Bla bla svaštara

[ćelo]

zato mi kontinentalci delamo u sezoni, kad ti dolje pečeš jajce na oko na kamenu...
a onda se i uvoznici kupaju kod tebe pa se roba lakše uvaljuje bez njih :icon_lol:

gle tebi je to sve zajebancija čini se meni ja sam par sto metara od mora niti jednom se nisam stiga okupati tako da nije bas da vam dajemo prostora da svoje povrce kod nas prodajete hahaha nažalost konkurencija velika dolazi iz Europe tako da ces prodati starog Rusa i uzet nesto za veću površinu delati

 

[temptation]

hahahahahhaah vi nama slati pa čovjece kod mene se pocima za koji dan saditi recimo kumpir vadim ga kad kod tebe jos snig pada!! Luk vadim s otvorenoga kad ti ga za Uskrs jedva u plasteniku uzgojis za to doba papriku prije skoro sadimo na otvorenome kad vi u plastenik,, salatu,, kupus se sad reze i kelj i cvjetaca a kod vas je jedino u plasteniku....::: salate u 3 mj ima na otvorenome a vi je sijete tek sad a dobivate je kad ja drugi turnus!! Nas muči uvoz uvoz koji dolazi rano povrce iz j...g Egipta i smeće od krumpira s Cipara,, i država sve to kulturno odobrava,,

Eto vidiš kak vama dolje sve lijepo rano dođe,ne trebate trošiti na grijanje plastenika,mada u reportaži nisam vidio niti jednoga,jer treba puno novaca uložiti u to...drugim riječima,naučeni ste da zimi prodajete salatu po 10kn/kg naveliko i sada kad to više ne ide tako,jer ste si dozvolili da vam trgovački lanci kreiraju cijene vašeg znoja i muke,ne valja država...a kak je onda tek nama na kontinentu,kojima povrće dolazi kasnije nego vama i cijene su drastično niže,a troškovi proizvodnje isti?

 

[denisv]

hahahahahhaah vi nama slati pa čovjece kod mene se pocima za koji dan saditi recimo kumpir vadim ga kad kod tebe jos snig pada!! Luk vadim s otvorenoga kad ti ga za Uskrs jedva u plasteniku uzgojis za to doba papriku prije skoro sadimo na otvorenome kad vi u plastenik,, salatu,, kupus se sad reze i kelj i cvjetaca a kod vas je jedino u plasteniku....::: salate u 3 mj ima na otvorenome a vi je sijete tek sad a dobivate je kad ja drugi turnus!! Nas muči uvoz uvoz koji dolazi rano povrce iz j...g Egipta i smeće od krumpira s Cipara,, i država sve to kulturno odobrava,,

Eeeee, ono što je nekad bila fora više nije. Koliko ja vidim rana proizvodnja polako gubi na smislu u vrijeme ove globalizacije i uvođenja novih tehnoligija. Na prvom mjestu je uvoz pa onda investicije u kontrolisane uslove.
Prije samo par godina grijani plastenik je bio nešto. Ja sam krastavac imo u februaru i to je bilo to. U to vrijeme u mom okruženju gotovo da niko nije grijao proizvodnju osim rasada. Sad ih ima prilično. Granice se s vremenom pomijeraju, logično.
Izgleda da je globalizacija neizbježna i da se s tim trebamo na vrijeme pomiriti jer što prije toga postanemo svijesni veća je vjerovatnoća da ćemo biti u prednosti. Čisto sumnjam u državu i njen aparat. :icon_wink:

 

[Loncin]

Ja sadim od svega pomalo samo za osobne potrebe...
Zanima me posto cu uskoro saditi flance, na papiriicu od paprike pise namociti sjeme..
Dal vi namacete sjeme prije sadnje? Koje sjeme se namace?

 

[DARIJUS]

Ja sadim od svega pomalo samo za osobne potrebe...
Zanima me posto cu uskoro saditi flance, na papiriicu od paprike pise namociti sjeme..
Dal vi namacete sjeme prije sadnje? Koje sjeme se namace?

ajde probaj namočiti papriku i onda posaditi par tisuća mokrih...ima da ti mozak iscuri...
potrpaš ju suhu i lijepo zaliješ, kaj nije to isti efekat?:

 

[siki]

ajde probaj namočiti papriku i onda posaditi par tisuća mokrih...ima da ti mozak iscuri...
potrpaš ju suhu i lijepo zaliješ, kaj nije to isti efekat?:

Darijus očito da nisi upućen. Slobodno namoči svu papriku koju misliš da ćeš posadit u jednom danu. Ako hoćeš da ju naklijaš onda moči duže itd... A kad ocjediš vodu uzmi obični pepel od drveta i umješaj sa sjemenom. Pepel će svu vodu da upije i ostaje sjeme suho i jako lako za sadnju. To ja radim svake godine i do sada nije bilo problema.

