S obzirom na blage zime mislim da bi ti mogla ta zelena ostat bez problema.do proljeca...naravno ovisi o vrsti zemlje...ja imam takvo tlo da mogu bez problema ostaviti zelenu pokrovnu do proljeca i orati tjedan do deset dana prije sjetve...
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Zelena gnojidba
- Temu pokrenuo Tajo pajo
- Datum prvog posta
johndoe
Novi član
- Tu od
- 25 Velj 2023
- Poruka
- 18
Jel zna neko zbog cega se ovo desava? Jel moguce da je mraz? Prosli tjedan je bil laga i mraz jedno jutro
View attachment 86048
View attachment 86049
Imam 4 bunara na različitim lokacijama, još nisam doživio da evo blizu kraj 10mj i da nema vode u nijednom od njih.. (dubine bunara su od 12 do 30m)
po ovoj prvoj slici rekao bih da ima solidno vlage..trebaš doći kod nas vidjeti šta znači izraz 'praši se'. Iz traktora ne raspoznaješ iza koji stroj si zakačio tj vučeš koliko se praši 😂
Imam 4 bunara na različitim lokacijama, još nisam doživio da evo blizu kraj 10mj i da nema vode u nijednom od njih.. (dubine bunara su od 12 do 30m)
markach
Iskusan lik
- Tu od
- 31 Sij 2008
- Poruka
- 1,947
@Case4220
Naravno da svatko (imalo pametan) brine o svom tlu🙂, jel on bio u regenerativnoj ili konvencionalnoj poljoprivredi.
Konzervacijske ili reducirane metode primjenjujem jos od 2011.g. i zelene gnojidbe.
Zahtjevan je to posao koji trazi puno strpljenja, znanja i prilagođenu mehanizaciju.
2024.g. i 2025.g. sam odradio na svim površinama kao konzervacijska poljop.
Sad za 2026.g. određen dio parcela je oran. Ostalih 70% parcela je pod pokrovnim i glavnim usjevom.
Regenerativna poljoprivreda je danas vrlo rado prihvaćena kod nas u Hr. Osnuju se udruge, rade se radionice na polju, provode predavanja...
Predlažem da se otvori podforum "Regenerativna poljoprivreda"
Naravno da svatko (imalo pametan) brine o svom tlu🙂, jel on bio u regenerativnoj ili konvencionalnoj poljoprivredi.
Konzervacijske ili reducirane metode primjenjujem jos od 2011.g. i zelene gnojidbe.
Zahtjevan je to posao koji trazi puno strpljenja, znanja i prilagođenu mehanizaciju.
2024.g. i 2025.g. sam odradio na svim površinama kao konzervacijska poljop.
Sad za 2026.g. određen dio parcela je oran. Ostalih 70% parcela je pod pokrovnim i glavnim usjevom.
Regenerativna poljoprivreda je danas vrlo rado prihvaćena kod nas u Hr. Osnuju se udruge, rade se radionice na polju, provode predavanja...
Predlažem da se otvori podforum "Regenerativna poljoprivreda"
Case4220
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Lis 2021
- Poruka
- 462
Mreža regenerativne poljoprivrede Hrvatske | Djurdjevac , nažalost 80% ljudi to i leguminoze radi zbog poticaja i svašta prođe pod te potpore... Treba uvesti da to bude obaveza 5godina kao ekološka, pa da vidimo onda...
Posljednje uređivanje od moderatora:
- Tu od
- 24 Sij 2009
- Poruka
- 3,548
Zanimljiva tema. Podsjeća me na trenutno stanje sa vlasti i Thompsonom. Europa je rekla da je regenerativna poljoprivreda bolja od konvencionalne i sad pratim rasprave malo. Svi koji su u mogućnosti provoditi je smatraju ove sa plugom glupima, a i obratno. A recimo ameri koje smo uvijek koristili kao primjer, sad sve oru. Ne znam ni sam, pokušavam spojit po malo od oba svijeta...
To ti je dok smo po tim tečajevima i sve . Pa sam pital te stručnjake . El bi mi bila kaj bolja zemlja da sam bil u konzervacijskoj . Jer imamo dosta stajnjaka . PH prek 6 humus prek 5 . Zalihe P i K jako velike . Tu se vidi dobrobit stajnjaka svake godine . Onda je rekel da nema teorije da pomogne tu konzervacijska nekaj i da si takvu analizu cisti ratari mogu samo sanjati .
ja zbog nedostatka mehanizacije upravo tako i radim...koristim pokrovne uvijek, ali oram jer nemam podrivač,gruber i slično...nikad nisam bio za to da striktno odem u jednom smjeru u ničemu...
- Tu od
- 24 Sij 2009
- Poruka
- 3,548
To se slažem, za takve rezultate samo stajnjak. I sam sam krenuo sa gnojnicom, a krenut ću i sa stajnjakom.
Moj mali osvrt:
Imam jednu parcelu gdje radim pola plugom pola regenerativna tj bez pluga (gruber, tanjurača + pokrovni)..
