• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj ljeske

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
svi koji se bave uzgojem ljeske,imaju u planu podizati nove nasade ili ih zanima o tome su dobrodošli
 

mario

Super Moderator
Osoblje foruma
Pridružen(a)
28 Srp 2006
Poruka
3,095
Krki, dali ti uzgajaš ljesku na ekološki naèin? I zanima me dali primaš Gospodarski list jer u njemu ima prilog "Ekološki uzgoj lješnjaka" pa bi to objavio ako želiš?
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
ekološki ne nemam pojma o tome ovo sam posadio na 5 ha gnojio sa 3 tone npk i 100 t stajskog a okolo mene ima dost ljudi kaj imaju kukuruz pšenicu špricaju otrovima tak da nisam ni pokušavao nešt saznat o tome a cjena ekološkog lj je sigurno duplo veèa
 
M

Mister x

Guest
Eto da i ja malo pridodam o Ljesci ili lješnjaku (Corylus)

Eto ovo bi trebali znati svi koji se upuštaju u taj posao na veliko.
Ja vjerujem da èe se meni isplatiti :D

Za poèetak suradnje sa Corylusom potrebno je dogovoriti nabavku sadnica, a mogu se nabaviti po cijeni od 10kn. Drugi korak je potpisivanje kooperantskog ugovora kojim se Corylus obvezuje otkupljivati urod, te davati savjetodavnu podršku. Svaki kooperant temeljem ugovora ima garantiranu otkupnu cijenu te dodatni prihod u obliku udjela u dobiti firme.

Do èetvrte godine starosti nasada potreban vam je traktor malog gabarita tzv. vinogradarski traktor sa nekoliko prikljuèaka(plug, freza, kosa), a tek kasnije dolazi stroj za branje lješnjaka te ljuštilica kapica koju možete i vrlo jednostavno napraviti i u vlastitoj izvedbi. Da bi mogli strojno brati lješnjake tlo morate održavati u obliku jalovog ugra, te ga prije berbe povaljati s valjkom jer u protivnom stroj neæe biti uèinkovit.

Corylus otkupljuje lješnjak u ljusci tako da vam nije potrebna sušara kao niti drobilica ljuski.

Meðutim prije svega trebate napraviti analizu tla.


1. Priprema tla

-analiza,
Uzimanje uzoraka tla za analizu

Prije podizanja nasada važno je analizom utvrditi sadržaj fosfora, kalija i fiziološki aktivnog vapna. Kako bismo to utvrdili moramo uzeti uzorke tla, da bismo ih odnijeli na ispitivanje. Tu se postavlja vrlo logièno pitanje, kako se uzimaju uzorci tla i koliko je uzoraka potrebno?
Prvo moramo ocijeniti je li naše tlo jednolièno ili se susreæemo s više tipova tla na našoj parceli. To ocjenjujemo po boji tla, tj. ako je razlièito bit

e potrebno uzeti više uzoraka. Za uzimanje jednog uzorka trebamo iskopati štihaèom jamu 60 cm duboku i oko 30-40 cm široku. Iz sloja 0-30 cm uzet æemo oko 1 kg zemlje i staviti u plastiènu vreæicu i napisati na ceduljicu uzorak broj 1 - (0-30 cm). To isto uèinimo i sa slojem od 30-60 cm. Njega æemo staviti u drugu plastiènu vreæicu i oznaèiti na ceduljici uzorak broj 1- (dubine 30-60 cm). Uzorke možete uzeti u bilo koje godišnje doba. Tako pripremljen uzorak ili uzorke tla treba odnijeti u Pedološki laboratorij i zatražiti analizu tla.
Ako ste predaleko od veæeg centra s pedološkim laboratorijem ili ste voljni sami raditi analizu tla, na našem tržištu postoje priruèni kompleti za analizu zemlje, koje možete nabaviti u specijaliziranim trgovinama. S njim se može prilièno jednostavno, lako i brzo utvrditi kolièine dušika, kalija i fosfora te pH vrijednost tla.


