količinu eteričnog ulja. Tako npr. kiše, naoblake, vjetrovi i druge okolinske nepogode smanjuju količinu eteričnog ulja 30-40%, a količinu estera u ulju za 20-30 %.
Lavanda je tipična kserofitna biljka, dobor podnosi sušu izuzev u fazi klijanja, nicanja i prvog razvoja (15 cm). Uzgaja se uspješno na suhim tlima, terenima skromnije plodnosti, plićim i kamenitim tlima. Od cvatnje dobro podnosi sušu a ne podnosi teška zbijena, hladna i močvarna tla. Hibridna je lavanda nešto zahtjevnija na tlo, temperature i vlagu od obične lavande.
Prava lavanda proizvodi se izravnom sjetvom sjemena, zelenim i zrelim reznicama ili rasadom proizvedenim sjetvom sjemena u rasadnikul. Hibridna lavanda razmnožava se isklučivo vegetatvinim putem tj. reznicama.
Proizvodnja rasada se organizira na tlu zaštićenom od vjetra, mraza a potrebito je i navodnjavanje. Tlo ne smije biti zakorovljeno i s ostacima atrazina. Sjetva sjemena u rasad se obavlja pred zimu ili rano u proljeće. Jesenska sjetva je sigurnija i jeftinija a u proljetnoj sjetvi sjeme treba proći fazu jarovizacije (vernalizacije) tj. mora biti izloženo niskoj tempereaturi od -16d o -200 C tijekom 30-36 sati.

Dakle, pravu Lavandu možeš saditi u Dalmaciji, a stvar j u tome da njoj ne smetaju veće visine (tj. niske temperature i kasni mrazevi). Naziv "planinska" lavanda je proizvoljan, točno je "angustifolia" (uskolisna), što joj zbog manje zeljaste mase daje veću otpornost.

Tako smo mi učili. Ako trebaš cijeli uzgoj javi mi, poslat ću ti studiju pa odluči.
 
X

xxSplicoxx

Guest
Ej hvala highlander na iscrpnom opisu, stvarno si me prosvjetlija! Može pošalji mi studiju! I ako imaš kakvu litelaturu za preporučit, neke knjige ili pdf-ove o lavandi, uzgoju bilo bi super.
 

roko

Član
Tu od
10 Pro 2007
Poruka
867
svaka šast highlander.... :prayer: :supz:
nego, da li možeš meni poslati studiju, znaima me prava lavanda...zahvaljujem unaprijed
 
I

ivica78

Guest
goran76 kaže:
Pozdrav svima Vama koji se bavite ili se planirate baviti uzgojem ove prekrasne biljke :D
I sam ih imam kod kuće određeni broj---- obožavam lavandu!

No, želim Vam reći:
Dobio sam informaciju od poznanika koji se također bavi uzgojem lavande, a btw je i član ovog foruma; da ovdje vlada popriličan interes ljudi vezan za izradu kotlova za destilaciju lavande.
Budući da nemam puno vremena čitati sve Vaše komentare želim samo iznijeti par činjenica o kotlovima:

- prije dvije godine kolega i ja smo na upit ljudi koji se bave uzgojem lavande u Slavoniji "sami" osmislili i izradili vrlo učinkovitu destileriju (2 kom!)
- stranka za koju smo to radili izrazito je zadovoljna, a kao potvrda toga bilo je niz preporuka od njihove strane
- u međuvremenu smo "destileriju" još dodatno poboljšali, a upiti redovito stižu.....Hrvatska, Slovenija!
- kotlovi su iz nehrđajučeg čelika(engl.INOX, njem. Rostfrei))
- iskoristivi volumen ovisi o želji kupca; tzv."tailor made" (50 - 250lit. i više)
- grijanje vode se vrši plinskim plamenikom,.......i još niz detalja (putem telefona ili osobno)
- i naravno....za ovaj proizvod se izdaje račun
- stoga ću biti kratak i ostaviti svoj broj telefona za sve zainteresirane:

099 227 24 40 - Goran

mirisni pozdravi svima! :D :D :D

Pozdrav Goranu a vama koji su se meni javljali sa upitima za kotlove želim poručiti da od sada mogu pitati pravog čovjeka za taj posao a to je :prayer: GORAN normalno možete i mene pitati ponešto pošto pravimo ulje u kotlovima koje je on proizveo a do prije 2 god smo pravili ulje u dva tipa drugčijih kotlova :blackeye i mogu vam reći da je razlika dirastična od potrošnje plina do samog mirisa i kvalitete ulja.
I 'ajd već kada sam ovdije da se pohvalim da smo predstavljali Hrvatsku na EKO sajmu u Njemačkoj, točnije u Nurnbergu pa bi i pozdravio sve EKO proizvođače koji su bili prisutni uz nadu da će nas iduće godine biti još više uz još bolju organizaciju
:drinkers:
 

Najnoviji postovi

Na vrh