• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj lijeske

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
svi koji se bave uzgojem ljeske,imaju u planu podizati nove nasade ili ih zanima o tome su dobrodošli
 

mario

Legenda
Tu od
28 Srp 2006
Poruka
3,041
Krki, dali ti uzgajaš ljesku na ekološki način? I zanima me dali primaš Gospodarski list jer u njemu ima prilog "Ekološki uzgoj lješnjaka" pa bi to objavio ako želiš?
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
ekološki ne nemam pojma o tome ovo sam posadio na 5 ha gnojio sa 3 tone npk i 100 t stajskog a okolo mene ima dost ljudi kaj imaju kukuruz pšenicu špricaju otrovima tak da nisam ni pokušavao nešt saznat o tome a cjena ekološkog lj je sigurno duplo veča
 
M

Mister x

Guest
Eto da i ja malo pridodam o Ljesci ili lješnjaku (Corylus)

Eto ovo bi trebali znati svi koji se upuštaju u taj posao na veliko.
Ja vjerujem da če se meni isplatiti :D

Za početak suradnje sa Corylusom potrebno je dogovoriti nabavku sadnica, a mogu se nabaviti po cijeni od 10kn. Drugi korak je potpisivanje kooperantskog ugovora kojim se Corylus obvezuje otkupljivati urod, te davati savjetodavnu podršku. Svaki kooperant temeljem ugovora ima garantiranu otkupnu cijenu te dodatni prihod u obliku udjela u dobiti firme.

Do četvrte godine starosti nasada potreban vam je traktor malog gabarita tzv. vinogradarski traktor sa nekoliko priključaka(plug, freza, kosa), a tek kasnije dolazi stroj za branje lješnjaka te ljuštilica kapica koju možete i vrlo jednostavno napraviti i u vlastitoj izvedbi. Da bi mogli strojno brati lješnjake tlo morate održavati u obliku jalovog ugra, te ga prije berbe povaljati s valjkom jer u protivnom stroj neče biti učinkovit.

Corylus otkupljuje lješnjak u ljusci tako da vam nije potrebna sušara kao niti drobilica ljuski.

Međutim prije svega trebate napraviti analizu tla.


1. Priprema tla

-analiza,
Uzimanje uzoraka tla za analizu

Prije podizanja nasada važno je analizom utvrditi sadržaj fosfora, kalija i fiziološki aktivnog vapna. Kako bismo to utvrdili moramo uzeti uzorke tla, da bismo ih odnijeli na ispitivanje. Tu se postavlja vrlo logično pitanje, kako se uzimaju uzorci tla i koliko je uzoraka potrebno?
Prvo moramo ocijeniti je li naše tlo jednolično ili se susrečemo s više tipova tla na našoj parceli. To ocjenjujemo po boji tla, tj. ako je različito bit

e potrebno uzeti više uzoraka. Za uzimanje jednog uzorka trebamo iskopati štihačom jamu 60 cm duboku i oko 30-40 cm široku. Iz sloja 0-30 cm uzet čemo oko 1 kg zemlje i staviti u plastičnu vrečicu i napisati na ceduljicu uzorak broj 1 - (0-30 cm). To isto učinimo i sa slojem od 30-60 cm. Njega čemo staviti u drugu plastičnu vrečicu i označiti na ceduljici uzorak broj 1- (dubine 30-60 cm). Uzorke možete uzeti u bilo koje godišnje doba. Tako pripremljen uzorak ili uzorke tla treba odnijeti u Pedološki laboratorij i zatražiti analizu tla.
Ako ste predaleko od večeg centra s pedološkim laboratorijem ili ste voljni sami raditi analizu tla, na našem tržištu postoje priručni kompleti za analizu zemlje, koje možete nabaviti u specijaliziranim trgovinama. S njim se može prilično jednostavno, lako i brzo utvrditi količine dušika, kalija i fosfora te pH vrijednost tla.


-gnjoidba,...

Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.
Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu, odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr.
Unošenje mineralnih gnojiva, odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7,5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljište sadrži 7,5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija.

2. Sadnja

- vrijeme, buduči da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati preporuča se sadnja u jesen, tj. sredinom 11 mjeseca.

- razmak, 3m je razmak između sadnica u redu, a 4m, 5m ili 6m je razmak između redova. Razmak između redova se prilagođava u ovisnosti od vrste mehanizacije s kojom mislite obrađivati nasad ( manji gabariti radnih strojeva manji razmak između redova, analogno tome, veči gabariti veči razmak).