Svake godine se radi analiza i jedne i druge, uvijek iste točke uzimanja analize tj uzoraka (GPS - točke) tako da rezultati budu što mjerodavniji! Radi se i standardna klasična analiza zemlje tj ova za zamaskiranje stvarnog stanja i tzv 'stepenasta' analiza. Projekt je trebao trajati 5g ali sad vidim i smatram da će 5g biti malo, tako da nastojat ću ga raditi bar još 5g tj ukupno 10g. Projekt sad ulazi u 5.godinu.
Već u 4.g sam primijetio u regenerativnoj polovici njive prema analizi stratifikaciju mikro/makro nutrijenata koja će ako se nastavi ovakvo vrijeme samo povećavati a to nimalo nije dobro, posebno u sušnim godinama! (ujedno i odgovor kolegi AntonioJD zašto Ameri sve više vraćaju plug, upravo zbog te stratifikacije najčešće..)
Plodored mi je pšenica - pokrov ljetni - pokrov zimski - kukuruz - pokrov zimski - soja! A u dijelu s plugom pšenica-(pokrov ljetni)-kukuruz-soja!
O prinosima i razlikama prinosa po godinama i kulturama neću detaljno ali trenutno stanje uloženo-dobiveno u tih 5g, (znači apsolutno kompletno svi troškovi po hektaru) znači gledano ulog-dobit tj zarada po hektru kad se sve zbroji i oduzme, zasad ispada 27% veća zarada na oranom (za kukuruz čak duplo..). Nakon svake operacije pišu se radni sati, potrošnja itd. No, pustimo zaradu, ovaj projekt radim prvenstveno zbog toga da vidim jel idem u dobrom smjeru i hoću ostaviti svome sinu tlo u boljem ili lošijem stanju!!
E sad 'potencijalno' rješenje stratifikacije bi moglo biti u pokrovima ALI ja tu imam jedan veliki problem, a to je voda tj padaline! U 4g nijednom nisam bio zadovoljan sa stanjem ljetnih pokrova niti nadzemnim niti podzemnim dijelom pokrova, a probavao sam sve i svašta, i različite i specijalne mixeve za sušnije krajeve i posijat na 3 različita načina,i u 3 različita perioda, najbolje što se nicanja pokazalo odmah drugi dan ili za kombajnom, ali taj tako rano posijan pokrov već sredinom, krajem srpnja nestane tj osuši se! Kad vidim vaše slike ljetnih pokrova evo čisto ne vjerujem 😂 Kod nas posiju pokrov krajem kolovoza, ne ponikne do 15.11 i onda krene nešto u oazama nicat pa taj ljetni mraz ubije. Tako da što se tiče ljetnog pokrova vjerojatno ga izbacujem, jer nema smisla ovdje.
Također, imam parcelu gdje sam 2012 uzimao uzorke tla prema 'referentnim točkama' oko polja, pomoću onog građevinskog mjernog kotačića, pa imam zapisane 'kordinate' tj udaljenosti i onda uvijek uzimam uzorke tla sa istih točaka! 2012 - humus 2.57%, 2025 - humus 2.84 %, parcela redovno od 2012 svake godine orana (kao i godine prije), nekad čak i 2x u godini (plitko i zimsko oranje)..jedino je tu 2025 opao fosfor, ovo ostalo je prema analizi sve bolje!
Drugo potencijalno rješenje je navodnjavanje pokrova kako rade npr dosta Amera, ALI opet tu ja imam problem, kolege kopaju bunare ovdje pa ne nalaze vodu na 100m tako da takav način navodnjavanja putem bunara nemoguć, jedino da ova gospoda na vlasti puste iz okolnih riječnih korita vodu putem kanala.
Kolega u videu je 'nesvjesno' i sam demonstrirao jedan od oblika uništavanja tla i u regenerativnom/konzervacijskom sustavu obrade tla i to baš onaj koji po meni ima najveći utjecaj i na samu plodnost i strukturu tla
Onaj tko je uništavao zemlju (tlo) sa 'plugom' taj će ju nastavit uništavati vrlo vjerojatno i sa regenerativnom...
Ja tvrdim nije problem u plugu, veći problem je kako i KADA se plug koristi!! Kao i sva ostala mehanizacija, pesticidi itd..
P.S Također sam upoznat sa projektom koji je provodila savjetodavna služba, mislim 4godine što se tiče regenerativne poljoprivrede u mjestu blizu Vukovara sa jednom zadrugom, konkretno reducirane obrade i probavali su i notill i sjetvu direkt u pokrove. Rezultati tih ogleda nikad nisu ugledali svjetlo dana dok iz zapadnih krajeva ti rezultati uvijek se objavljuju i nikad se 'ne zagube po kojekakvim ladicama' . Objavili bi se i ovi da su bili povoljni, samo ću reći da u zadnjoj godini tog pokusa dotični koji su započeli taj projekt nisu se uopće pojavili u žetvi kukuruza tj samom vaganju
Imam jednu parcelu gdje radim pola plugom pola regenerativna tj bez pluga (gruber, tanjurača + pokrovni)..