-gnjoidba,...

Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.
Odreðivanje kolièine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu, odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske materije se nadoknaðuju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr.
Unošenje mineralnih gnojiva, odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7,5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljište sadrži 7,5 do 15 mg na 100 g zraèno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija.

2. Sadnja

- vrijeme, buduæi da lješnjak vrlo rano poèinje vegetirati preporuèa se sadnja u jesen, tj. sredinom 11 mjeseca.

- razmak, 3m je razmak izmeðu sadnica u redu, a 4m, 5m ili 6m je razmak izmeðu redova. Razmak izmeðu redova se prilagoðava u ovisnosti od vrste mehanizacije s kojom mislite obraðivati nasad ( manji gabariti radnih strojeva manji razmak izmeðu redova, analogno tome, veæi gabariti veæi razmak).


- najproduktivnije sorte, za podruèje kontinentalne Hrvatske preporuèa se sorta istarski duguljasti u kombinaciji sa nekoliko sorti oprašivaèa tj. cca 80%glavna sorta te 20% oprašivaèa.

- cijena sadnica i gdje kupiti,...cijena sadnice je 10 kn/kom, možete ih naruèiti od Corylusa, a ako želite potpisti ugovora o otkupu morate naruèiti min 100 kom.

3. Uzgoj

- uzgojni oblik, vaza na visokom deblu, zašto baš ovaj uzgojni oblik?
Danas veæina istraživaèa i praktièara smatra da je fiziološka osnova redovite i obilne rodnosti u uzgoju lijeske osigurana krošnjom u obliku vaze. U novije vrijeme sve se više koristi nova tehnologija koja osigurava maksimalnu mehanizaciju agrotehnièkih operacija, ukljuèujuæi i mehaniziranu berbu. Na osnovi tih zahtjeva danas se u Italiji i Španjolskoj preporuèa uzgoj lijeske u obliku vaze s visinom stabla od 80 cm.
Francuski struènjaci istièu da je uvjet za rentabilnu proizvodnju lješnjaka uzgoj lijeske u gustom nasadu, u obliku vaze s visokim deblom (80cm) radi potpunije mehanizacije svih agrotehnièkih operacija i radi boljeg korištenja svjetlosti, ukljuèujuæi i difuznu svjetlost koja se odbija od površine zemlje i vode.

- obrezivanje

Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utjeèe da se grane pravilno razgranavaju, da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna, sa starošæu stabla se njen intenzitet poveæava.

- zaštita,

Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Najèešæe se izvede po jedno zimsko i 2 - 3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši. Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekuæem stanju u koncentraciji od 0,75% do 1,0% (750 - 1000 g/lit. vode). U toku vegetacije za suzbijanje uši, crvenog pauka i dr. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0,1 do 0,15%, ili Dimekron 20 u koncentraciji 0,1 do 0,15%.

- vrsta podloge (oranica-travnjak),...
Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm, što zavisi od njegovih fizièkih osobina. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasièan naèin uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. U novije vrijeme se preporuèuje priprema zemljišta podrivanjem podrivaèima. Najbolje su se pokazali podrivaèi vibratori, odnosno podrivaèi sa vibrirajuæim radnim tijelom. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti, jer se zemljište ne prevræe, a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. Na ovaj se naèin poveæava zapremina zemljišta, to doprinosi poboljšanju vodnog i zraènog režima zemljišta, kao i opæe poroznosti.
U nekim sluèajevima zemljište se mora pripremati kopanjem ja­mica. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili prikljuèene na traktor.

4. Berba

- vrijeme berbe,
Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do poèetka listopada, to zavisi od osobina sorte i podruèja uzgajanja.

-prinosi, 3-5 t/ha

-sušenje i skladištenje, ukoliko se radi o manjim kolièinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih èešæe promiješati.

-cijena i plasman,...otkup lješnjaka je garantiran ugovorom o otkupu, a trenutaèna cijena je 10 kn/kg neoèišæenog lješnjaka tj. otkupljujemo lješnjak u ljusci.

Poticaji za podizanje nasada ljeske iznose 16.800 kn/ha jednokratno u godini podizanja nasada, a svake sljedeæe godine dodjeljuju se poticaji za održavanje nasada u iznosu od 2.500 kn/ha. Da biste ostvarili pravo na poticaje morate zasaditi min. 0.5 ha što iznosi cca 400 sadnica.om potrebno je dogovoriti nabavku sadnica, a mogu se nabaviti po cijeni od 10kn. Drugi korak je potpisivanje kooperantskog ugovora kojim se Corylus obvezuje otkupljivati urod, te davati savjetodavnu podršku. Svaki kooperant temeljem ugovora ima garantiranu otkupnu cijenu te dodatni prihod u obliku udjela u dobiti firme.

Do èetvrte godine starosti nasada potreban vam je traktor malog gabarita tzv. vinogradarski traktor sa nekoliko prikljuèaka(plug, freza, kosa), a tek kasnije dolazi stroj za branje lješnjaka te ljuštilica kapica koju možete i vrlo jednostavno napraviti i u vlastitoj izvedbi. Da bi mogli strojno brati lješnjake tlo morate održavati u obliku jalovog ugra, te ga prije berbe povaljati s valjkom jer u protivnom stroj neæe biti uèinkovit.
 
R

Ratarko

Guest
U prvi tren sam se uplašio dužine tvoga teksta ali sam onda skužio da je duplo poslano , fiiiijuuu 8)

Mene samo zanima zašto se u tekstu kaže da bi treblo imati vinogradarski traktor ako je raznak izneðu redova 4,5 ili 6 metara ?
Mali IMT 539 prolazi kroz 2 metra redove bez razmišljanja .
 
M

Mister x

Guest
E hvala nisam primjetio da sam paste izbacio dvaput .
Vjerovatno zato jer se lješnjak razraste u širinu, ali to me ne brine ja za poèetak mislim kupit Eurowolfa pa kad zaradim nešto onda kupim nešto pouzdanije. Jer trenutno se ne mogu razbacivati sa lovom na strojeve.
 
R

Ratarko

Guest
Jel imaš negdje neki link ili sliku gdje bi mogao vidjeti te nasade , recimo kako izgleda nakon sadnje a kako poslje 4 godine ?

Ovo sa eurowolfom ti je pametno , jeftin a novi traktor , kad si ti prvi i jedini gazda nekom stroju onda on ide .
 
M

Mister x

Guest
Na stranicam od te tvrtke je stvarno sve dobro objašnjeno, samo treba imati površinu gdje zasaditi i neku ušteðevinu i na konju si.
Ja budem dokumentirao tok sadnje kod sebe i rast nasada tako da možete oèekivati slike veæ ove godine na forumu

Evo link, ima par slikica u galeriji.
Kod:
www.corylus-hr.com
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
a zakaj nebi kupil imt-a ili rakovicu možda je to kvalitetnije od kineza a imaš na stranicama od imt baš voèarske traktore a rakovica nema prave slike nego neke nacrtane pa nisam siguran jel to postoji ili je tek u nacrtima
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
Zaštita lešnika od bolesti i štetoèina


ZASTITA LESNIKA OD BOLESTI I STETOCINA

Lesku ne napada veliki broj bolesti i stetocina pa su za zastitu dovoljna 3-4
pravovremena tretiranja!






BOLESTI LESKE

TRULEZ PLODA (Sceletorinia coryle)

Oboleli plodovi se lako prepoznaju. Oboljevaju mladi i plodovi pred berbu. Plodovi potamne, prekida im se porast i suse se. Tesko ispadaju iz omotaca. Promena boje moze doci na bilo kom delu ploda.

PEPELNICA (Phyllactinian corylea)

Pepelnica pre svega napada list, koji menja boju pa cak i otpadne. Ovaj parazit se javlja u junu i julu na nalicju lista u vidu pepeljaste prevlake. Bolest moze da izazove i defolijaciju. Parazit prezimljuje u otpalom liscu pa je dobro da se otpalo lisce spaljuje.



STETOCINE LESKE

CRVLJIVOST (Balaninus Curculio nucum)

Vrlo cesta stetocina leske. Ustvari to je pipa crne boje. Masovno se javlja maja meseca. Zenka u plod plaze jaje iz kojega se izlegne gusenica-crv bele boje. Vrlo cesto dolazi do otpadanja plodova. Larva izgrize ljusku ploda i ucauri se u zemlji gde prezimi. U porlece izlazi i hrani se liscem do poleganja jaja. Ovo je opasna stetocina i treba je unistavati cim se primeti. Znacajno je pratiti pojavu i razvitak insekta.


LESKOVA STRIZIBUBA (Oberea linearis)

Javlja se u maju, kad zenka odraslog insekta polaze jaja u mlade letoraste. Ispiljene larve izbuse letoraste, koji se vec u junu suse. Jedina mera je secenje i spaljivanje letorasta pocev od juna pa sve do jeseni.

GRINJA (Phytoptus avellaneae)

Ovo je stetocina koja napada pupoljke, pa izaziva deformacije. Ostecenje je vrlo karakteristicno, sa sitnim listicima kao rozeta. Napada obe vrste cvetova, pa je i direktno ugrozena rodnost. Rese imaju malo polena, a zenski cvetovi se ne oplodjuju. Prezimljuje u pupoljku a u prolece se seli na mlade pupoljke a stariji se suse. Tretira se u momentu napustanja gde je prezimila, a to je u prolece.

CRVENI PAUK

Javlja se na nalicju lista. Pri vecem napadu dolazi do defolijacije. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime, jer prezimljuje u obliku jaja.


LISNE VASI

Najcesce se javlja Myzocallis coryli. Lisne vasi nisu narocito stetne.

ORJENTACIONI PROGRAM ZASTITE LESKE
ZIMSKO PRSKANJE
Obavlja se pre kretanja leske Galaparom ili Galaminom ili Oleo ultracidom i sl., cime se suzbijaju laskotoc, strizibuba i grinje.

I PRSKANJE
Po zavrsetku cvetanja-krajem aprila. Ovo je preventiva radi zastite od bakterioze i truleznica. Koristiti jedan od preparata Bakarni oksihlorid 50, Bakrocid 50, Bakarni krec 50, bordovska corba S-20 itd...
II PRSKANJE
Izvodi se pocetkom maja kada su vec formirani plodovi, radi suzbijanja grinja, vocnih pipa i stenica. Koristiti jedan od preparata Tionex e-35, Tiocid E-35, Ultracid, Omite, Neoron. Bitna je i preventiva od trulezi i pegavosti koristiti jedan od preparata: Kaptan, Ronilan, Benomil, Delan sc-750, Antracol, Dodin i sl.

III PRSKANJE
Treba obaviti krajem maja radi suzbijanja leskovog surlasa, grinja, strizibube. Koristiti jedan od preparata: Tionex, Tiocid, Gusathion, Ultracid, Omite, Neoron a radi zastite od pepelnice koristite: Kosan, Saprol, Afugan, Bayleton, Kumulus, Karathene i sl...
IV PRSKANJE
Treba obaviti tokom juna radi suzbijanja leskinog surlasa, grinja, stenica i biljnih vasi, koristiti jedan od preparata: Aktara, Tionex, Tiocid, Thiodan...

