Zanimljivo razmišljanje, o kojem neki od nas pričaju već godinama.
Naime, odvano je postalo jasno da "selo nije jednako poljoprivreda" i da "poljoprivreda nije jednako selo".
O čemu se radi?
Danas je definitivno jasno da ako si seljak (žitelj sela, čovijek koji živi na selu) ne znači automatski da si i poljoprivrednik, a isto tako ako se baviš profesionalno poljoprivredom (znači da je to pretežita djelatnost, i od toga pokušavaš živijeti i preživijeti, pa i zaraditi) ne znači automatski da si seljak (da živiš na selu).
Naravno, zbog obilježja poljoprivredne proizvodnje očekuje se da živiš na selu, ali to nije nužno.
I to je to.
Razlike u proizvodnji vijaka, auto dijelova i pšenice (u gospodarskom smislu) nema. Sve te djelatnosti imaju ulazne troškove i izlazne troškove, i pozitivna razlika između te dvije stavke znači dobit (i nastavak proizvodnje) a negativna razlika znači gubitak (i kraj proizvodnje).
A svaka poduzetnička aktivnost ima dvije glavne karakteristike:
1. Poduzetničkom aktivnošću se svako može baviti prema svojim mogućnostima (novcem, posjedom, znanjem i sl.) i svojim željama (izborom djelatnosti) ali sam snosi rizik NEUSPIJEHA. Nema garancije uspijeha, pa tako niti u poljoprivrednom poduzetništvu.
2. Svaka, ama baš svaka poduzetnička djelatnost može (a i treba, jer onda ne bi bilo novih poduzetnika) može propasti. Popularno se to u žargonu kaže: "Samo jedna od 10 tvrtki (poduzetnika) preživi prvu godinu rada".
Nažalost, to je i poljoprivredna proizvodnja. :icon_cool: