Bla, bla, svašatara i članak o cijenama poljoprivrednih proizvoda (objavljeno u Večernjem listu, 21.11.2012)
Unatoč obećanjima Vlade da će se tržište stabilizirati, cijene divljaju (ha, ha :mrgreen:, Vlada; ima u mom selu jedan Vlada, ali pravo ime mu je Vladimir :scratch).
'Na tržnicama kao da kupujemo zlato, a ne voće i povrće'
Ako je u sezoni povrće i voće skupo, koliko će tek biti “izvan” sezone, pitaju se građani
(samo neka se pitaju; a pitam ja njih za koga su glasovali :scratch)
Iako su u resornom ministarstvu donedavno bili puni slatkih obećanja kako će određenim reformskim zahvatima stabilizirati tržište, lavinu poskupljenja, koja se već i te kako osjeti na novčanicima građana, sada će teško zaustaviti.
Jabuke na komad(ima u temi Jabuka jedna dobra slika; jabuka na komad, i to u celofanu 
)
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene povrća u trećem tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje lani više su čak 29,3%, žitarica 4,6, konzumnih jaja 15%, voća 2,8%..., a sve se to, naravno, prelilo i na maloprodaju gdje tek trgovački lanci nešto uspješnije balansiraju s poskupljenjima. No da je tržište već doslovce pošandrcalo, govori i cijena jaja koja su se proteklog vikenda na zagrebačkom Dolcu mogla kupiti i za čak 2,90 kuna po komadu. Zbog poskupljenja stočne hrane i do 250% u zadnje tri godine to je normalna cijena “sretnih” jaja iz tzv. slobodnog uzgoja, objašnjavaju trgovci. Kilogram tikvica na tržnicama je već dosegao 25 kuna, a koromač, inače za 25 kuna, našli smo i za 100! Ma je li sve to od zlata, pitaju kupci. No kad nečega nema, cijene rastu. Sad samo zamislite koliko će još rasti idućih mjeseci ako su voće i povrće, poput agruma ili kupusnjača, i u sezoni skuplji 50%, upozoravaju proizvođači kojima, osim suše za koju nisu dobili ni lipe naknade od države,
proizvodnju ugrožavaju i špekulanti i visoki inputi. Jabuke bi se nakon Božića mogle kupovati i po komadu jer će kilogram biti i više od 20 kuna, upozorava i voćar Frane Ivković.
Opet u “šoping” turizam
Limun je u prosjeku poskupio 32,17% (domaći i 100%), dok se povrće već smatra luksuzom – zeleni kupus skuplji je i 40,05%, podaci su TISUP-a. U većini supermarketa pak u studenom su u odnosu na listopad poskupjeli jogurti 11 do 16%, te biljno i suncokretovo ulje 16, odnosno 8%.
– Trgovački lanci mogu i moraju cijene osnovnih 50 artikala držati na minimalnoj ili negativnoj marži ako i u krizi žele zadržati kupce koji su i zbog uštede na šećeru ili ulju i od 1 lipe spremni na novi “šoping turizam” u Mađarskoj, Sloveniji ili BiH, bez obzira na izgubljeno vrijeme ili troškove benzina – tvrdi Drago Munjiza, direktor konzultantske kuće Jakov Viktor, ističući kako su za to najbolji primjeri trgovački rat između Spara i Lidla na dijelu osnovnih proizvoda ili akcije u Mlinaru “tri za dva”. Munjiza kaže kako je poskupljenje velike većine poljoprivrednih proizvoda jednostavno “viša sila”, a nećemo izbjeći ni dodatna poskupljenja dijela proizvoda kao posljedicu usklađenja s EU, gdje su neke cijene još uvijek znatno više od hrvatskih. Zato će trgovci morati spustiti kvalitetu usluge, rezati opravdane i neopravdane troškove, plaće, svježinu asortimana, broj otvorenih blagajni, zalihe...