V PRSKANJE
Obavlja se u julu ukoliko i dalje ima problema sa insektima: stenice, grinje, surlas, strizibuba. Prskanje obaviti sa jednim od navedenih insekticida.
NAPOMENA:
Ne zaboravite uvek se konsultovati sa savetodavcem za zastitu bilja radi dobivanja konkretnih informacija!
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
Bolesti lijeske
Lijeska se može uzgajati na sredozemnom podruèju, ali i na cijelom podruèju umjereno kontinentalne klime. Kod nas je najviše proizvodnih nasada u okolici Orahovice, Daruvara i dr. u Slavoniji, i nešto na pojedinim lokalitetima u Istri. Od bolesti na lijeski najèešæe se javljaju pepelnica, bakterijska palež, bakterijski rak, antraknoza, kao i neke viroze. Najvažnije kod nas su dvije vrste bakterioza, a u nekim godinama i pepelnica.
Bakterioze lijeske (Xanthomonas arboricola pv. Corylina i Pseudomonas syringae pv. Avellanae) Simptomi
Na lijeski mogu doæi dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slièni. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se oèituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristièni žuækasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.
Mjere suzbijanja
Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima na bazi bakra (Champion WP, Champ Formula FL SC, Nordox 75 W G i dr.) prije i na samom poèetku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta i poèetkom jeseni nekim organskim fungicidima na bazi mankozeba, kaptana i metirama (Dithane M-45 WP, Captan WP, Merpan WP i dr.). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
Skroman lješnjak sigurna plasmana
Daruvarèanin Vlado Moulis, po vlastitoj tvrdnji predan èitatelj Vrta, najveæi je hrvatski proizvoðaè plodova i jedini proizvoðaè sadnog materijala lješnjaka. Kaže kako mu ta proizvodnja pruža velike moguænosti, jer Hrvatskoj nedostaje od 1000 do 1500 ha nasada iako država sadnju potièe sa 7300 kn/ha
Za proizvoðaèe lješnjaka sijeèanjski su dani mrtva sezona. Do prosinaèkih se smrzavica moglo saditi, a mlade su sadnice vaðene, klasirane, sortirane i spremane u trap, a za petnaestak dana, ako zatopli, poèinju veliki radovi na plantažama. Iako nasadi miruju, najveæeg hrvatskog proizvoðaèa plodova lješnjaka i jedinoga proizvoðaèa sadnog materijala Daruvarèanina Vladu Moulisa zatekli smo meðu stablima lješnjaka, u obilasku i djelomiènoj rezidbi.
Donacijom do dragocjene sušare
Posljednjih dana protekle godine èelnici udruge voæara preuzeli su dvije sušare za voæe, koje je donirala amerièka organizacija IRC, Meðunarodni komitet za pomoæ, u sklopu projekta "Oživljavanja zajednice" koji na podruèju posebne državne skrbi provodi s SDF-om i gradskom upravom. Jedna od njih služi za sušenje lješnjaka, a druga za ostale vrste voæa.
- Naši su proizvoðaèi, a na daruvarskom ih je podruèju sedam s ukupnim površinama od oko 20 ha, imali kvalitetan lješnjak do berbe, a onda su nastajali problemi - kaže Vlado Moulis. Za kišne jeseni plodove je jako teško osušiti, a bez dobra sušenja nema plasmana. Snalazili smo se svakako, a ja sam sušio na tavanu i kod roðaka. Ovom sušarom na kojoj još jednom zahvaljujemo donatorima i gradskoj upravi riješen je naš veliki problem.
Sušara ima kapacitet sedam tona, što osuši za èetiri dana, te posve zadovoljava sve sadašnje i buduæe potrebe daruvarskih proizvoðaèa lješnjaka. Sušare još nisu u uporabi jer se èeka lokacija koju je obeæao grad, a u sklopu donacije voæari su dobili i atomizer, koji æe u rad èim plantaže ožive nakon zimskog sna.
- Rezidba zapravo lješnjaku nije prijeko potrebna i rijetko se primjenjuje. Njome se prorjeðuju prebujne krošnje, no ona donosi i opasnosti jer stabla odrezane grane nadomještaju jalovim izdancima - kaže Vlado Moulis, dodajuæi i kako je to prvo rezanje u njegovu najstarijem voænjaku saðenom prije 16 godina.
- Ovu smo parcelu sadili u prosincu 1985., a bilo je snježno kao i sada - kaže Vlado prisjeæajuæi se stjecaja sretnih okolnosti koje su ga opredijelile za proizvodnju o kojoj dotad nije znao ništa. - U naslijeðe sam dobio pola hektara zemljišta, a kako nisam poljoprivrednik, nisam znao što s njim. Na kraju sam se odluèio za voænjak, a posve sluèajno u isto je vrijeme Podravka nudila vrlo povoljne uvjete kreditiranja sadnje lješnjaka i nabave repromaterijala.
I, tako je poèelo. Mukotrpno, jer trebalo je mnogo uèiti, i to iskljuèivo na veæ postojeæim plantažama, na kojima su proizvoðaèi pokazali veliku spremnost podijeliti svoja iskustva jer literature nije bilo, a nema je ni danas. Poèela je i kupnja novih površina, pa obitelj Moulis sada pod lješnjakom ima devet hektara i najveæi je hrvatski privatni proizvoðaè.