- najproduktivnije sorte, za područje kontinentalne Hrvatske preporuča se sorta istarski duguljasti u kombinaciji sa nekoliko sorti oprašivača tj. cca 80%glavna sorta te 20% oprašivača.

- cijena sadnica i gdje kupiti,...cijena sadnice je 10 kn/kom, možete ih naručiti od Corylusa, a ako želite potpisti ugovora o otkupu morate naručiti min 100 kom.

3. Uzgoj

- uzgojni oblik, vaza na visokom deblu, zašto baš ovaj uzgojni oblik?
Danas večina istraživača i praktičara smatra da je fiziološka osnova redovite i obilne rodnosti u uzgoju lijeske osigurana krošnjom u obliku vaze. U novije vrijeme sve se više koristi nova tehnologija koja osigurava maksimalnu mehanizaciju agrotehničkih operacija, uključujuči i mehaniziranu berbu. Na osnovi tih zahtjeva danas se u Italiji i Å panjolskoj preporuča uzgoj lijeske u obliku vaze s visinom stabla od 80 cm.
Francuski stručnjaci ističu da je uvjet za rentabilnu proizvodnju lješnjaka uzgoj lijeske u gustom nasadu, u obliku vaze s visokim deblom (80cm) radi potpunije mehanizacije svih agrotehničkih operacija i radi boljeg korištenja svjetlosti, uključujuči i difuznu svjetlost koja se odbija od površine zemlje i vode.

- obrezivanje

Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranavaju, da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna, sa starošču stabla se njen intenzitet povečava.

- zaštita,

Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Najčešče se izvede po jedno zimsko i 2 - 3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši. Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekučem stanju u koncentraciji od 0,75% do 1,0% (750 - 1000 g/lit. vode). U toku vegetacije za suzbijanje uši, crvenog pauka i dr. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0,1 do 0,15%, ili Dimekron 20 u koncentraciji 0,1 do 0,15%.

- vrsta podloge (oranica-travnjak),...
Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm, što zavisi od njegovih fizičkih osobina. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori, odnosno podrivači sa vibrirajučim radnim tijelom. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti, jer se zemljište ne prevrče, a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. Na ovaj se način povečava zapremina zemljišta, to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta, kao i opče poroznosti.
U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem ja­mica. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor.

4. Berba

- vrijeme berbe,
Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, to zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja.

-prinosi, 3-5 t/ha

-sušenje i skladištenje, ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češče promiješati.

-cijena i plasman,...otkup lješnjaka je garantiran ugovorom o otkupu, a trenutačna cijena je 10 kn/kg neočiščenog lješnjaka tj. otkupljujemo lješnjak u ljusci.

Poticaji za podizanje nasada ljeske iznose 16.800 kn/ha jednokratno u godini podizanja nasada, a svake sljedeče godine dodjeljuju se poticaji za održavanje nasada u iznosu od 2.500 kn/ha. Da biste ostvarili pravo na poticaje morate zasaditi min. 0.5 ha što iznosi cca 400 sadnica.om potrebno je dogovoriti nabavku sadnica, a mogu se nabaviti po cijeni od 10kn. Drugi korak je potpisivanje kooperantskog ugovora kojim se Corylus obvezuje otkupljivati urod, te davati savjetodavnu podršku. Svaki kooperant temeljem ugovora ima garantiranu otkupnu cijenu te dodatni prihod u obliku udjela u dobiti firme.

Do četvrte godine starosti nasada potreban vam je traktor malog gabarita tzv. vinogradarski traktor sa nekoliko priključaka(plug, freza, kosa), a tek kasnije dolazi stroj za branje lješnjaka te ljuštilica kapica koju možete i vrlo jednostavno napraviti i u vlastitoj izvedbi. Da bi mogli strojno brati lješnjake tlo morate održavati u obliku jalovog ugra, te ga prije berbe povaljati s valjkom jer u protivnom stroj neče biti učinkovit.
 
R

Ratarko

Guest
U prvi tren sam se uplašio dužine tvoga teksta ali sam onda skužio da je duplo poslano , fiiiijuuu 8)

Mene samo zanima zašto se u tekstu kaže da bi treblo imati vinogradarski traktor ako je raznak izneđu redova 4,5 ili 6 metara ?
Mali IMT 539 prolazi kroz 2 metra redove bez razmišljanja .
 