Svake godine se radi analiza i jedne i druge, uvijek iste točke uzimanja analize tj uzoraka (GPS - točke) tako da rezultati budu što mjerodavniji! Radi se i standardna klasična analiza zemlje tj ova za zamaskiranje stvarnog stanja i tzv 'stepenasta' analiza. Projekt je trebao trajati 5g ali sad vidim i smatram da će 5g biti malo, tako da nastojat ću ga raditi bar još 5g tj ukupno 10g. Projekt sad ulazi u 5.godinu.
Već u 4.g sam primijetio u regenerativnoj polovici njive prema analizi stratifikaciju mikro/makro nutrijenata koja će ako se nastavi ovakvo vrijeme samo povećavati a to nimalo nije dobro, posebno u sušnim godinama! (ujedno i odgovor kolegi AntonioJD zašto Ameri sve više vraćaju plug, upravo zbog te stratifikacije najčešće..)
Plodored mi je pšenica - pokrov ljetni - pokrov zimski - kukuruz - pokrov zimski - soja! A u dijelu s plugom pšenica-(pokrov ljetni)-kukuruz-soja!
O prinosima i razlikama prinosa po godinama i kulturama neću detaljno ali trenutno stanje uloženo-dobiveno u tih 5g, (znači apsolutno kompletno svi troškovi po hektaru) znači gledano ulog-dobit tj zarada po hektru kad se sve zbroji i oduzme, zasad ispada 27% veća zarada na oranom (za kukuruz čak duplo..). Nakon svake operacije pišu se radni sati, potrošnja itd. No, pustimo zaradu, ovaj projekt radim prvenstveno zbog toga da vidim jel idem u dobrom smjeru i hoću ostaviti svome sinu tlo u boljem ili lošijem stanju!!
E sad 'potencijalno' rješenje stratifikacije bi moglo biti u pokrovima ALI ja tu imam jedan veliki problem, a to je voda tj padaline! U 4g nijednom nisam bio zadovoljan sa stanjem ljetnih pokrova niti nadzemnim niti podzemnim dijelom pokrova, a probavao sam sve i svašta, i različite i specijalne mixeve za sušnije krajeve i posijat na 3 različita načina,i u 3 različita perioda, najbolje što se nicanja pokazalo odmah drugi dan ili za kombajnom, ali taj tako rano posijan pokrov već sredinom, krajem srpnja nestane tj osuši se! Kad vidim vaše slike ljetnih pokrova evo čisto ne vjerujem 😂 Kod nas posiju pokrov krajem kolovoza, ne ponikne do 15.11 i onda krene nešto u oazama nicat pa taj ljetni mraz ubije. Tako da što se tiče ljetnog pokrova vjerojatno ga izbacujem, jer nema smisla ovdje.
Također, imam parcelu gdje sam 2012 uzimao uzorke tla prema 'referentnim točkama' oko polja, pomoću onog građevinskog mjernog kotačića, pa imam zapisane 'kordinate' tj udaljenosti i onda uvijek uzimam uzorke tla sa istih točaka! 2012 - humus 2.57%, 2025 - humus 2.84 %, parcela redovno od 2012 svake godine orana (kao i godine prije), nekad čak i 2x u godini (plitko i zimsko oranje)..jedino je tu 2025 opao fosfor, ovo ostalo je prema analizi sve bolje!
Drugo potencijalno rješenje je navodnjavanje pokrova kako rade npr dosta Amera, ALI opet tu ja imam problem, kolege kopaju bunare ovdje pa ne nalaze vodu na 100m tako da takav način navodnjavanja putem bunara nemoguć, jedino da ova gospoda na vlasti puste iz okolnih riječnih korita vodu putem kanala.
Kolega u videu je 'nesvjesno' i sam demonstrirao jedan od oblika uništavanja tla i u regenerativnom/konzervacijskom sustavu obrade tla i to baš onaj koji po meni ima najveći utjecaj i na samu plodnost i strukturu tla
Onaj tko je uništavao zemlju (tlo) sa 'plugom' taj će ju nastavit uništavati vrlo vjerojatno i sa regenerativnom...
Ja tvrdim nije problem u plugu, veći problem je kako i KADA se plug koristi!! Kao i sva ostala mehanizacija, pesticidi itd..
P.S Također sam upoznat sa projektom koji je provodila savjetodavna služba, mislim 4godine što se tiče regenerativne poljoprivrede u mjestu blizu Vukovara sa jednom zadrugom, konkretno reducirane obrade i probavali su i notill i sjetvu direkt u pokrove. Rezultati tih ogleda nikad nisu ugledali svjetlo dana dok iz zapadnih krajeva ti rezultati uvijek se objavljuju i nikad se 'ne zagube po kojekakvim ladicama' . Objavili bi se i ovi da su bili povoljni, samo ću reći da u zadnjoj godini tog pokusa dotični koji su započeli taj projekt nisu se uopće pojavili u žetvi kukuruza tj samom vaganju