Tek polovica nasada u punom je rodu i daje oko deset tona ploda, koji u cijelosti završava na zagrebaèkoj tržnici Dolac, po 40 kn/kg oèišæena lješnjaka na veliko. Tom su cijenom Moulisi zadovoljni, a njihovo æe zadovoljstvo biti još veæe kada u ljeto, kako planiraju, sklope ugovor s bjelovarskim Koestlinom ili koprivnièkom Podravkom o plasmanu kompletne proizvodnje. Konditorska industrija najpouzdaniji je partner proizvoðaèa lješnjaka, jer takav ugovor jamèi i obostranu sigurnost. Uvjet velikih tvornica registracija je obiteljskoga gospodarstva i ulazak u sustav PDV-a, èime se Daruvarèani upravo bave.
Dovoljno sadnica za sve hrvatske potrebe
Po rijeèima Vlade Moulisa, Hrvatskoj nedostaje od 1000 do 1500 ha lješnjaka, pa je to proizvodnja velikih moguænosti, koje tek treba iskoristiti. Lješnjak nije zahtjevna kultura, a isplati se obiteljskim gospodarstvima veæ na površini od tri hektara. I u svijetu i u nas potražnja je veæa od ponude, pa nema opasnosti od hiperprodukcije, plasman je siguran, a cijena dobra, navodi Vlado prednosti posla s lješnjacima.
Istarski lješnjak u Daruvaru bolji nego u Istri
U Hrvatskoj se sadi istarski lješnjak, koji je jedina vrsta i u daruvarskim voænjacima. On možda zaostaje za talijanskim vrstama, ali nadmašuje turske, iako su Turci proizvoðaèi i polovice svjetskih kolièina lješnjaka. - Prije tridesetak godina vjerovalo se da istarski lješnjak ne može uspijevati na kontinentu, ali naša iskustva potvrðuju da je on ovdje još bolji nego u Istri, kaže V. Moulis, koji novim proizvoðaèima poruèuje:
- Lješnjak je heliofit - traži sunèevu svjetlost, pa se ne smije saditi u sjeni šuma ili visokog drveæa, a ne odgovara mu ni vlažno, moèvarno tlo. Takoðer, ne treba ga saditi preduboko, najbolje je na 20 cm i to na jedan od tri preporuèljiva naèina - 5x4 metra (500 biljaka po hektaru), 4x4 metra, ili gustom sadnjom 2x1,5 metara. Odgovara mu svako tlo, osobito ovo daruvarsko, koje je idealno za voæarstvo.
Zainteresirani za nabavu sadnica ili za savjet mogu se Vladi Moulisu obratiti u Daruvaru, Starèeviæeva 6, ili tel. 043/335-442. Svu je pomoæ spreman ponuditi i Vrtov stari znanac, direktor Voæarskog centra i dugogodišnji predsjednik Zajednice voæara Hrvatske, izuzetan struènjak, i sam voæar, Frane Ivkoviæ.
U meðuvremenu je prihvatio ponudu Voæarskog centra da kao njegov kooperant proizvodi sadni materijal, koji se prodaje s deklaracijom o kvaliteti. Iako je jedini proizvoðaè sadnica u državi, može ih ponuditi dovoljno za sve hrvatske potrebe, kaže.
- U sustav državnih poticaja, meðu devet voæarskih vrsta, ušao je i lješnjak, a trenutaèno je odobren poticaj od 7300 kn/ha za sadnju 24 ha novih plantaža. Ostvare li se i najave o poticanju sadnje 100-200 ha novih nasada u godini, i te kolièine možemo zadovoljiti na daruvarskoj omatièenoj parceli - dodaje. Na toj i drugim parcelama, na svih devet hektara, gotovo sve poslove èlanovi obitelji obavljaju sami. Vladi najviše pomaže supruga Milka, a u svim poslovima zdušno sudjeluju i djeca, Mirjana (17) i Željko (13). S obzirom na planove o proširenju posla, uskoro to više neæe biti moguæe.
Uza sadni materijal Vlado nudi i savjete o sadnji, a punu pomoæ svim voæarskim poèetnicima pruža mlada daruvarska udruga voæara u kojoj je potpredsjednik.
- Èlanovima udruge besplatno ustupam strojeve i ureðaje za obradu i preradu lješnjaka, kaže Vlado, pokazujuæi strojeve kojima razbija i odstranjuje ljusku. Sada se lješnjak u ljuski više ne može prodavati jer ga nitko ne traži, no ljuska se takoðer može dobro iskoristiti. Njome, uz ostalo, zatvaraju naftne bušotine, no Moulisi je upotrebljavaju na prozaièniji i vrlo praktièan naèin - loženjem u kombinaciji s drvima. S obzirom na proizvodnju koja æe uskoro biti 20 tona lješnjaka u godini, ušteda na ogrjevu oèigledna je.
Mato PEJIÆ
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
eto skupio sam da malo èitate postajte malo slike svojih plantaža i ja èu uskoro sam da poslikam za vikend a i da nauèim stavit
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
Danas zvao nekog tipa koji ima duèan u slavoniji (višnjevac mislim) da pitam za traktor rakovica i veli mi da bježim od toga jel je imao grde probleme s mušterijama na novim traktorima pada farba i djelovi po cesti
tak da to otpada zato su jeftini ko i kinezi i za to sam èuo da curi ulje na sve strane još novim traktorima
 