M

Mister x

Guest
E hvala nisam primjetio da sam paste izbacio dvaput .
Vjerovatno zato jer se lješnjak razraste u širinu, ali to me ne brine ja za početak mislim kupit Eurowolfa pa kad zaradim nešto onda kupim nešto pouzdanije. Jer trenutno se ne mogu razbacivati sa lovom na strojeve.
 
R

Ratarko

Guest
Jel imaš negdje neki link ili sliku gdje bi mogao vidjeti te nasade , recimo kako izgleda nakon sadnje a kako poslje 4 godine ?

Ovo sa eurowolfom ti je pametno , jeftin a novi traktor , kad si ti prvi i jedini gazda nekom stroju onda on ide .
 
M

Mister x

Guest
Na stranicam od te tvrtke je stvarno sve dobro objašnjeno, samo treba imati površinu gdje zasaditi i neku ušteđevinu i na konju si.
Ja budem dokumentirao tok sadnje kod sebe i rast nasada tako da možete očekivati slike več ove godine na forumu

Evo link, ima par slikica u galeriji.
Kod:
www.corylus-hr.com
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
a zakaj nebi kupil imt-a ili rakovicu možda je to kvalitetnije od kineza a imaš na stranicama od imt baš vočarske traktore a rakovica nema prave slike nego neke nacrtane pa nisam siguran jel to postoji ili je tek u nacrtima
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
Zaštita lešnika od bolesti i štetočina


ZASTITA LESNIKA OD BOLESTI I STETOCINA

Lesku ne napada veliki broj bolesti i stetocina pa su za zastitu dovoljna 3-4
pravovremena tretiranja!






BOLESTI LESKE

TRULEZ PLODA (Sceletorinia coryle)

Oboleli plodovi se lako prepoznaju. Oboljevaju mladi i plodovi pred berbu. Plodovi potamne, prekida im se porast i suse se. Tesko ispadaju iz omotaca. Promena boje moze doci na bilo kom delu ploda.

PEPELNICA (Phyllactinian corylea)

Pepelnica pre svega napada list, koji menja boju pa cak i otpadne. Ovaj parazit se javlja u junu i julu na nalicju lista u vidu pepeljaste prevlake. Bolest moze da izazove i defolijaciju. Parazit prezimljuje u otpalom liscu pa je dobro da se otpalo lisce spaljuje.



STETOCINE LESKE

CRVLJIVOST (Balaninus Curculio nucum)

Vrlo cesta stetocina leske. Ustvari to je pipa crne boje. Masovno se javlja maja meseca. Zenka u plod plaze jaje iz kojega se izlegne gusenica-crv bele boje. Vrlo cesto dolazi do otpadanja plodova. Larva izgrize ljusku ploda i ucauri se u zemlji gde prezimi. U porlece izlazi i hrani se liscem do poleganja jaja. Ovo je opasna stetocina i treba je unistavati cim se primeti. Znacajno je pratiti pojavu i razvitak insekta.


LESKOVA STRIZIBUBA (Oberea linearis)

Javlja se u maju, kad zenka odraslog insekta polaze jaja u mlade letoraste. Ispiljene larve izbuse letoraste, koji se vec u junu suse. Jedina mera je secenje i spaljivanje letorasta pocev od juna pa sve do jeseni.

GRINJA (Phytoptus avellaneae)

Ovo je stetocina koja napada pupoljke, pa izaziva deformacije. Ostecenje je vrlo karakteristicno, sa sitnim listicima kao rozeta. Napada obe vrste cvetova, pa je i direktno ugrozena rodnost. Rese imaju malo polena, a zenski cvetovi se ne oplodjuju. Prezimljuje u pupoljku a u prolece se seli na mlade pupoljke a stariji se suse. Tretira se u momentu napustanja gde je prezimila, a to je u prolece.

CRVENI PAUK

Javlja se na nalicju lista. Pri vecem napadu dolazi do defolijacije. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime, jer prezimljuje u obliku jaja.


LISNE VASI

Najcesce se javlja Myzocallis coryli. Lisne vasi nisu narocito stetne.

ORJENTACIONI PROGRAM ZASTITE LESKE
ZIMSKO PRSKANJE
Obavlja se pre kretanja leske Galaparom ili Galaminom ili Oleo ultracidom i sl., cime se suzbijaju laskotoc, strizibuba i grinje.

