Ja osobno nisam, ali taj kolega koji je bio bez pluga do ove godine je koristio, zato sam njega i spomenuo jer je dosta mjerodavan a i na par pokusa njegovih sam prisustvovao pa sam vidio kako radi, koliko je detaljan itd...
4 godine primjene kod njega, primjetio je neke 'prednosti' ali njegov zaključak je da nema financijsku opravdanost..
A ja koliko sam upoznat sa GEO2 mogu reći da to nije baš financijski jeftino rješenje....
Drugo, zahtijeva veću razinu vlage za aktivaciju u tlu itd (npr mi smo 2022/2023 u periodu od 1.11 do 1.03 dobili samo 52L kiše uz dosta toplu zimu...)
Isto tako ako je zima kišna zbog svog djelovanja tu je i povećana nitrifikacija N-a i povećano ispiranje N-a i zagađenje podzemnih voda...
A koliko se sjećam jedno od svojstava mu je povećana mikrobiološka aktivnost, tako da može dodatno potrošiti ono malo preostalih zaliha humusa u siromašnijim tlima jer kako je meni objašnjeno kod tih promotora dok sam se raspitivao o geo2 još davno dok je došao na tržište, rekao bih još jedan 'steroid' za tlo..a ako se nastavi sa klasičnom poljoprivredom uz dodatna klasična gnojiva i pesticide ne vidim dugoročno to kao 'rješenje problema'
Čak štoviše, geo2 teži toj mineralizaciji dok humifikaciju izostavlja...
Iskreno GEO2 meni nikad nije 'držao vodu', jedan od većih razloga još dok sam ga prije istraživao je da su većina istraživanja njihova reklamirali se kao revolucionarno rješenje, dok ako pogledamo neke neovisne studije većina je pokazivala statistički slabe efekte ili financijske neodržive.
A pošto za geo2 kažu da stimulira one žive mikroorganizme u tlu, ne vidim svrhu bacanja njega u već degradirano tlo pesticidima ako će se i dalje nastaviti sa njihovom redovnom aplikacijom...
I njihova tvrdnja da geo2 popravlja strukturu tla mi isto ne drži vodu, kad strukturu tla popravlja korijen, a korijen da bi to mogao raditi biljka mora biti zdrava i stalno provoditi proces fotosinteze (znači nema pesticida...), pa preko glomalina i lignina itd korijen popravlja strukturu tla..
Čak bih prije rekao da vodi degradaciji tla, jer pošto izaziva povećanu mineralizaciju, kad hrane tj npr žetvenih ostataka nestane u tlu, ti mikroogranizmi odumiru, tj povećana stimulacija saprofita zbog geo2 dugoročno uništava npr mikorizne gljive (koje grade i popravljaju strukturu tla), a pošto je povećana mineralizacija tlo ima više vremena da se opet zbije, isto tako lignin iz žetvenih ostataka ako se ubrzano mineralizira vodi dugoročno zbijenijem tlu, iako geo2 daje 'prhkije' tlo na početku, tako kažu dugoročno po meni može voditi još većoj degradaciji (npr povećanju pokorice) ako se ne koristi npr sa stajnjakom, kompostom ili pokrovnim usjevima (za koje pak treba kiša...)
Npr: stajnjak, kompost + geo2 bi 'imalo smisla'' al čisto ovako logičko razmišljanje pošto ne znam nikog da je probao tu kombinaciju u praksi, dok samo primjena geo2 dugoročno ne vidim kao rješenje problema, možda samo kratkoročni privid da je tlo bolje bih efekt geo2 opisao...
Jedan problem popravi drugi napravi, to je moje mišljenje o geo2!
Ali iskreno ja ne vidim smisao traženja rješenja gdje to zahtijeva još dodatan ulog s financijske strane, a nastavim sve ostalo raditi isto...prije biram opciju gdje se može uštediti novac a opet dobiti daleko bolji efekt i zdravije tlo...
Samo se zapitaj ovo kao ja prije 10ak godina šta se to promijenilo u zadnjih 25g da je nastupila tako velika degradacija tla?! I kad nađeš odgovor, a svi ga znamo e onda to kreneš ukidati i fokusirat svoju poljoprivredu na taj način...ja sam prve ekstra rezultate vidio već u 5toj godini (pričam o početnoj oglednoj njivi gdje se vidio prinos klasičnog ratarenja i ratarenja bez pesticida i koliki je loš utjecaj od pesticida zapravo, od strukture tla pa do svega, doslovce kopaš prstima koliko tlo postane 'meko' a par metara dalje u klasičnom ratarenju kao beton...) Bez pesticida zemlja opet počinje dobivati onaj svoj karakterističan miris,strukturu i boju. ..
Ili kako je meni jedan iz ulice rekao tad, ''ja prije samo posijao sjeme i do žetve nisam ulazio, nisam bacao gnojivo niti špricao od trave pa imao slične prinose kao mi danas, a mi danas sto prolaza/aplikacija/zaštite a pa opet slični prinosi (na pšenicu je tad mislio)..tj prije se koliko sam upoznat pšenica i te ozime sijale da očistiš njivu od korova za proljetne kulture, glavnina su bile proljetne kulture (tj kukuruz) jer je bilo kiše dosta..