O

oljasi

Guest
POZDRAV SVIM UZGAJIVAÈIMA LIJESKE.
ZANIMLJIV FORUM KOJI SAM NAŠAO SLUÈAJNO TRAŽEÆI ATV ZA VOZANJE PO VOÆNJAKU.
NADAM SE DA ÆE ISTO TAKO BITI I AKTIVAN.
POZDRAV :p :p :p
 
R

Ratarko

Guest
@ oljasi
Pozdrav i tebi i dobro došao
Nisam uzgajivaè ljeske ali sam našao nešta zanimljivo u tvom postu a to je ATV !!!
Uvijek sam želio to vozilo , makar jedno 4-5 godina potajno maštam o tome , jesi našao nešta zanimljivoga u HR ?
Mene bi najviše zanimalo da li treba vozaèka dozvola A kategorije za ATV buduæi da ju nemam :?
Ako je potrebna A kategorija odustajem odmah od toga ...

Bio sam u Švicarskoj i tamo možeš iznajmiti ATV ( quad ) i voziš se sa B kategorijom i bez kacige , neznam koji je zakon kod nas ?

PS
Zašto svi lješnjake zovete ljeska , kod nas u slavoniji ljeska je jedno elastièno i savitljivo drvo ( šikara ) koje raste na kanalima , kad smo se igrali kauboja i indijanaca "luk i strijelu" si najbolje izradio od ljeskina drveta :D
 

zvona

Aktivni član
Pridružen(a)
17 Pro 2006
Poruka
1,299
Voèarstvo

Lješnjak i ljeska je jedno te isto.Ako raste u šumi ili žbunju onda ide u visinu, a inaèe je grmovit. Divlja vrsta
 

krki

Član
Pridružen(a)
1 Sij 2007
Poruka
850
plantaža od 400 sadnica ljeske saðeno 11 mj 2006
 
Na vrh