I PRSKANJE
Po zavrsetku cvetanja-krajem aprila. Ovo je preventiva radi zastite od bakterioze i truleznica. Koristiti jedan od preparata Bakarni oksihlorid 50, Bakrocid 50, Bakarni krec 50, bordovska corba S-20 itd...
II PRSKANJE
Izvodi se pocetkom maja kada su vec formirani plodovi, radi suzbijanja grinja, vocnih pipa i stenica. Koristiti jedan od preparata Tionex e-35, Tiocid E-35, Ultracid, Omite, Neoron. Bitna je i preventiva od trulezi i pegavosti koristiti jedan od preparata: Kaptan, Ronilan, Benomil, Delan sc-750, Antracol, Dodin i sl.

III PRSKANJE
Treba obaviti krajem maja radi suzbijanja leskovog surlasa, grinja, strizibube. Koristiti jedan od preparata: Tionex, Tiocid, Gusathion, Ultracid, Omite, Neoron a radi zastite od pepelnice koristite: Kosan, Saprol, Afugan, Bayleton, Kumulus, Karathene i sl...
IV PRSKANJE
Treba obaviti tokom juna radi suzbijanja leskinog surlasa, grinja, stenica i biljnih vasi, koristiti jedan od preparata: Aktara, Tionex, Tiocid, Thiodan...