 

[ludimilojko]

izvinte na pitanju nisam shvatio, a zašto stavljate sjeme u vodu? jel da se vidi koje sjemenke nemaju klijavost ili da prije nikne? tu kod mene ljudi potope sjemenke u vodu i koje ostanu plutati na vodi odma bace.

 

[siki]

izvinte na pitanju nisam shvatio, a zašto stavljate sjeme u vodu? jel da se vidi koje sjemenke nemaju klijavost ili da prije nikne? tu kod mene ljudi potope sjemenke u vodu i koje ostanu plutati na vodi odma bace.

I jedno i drugo.:icon_scratch:

 

[bobostar]

Eeeee, ono što je nekad bila fora više nije. Koliko ja vidim rana proizvodnja polako gubi na smislu u vrijeme ove globalizacije i uvođenja novih tehnoligija....:

Hmmm.... zanimljivo razmišljanje (isto potpisujem odmah). Realnost je da je energija sve skuplja, a da je cijena rada sve niža, a globalna dostupnost robe sve veća.
Na jedom stručnom studiju predajem navodnjavanje već 12 godina. Glavno pitanje na ispitu je: Koji je najefikasniji način borbe protiv suše?..... odgovor je vrlo jednostavan, ali otprilike 1/3 studenata daje pravilan odgovor. 2/3 kaže natapanje i padaju ispit. 1/3 kaže: uzgoj kultura otpornih na sušu; i nastavljaju ispit.
Paralela se isto može povuć i na uzgoj kultura u grijanim (skupim) prostorima.
Evo i primjera; do sredine '60-tih prošle godine, najveći proizvođač stolnog grožđa izvan sezone bila je Belgija (?!?!?!?!), koja je stolno grožđe uzgajala u staklenicima i grijala koristeći domaći jeftini ugljen. Tada se je van sezone jelo belgijsko stolno grožđe.
Početkom globalizacije, primat u plasmanu stolnog grožđa van sezone preuzima J. Amerika. Zašto Pa zato što je kod njih ljeto kada je kod nas zima. Znači dovoljno je uzgojiti grožđe u njihovoj sezoni i kontejenerom ga dostaviti u europu (zima). I to je to. A Belgija? Danas više ne proizvodi stolno grožđe. mm):

 

[Loncin]

Darijus očito da nisi upućen. Slobodno namoči svu papriku koju misliš da ćeš posadit u jednom danu. Ako hoćeš da ju naklijaš onda moči duže itd... A kad ocjediš vodu uzmi obični pepel od drveta i umješaj sa sjemenom. Pepel će svu vodu da upije i ostaje sjeme suho i jako lako za sadnju. To ja radim svake godine i do sada nije bilo problema.

Hvala
Koliko dugo ih mocite?
i dal je istina ona koja ispliva ne valja?

 

[siki]

Hvala
Koliko dugo ih mocite?
i dal je istina ona koja ispliva ne valja?

Pliva samo ono što je šuplje a moči se od pola sata pa do cjelog dana zavisi šta hoćeš da dobiješ.

 

[ćelo]

Eto vidiš kak vama dolje sve lijepo rano dođe,ne trebate trošiti na grijanje plastenika,mada u reportaži nisam vidio niti jednoga,jer treba puno novaca uložiti u to...drugim riječima,naučeni ste da zimi prodajete salatu po 10kn/kg naveliko i sada kad to više ne ide tako,jer ste si dozvolili da vam trgovački lanci kreiraju cijene vašeg znoja i muke,ne valja država...a kak je onda tek nama na kontinentu,kojima povrće dolazi kasnije nego vama i cijene su drastično niže,a troškovi proizvodnje isti?

ima ljudi koji imaju grijanje plastenika ima dosta ja oko 5000m2 profi plastenika!! Ima par firmi sta imaju 15-ak hektara plastenika većinom su plastenici od 1000m2 do hektara.. Kod nas je veliki problem sto se nije nitko udruzije inače da smo udruženi to bi bila velika stvar nebi mogle ove velike otkupljivacke kuće kojih je 3-4 u nasem kraju govoriti cjenu koja njima pase nego bi mi imali neki utjecaj na cijenu a kao pojedinci nista nemozemo,, ode se poljoprivreda isplati jos koliko toliko nije loše bas al uvoz i neudruzivanje je počelo ici na vidjelo

 

[ćelo]

Eeeee, ono što je nekad bila fora više nije. Koliko ja vidim rana proizvodnja polako gubi na smislu u vrijeme ove globalizacije i uvođenja novih tehnoligija. Na prvom mjestu je uvoz pa onda investicije u kontrolisane uslove.
Prije samo par godina grijani plastenik je bio nešto. Ja sam krastavac imo u februaru i to je bilo to. U to vrijeme u mom okruženju gotovo da niko nije grijao proizvodnju osim rasada. Sad ih ima prilično. Granice se s vremenom pomijeraju, logično.
Izgleda da je globalizacija neizbježna i da se s tim trebamo na vrijeme pomiriti jer što prije toga postanemo svijesni veća je vjerovatnoća da ćemo biti u prednosti. Čisto sumnjam u državu i njen aparat. :icon_wink:

trenutno je rana proizvodnja jedini spas u povrtlarstvu,, stace ti primjer kupus koji prodajes po kunu i ako dobiješ toliko ili lubenica koju dajes po 70 lipa nas bas donekle spašava cjena od recimo toga kupusa od cirka 3 kune i lubenice od 2,5 kune,,al počeli su iz godine u godinu rusiti cijene i uvoziti smeće od robe pokraj prave robe

 

[temptation]

ima ljudi koji imaju grijanje plastenika ima dosta ja oko 5000m2 profi plastenika!! Ima par firmi sta imaju 15-ak hektara plastenika većinom su plastenici od 1000m2 do hektara.. Kod nas je veliki problem sto se nije nitko udruzije inače da smo udruženi to bi bila velika stvar nebi mogle ove velike otkupljivacke kuće kojih je 3-4 u nasem kraju govoriti cjenu koja njima pase nego bi mi imali neki utjecaj na cijenu a kao pojedinci nista nemozemo,, ode se poljoprivreda isplati jos koliko toliko nije loše bas al uvoz i neudruzivanje je počelo ici na vidjelo

A kad se udružite,onda imate ogromnu količinu robe na lageru,pa vas mogu još lakše ucjenjivat...opet ne valja...da smo bili malo pametniji,odnosno da nam političari nisu bili korumpirani i gledali samo svoje interese,sad bi mogli lijepo u Rusiju izvoziti sve poljoprivredne proizvode...ali sada ne možemo tamo izvesti niti šibice,jedino ako ide preko Srbije...

 

[samko]

šibice uvozimo iz rusije :mur:

opet ponavljam manje površine, kvaliteta i organizirani otkup - država treba intervenirati kada ima previše robe i nebi bilo problema, a ne da nema nekog otkupnog centra da kad ja imam višak robe da je mogu samo bacit, a na drugom kraju hrv. je uvozimo ili je negdi dalje fali u europi, pa makar cijena bila neka :icon_rolleyes:

zadruge su nekad bile pa smo ih uništili i na neku foru uspijeli uraditi da firme rade u minusu par godina te navuku milijune dugova

 

[denisv]