V PRSKANJE
Obavlja se u julu ukoliko i dalje ima problema sa insektima: stenice, grinje, surlas, strizibuba. Prskanje obaviti sa jednim od navedenih insekticida.
NAPOMENA:
Ne zaboravite uvek se konsultovati sa savetodavcem za zastitu bilja radi dobivanja konkretnih informacija!
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
Bolesti lijeske
Lijeska se može uzgajati na sredozemnom području, ali i na cijelom području umjereno kontinentalne klime. Kod nas je najviše proizvodnih nasada u okolici Orahovice, Daruvara i dr. u Slavoniji, i nešto na pojedinim lokalitetima u Istri. Od bolesti na lijeski najčešče se javljaju pepelnica, bakterijska palež, bakterijski rak, antraknoza, kao i neke viroze. Najvažnije kod nas su dvije vrste bakterioza, a u nekim godinama i pepelnica.
Bakterioze lijeske (Xanthomonas arboricola pv. Corylina i Pseudomonas syringae pv. Avellanae) Simptomi
Na lijeski mogu doči dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žučkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.
Mjere suzbijanja
Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima na bazi bakra (Champion WP, Champ Formula FL SC, Nordox 75 W G i dr.) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta i početkom jeseni nekim organskim fungicidima na bazi mankozeba, kaptana i metirama (Dithane M-45 WP, Captan WP, Merpan WP i dr.). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
Skroman lješnjak sigurna plasmana
Daruvarčanin Vlado Moulis, po vlastitoj tvrdnji predan čitatelj Vrta, največi je hrvatski proizvođač plodova i jedini proizvođač sadnog materijala lješnjaka. Kaže kako mu ta proizvodnja pruža velike mogučnosti, jer Hrvatskoj nedostaje od 1000 do 1500 ha nasada iako država sadnju potiče sa 7300 kn/ha
Za proizvođače lješnjaka siječanjski su dani mrtva sezona. Do prosinačkih se smrzavica moglo saditi, a mlade su sadnice vađene, klasirane, sortirane i spremane u trap, a za petnaestak dana, ako zatopli, počinju veliki radovi na plantažama. Iako nasadi miruju, največeg hrvatskog proizvođača plodova lješnjaka i jedinoga proizvođača sadnog materijala Daruvarčanina Vladu Moulisa zatekli smo među stablima lješnjaka, u obilasku i djelomičnoj rezidbi.
Donacijom do dragocjene sušare
Posljednjih dana protekle godine čelnici udruge vočara preuzeli su dvije sušare za voče, koje je donirala američka organizacija IRC, Međunarodni komitet za pomoč, u sklopu projekta "Oživljavanja zajednice" koji na području posebne državne skrbi provodi s SDF-om i gradskom upravom. Jedna od njih služi za sušenje lješnjaka, a druga za ostale vrste voča.
- Naši su proizvođači, a na daruvarskom ih je području sedam s ukupnim površinama od oko 20 ha, imali kvalitetan lješnjak do berbe, a onda su nastajali problemi - kaže Vlado Moulis. Za kišne jeseni plodove je jako teško osušiti, a bez dobra sušenja nema plasmana. Snalazili smo se svakako, a ja sam sušio na tavanu i kod rođaka. Ovom sušarom na kojoj još jednom zahvaljujemo donatorima i gradskoj upravi riješen je naš veliki problem.
Sušara ima kapacitet sedam tona, što osuši za četiri dana, te posve zadovoljava sve sadašnje i buduče potrebe daruvarskih proizvođača lješnjaka. Sušare još nisu u uporabi jer se čeka lokacija koju je obečao grad, a u sklopu donacije vočari su dobili i atomizer, koji če u rad čim plantaže ožive nakon zimskog sna.
- Rezidba zapravo lješnjaku nije prijeko potrebna i rijetko se primjenjuje. Njome se prorjeđuju prebujne krošnje, no ona donosi i opasnosti jer stabla odrezane grane nadomještaju jalovim izdancima - kaže Vlado Moulis, dodajuči i kako je to prvo rezanje u njegovu najstarijem vočnjaku sađenom prije 16 godina.
- Ovu smo parcelu sadili u prosincu 1985., a bilo je snježno kao i sada - kaže Vlado prisječajuči se stjecaja sretnih okolnosti koje su ga opredijelile za proizvodnju o kojoj dotad nije znao ništa. - U naslijeđe sam dobio pola hektara zemljišta, a kako nisam poljoprivrednik, nisam znao što s njim. Na kraju sam se odlučio za vočnjak, a posve slučajno u isto je vrijeme Podravka nudila vrlo povoljne uvjete kreditiranja sadnje lješnjaka i nabave repromaterijala.
I, tako je počelo. Mukotrpno, jer trebalo je mnogo učiti, i to isključivo na več postoječim plantažama, na kojima su proizvođači pokazali veliku spremnost podijeliti svoja iskustva jer literature nije bilo, a nema je ni danas. Počela je i kupnja novih površina, pa obitelj Moulis sada pod lješnjakom ima devet hektara i največi je hrvatski privatni proizvođač.
Tek polovica nasada u punom je rodu i daje oko deset tona ploda, koji u cijelosti završava na zagrebačkoj tržnici Dolac, po 40 kn/kg očiščena lješnjaka na veliko. Tom su cijenom Moulisi zadovoljni, a njihovo če zadovoljstvo biti još veče kada u ljeto, kako planiraju, sklope ugovor s bjelovarskim Koestlinom ili koprivničkom Podravkom o plasmanu kompletne proizvodnje. Konditorska industrija najpouzdaniji je partner proizvođača lješnjaka, jer takav ugovor jamči i obostranu sigurnost. Uvjet velikih tvornica registracija je obiteljskoga gospodarstva i ulazak u sustav PDV-a, čime se Daruvarčani upravo bave.
Dovoljno sadnica za sve hrvatske potrebe
Po riječima Vlade Moulisa, Hrvatskoj nedostaje od 1000 do 1500 ha lješnjaka, pa je to proizvodnja velikih mogučnosti, koje tek treba iskoristiti. Lješnjak nije zahtjevna kultura, a isplati se obiteljskim gospodarstvima več na površini od tri hektara. I u svijetu i u nas potražnja je veča od ponude, pa nema opasnosti od hiperprodukcije, plasman je siguran, a cijena dobra, navodi Vlado prednosti posla s lješnjacima.
Istarski lješnjak u Daruvaru bolji nego u Istri
U Hrvatskoj se sadi istarski lješnjak, koji je jedina vrsta i u daruvarskim vočnjacima. On možda zaostaje za talijanskim vrstama, ali nadmašuje turske, iako su Turci proizvođači i polovice svjetskih količina lješnjaka. - Prije tridesetak godina vjerovalo se da istarski lješnjak ne može uspijevati na kontinentu, ali naša iskustva potvrđuju da je on ovdje još bolji nego u Istri, kaže V. Moulis, koji novim proizvođačima poručuje:
- Lješnjak je heliofit - traži sunčevu svjetlost, pa se ne smije saditi u sjeni šuma ili visokog drveča, a ne odgovara mu ni vlažno, močvarno tlo. Također, ne treba ga saditi preduboko, najbolje je na 20 cm i to na jedan od tri preporučljiva načina - 5x4 metra (500 biljaka po hektaru), 4x4 metra, ili gustom sadnjom 2x1,5 metara. Odgovara mu svako tlo, osobito ovo daruvarsko, koje je idealno za vočarstvo.
Zainteresirani za nabavu sadnica ili za savjet mogu se Vladi Moulisu obratiti u Daruvaru, Starčevičeva 6, ili tel. 043/335-442. Svu je pomoč spreman ponuditi i Vrtov stari znanac, direktor Vočarskog centra i dugogodišnji predsjednik Zajednice vočara Hrvatske, izuzetan stručnjak, i sam vočar, Frane Ivkovič.
U međuvremenu je prihvatio ponudu Vočarskog centra da kao njegov kooperant proizvodi sadni materijal, koji se prodaje s deklaracijom o kvaliteti. Iako je jedini proizvođač sadnica u državi, može ih ponuditi dovoljno za sve hrvatske potrebe, kaže.
- U sustav državnih poticaja, među devet vočarskih vrsta, ušao je i lješnjak, a trenutačno je odobren poticaj od 7300 kn/ha za sadnju 24 ha novih plantaža. Ostvare li se i najave o poticanju sadnje 100-200 ha novih nasada u godini, i te količine možemo zadovoljiti na daruvarskoj omatičenoj parceli - dodaje. Na toj i drugim parcelama, na svih devet hektara, gotovo sve poslove članovi obitelji obavljaju sami. Vladi najviše pomaže supruga Milka, a u svim poslovima zdušno sudjeluju i djeca, Mirjana (17) i Željko (13). S obzirom na planove o proširenju posla, uskoro to više neče biti moguče.
Uza sadni materijal Vlado nudi i savjete o sadnji, a punu pomoč svim vočarskim početnicima pruža mlada daruvarska udruga vočara u kojoj je potpredsjednik.
- Članovima udruge besplatno ustupam strojeve i uređaje za obradu i preradu lješnjaka, kaže Vlado, pokazujuči strojeve kojima razbija i odstranjuje ljusku. Sada se lješnjak u ljuski više ne može prodavati jer ga nitko ne traži, no ljuska se također može dobro iskoristiti. Njome, uz ostalo, zatvaraju naftne bušotine, no Moulisi je upotrebljavaju na prozaičniji i vrlo praktičan način - loženjem u kombinaciji s drvima. S obzirom na proizvodnju koja če uskoro biti 20 tona lješnjaka u godini, ušteda na ogrjevu očigledna je.
Mato PEJIÆ
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
eto skupio sam da malo čitate postajte malo slike svojih plantaža i ja ču uskoro sam da poslikam za vikend a i da naučim stavit
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
Danas zvao nekog tipa koji ima dučan u slavoniji (višnjevac mislim) da pitam za traktor rakovica i veli mi da bježim od toga jel je imao grde probleme s mušterijama na novim traktorima pada farba i djelovi po cesti
tak da to otpada zato su jeftini ko i kinezi i za to sam čuo da curi ulje na sve strane još novim traktorima
 
O

oljasi

Guest
POZDRAV SVIM UZGAJIVAČIMA LIJESKE.
ZANIMLJIV FORUM KOJI SAM NAÅ AO SLUČAJNO TRAŽEÆI ATV ZA VOZANJE PO VOÆNJAKU.
NADAM SE DA ÆE ISTO TAKO BITI I AKTIVAN.
POZDRAV :p :p :p
 
R

Ratarko

Guest
@ oljasi
Pozdrav i tebi i dobro došao
Nisam uzgajivač ljeske ali sam našao nešta zanimljivo u tvom postu a to je ATV !!!
Uvijek sam želio to vozilo , makar jedno 4-5 godina potajno maštam o tome , jesi našao nešta zanimljivoga u HR ?
Mene bi najviše zanimalo da li treba vozačka dozvola A kategorije za ATV buduči da ju nemam :?
Ako je potrebna A kategorija odustajem odmah od toga ...

Bio sam u Å vicarskoj i tamo možeš iznajmiti ATV ( quad ) i voziš se sa B kategorijom i bez kacige , neznam koji je zakon kod nas ?

PS
Zašto svi lješnjake zovete ljeska , kod nas u slavoniji ljeska je jedno elastično i savitljivo drvo ( šikara ) koje raste na kanalima , kad smo se igrali kauboja i indijanaca "luk i strijelu" si najbolje izradio od ljeskina drveta :D
 

zvona

Aktivni član
Tu od
17 Pro 2006
Poruka
1,295
Vočarstvo

Lješnjak i ljeska je jedno te isto.Ako raste u šumi ili žbunju onda ide u visinu, a inače je grmovit. Divlja vrsta
 

krki

Aktivni član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
890
f_P1060040i_b46em_70b02728.jpg
plantaža od 400 sadnica ljeske sađeno 11 mj 2006
 
Na vrh