Od svih maštarija tipa udruživanja koje kontroliše država ili kontrole prometa roba od strane države nema ništa. Stvari se načelno premještaju na višu instancu kao posljedica globalizacije kao što sam već naveo. Htjeli mi to ili ne to je tako. U principu matematika se i ne svodi na pojedinca kao varijablu u jednačini. U funkciju se uvrštavaju faktori koji nisu u predmetu razmišljanja pojedinaca koji se stručno ne bave kretanjem roba i politikom na nivou unija ili sporazumnih strana koje tvore dio globalnog tržišta.
Tako se u skorije vrijeme trgovalo u okvirima CEFTe, a u buduće će u okvirima EU. Kako globalizacija bude uzimala maha, vjerovatno će i to u dalekoj budućnosti biti samo sjećanje.
Ni jedna država koja je potpisnik određenog sporazuma ne može samoinicijativno donositi pravila unutar same sebe jer bi to automatski značilo i nepoštovanje istog. Dakle, razmišljati o pretpostavkama trebalo bi ovo ili trebalo bi ono nema nikakvog smisla. Pojedinac ili grupa sa određenom namjerom koja nije u skladu sa principima trenutno važećeg stanja samo su kap u moru i nikako ne mogu biti ni inicijalna kapsula određenoj hipotetskoj situaciji koja bi se mogla desiti ako bi isti i realizovali namjeru.
Pošto je politika usko vezana sa ekonomijom tako i namjera da se jedna ili druga izdvoje u zasebnu cijelinu nije ostvariva. Ono što se dešavalo, trenutno se dešava ili će se dešavati je na razini na koju mi ne možemo kontrolisati ni na koji način.
Pojedinac bi se trebao okrenuti vlastitoj snalažljivosti, pritom maksimalno iskoristiti važeće propise, a ne sa suzama u očima gledati u nebo i kriviti lopove ( oni su već krivi samom svojom deklaracijom). Pravda je iluzija, ravnopravnost utopizam, samo je priroda apsolutna, a u njoj vlada zakon jačeg.:icon_wink:

 

[Nordycom]

Ne brinite kolege poljoprivrednici, kupci se kunu da žele samo domaće. Majke mi. Na tržnici svi mantraju da hoće domaće, svježe, bio-eko i za đabalesku. Poljoprivreda je budućnost.

 

[denisv]

Ne brinite kolege poljoprivrednici, kupci se kunu da žele samo domaće. Majke mi. Na tržnici svi mantraju da hoće domaće, svježe, bio-eko i za đabalesku. Poljoprivreda je budućnost.

Problem je što je, recimo u Banja Luci (a vjerujem i drugdje) tržnica (na malo) postala zadnje mjesto po kojemu možeš zaključivati šta kupci žele. Na tržnicu uglavnom dolaze penzioneri da ubiju vrijeme i uhvate malo svježeg smoga pošto im je dosadilo čamiti u zatvorenom stanu i gledati u kontejner na ulici čekajući da neko baci nešto što se može iskoristiti. Takvi uglavnom traže robu ispod cijene vadeći se na priču kako ih interesuje domaće i nije im bitan izgled. To uglavnom govore zato što roba koja je tobože domaća ima stotinu kvrga i milion boja pa samim tim i lošu cijenu, al' takva se najbolje upravo zato i prodaje.
Trgovci koju kupuju za prodavnice na veletržnici uglavnom pretpostavljaju šta bi najbolje moglo ići pa tako vodeći se svojom intuivnom pretpostavkom jedan dan traže što krupniju papriku, drugi dan traže sitnu jer im je Mara rekla kako nema kilu mesa da napunu jednu papriku. I tako svaki dan dolaze sa novim idejama, a jadni proizvođači želeći da udovolje svakome traže grešku u sebi i govore "kako sam se ove godine mogao zaj...bati pa trebao sam saditi jednu za punjenje, jdnu za prženje, jednu za slikanje....
Veliki trgovački lanci u kojima rade novopečeni komercijalisti izgube kompas kad dobiju slobodne ruke pa novcem koji nije njihov i kojim raspolažu misle da mogu držati Bogu predavanje i tako traže paradajz čiju su sliku iskružili iz brošure sjemenske kuće misleći da tako svaki mora izgledati. A pošto im je neko rekao da ako kupuju na veće količine robu mogu dobiti na odgođeno do pet godina i sa popustom od 75% traže takve uslove jer znaju da je Janko upetorostručio proizvodnju radi njih i ako je oni ne budu htjeli može tu istu robu dati krmcima (ako im se do sad nije zgadila) :icon_e_wink:

 

[Nordycom]

šta kupci žele

Moj komentar je bio ironičan.

Naravno da kupci ne znaju što žele. Televizija im pere mozak sa reklamama za trgovine pa im mjerilo postaje sve ono što im Kodi savjetuje. A kada se ima previše izbora onda je to još i gore.

 

[denisv]

Moj komentar je bio ironičan.

Ma, shvatio sam odma', al' eto tvoja ironija je bila inicijator mom sarkazmu.


A, ako ćemo realno stanje u kojem se nalazimo nije ništa drugo nego odraz životnog standarda u našem okruženju. Hipotetski, kad generalno bude svima bolje (kad poraste realna kupovna moć), automatski će biti i poljoprivrednicima. Nema tu puno filosofije.
BDP Hrvatska na 73 mjesto, a Bosna i Hercegovina na 104.