Centralno i ostalo grijanje

[Spaceman]

Bio majstor, riješili, jedan ventil nije bio baš do kraja zatvoren.

 

[gost1975]

Koji, cemu sluzi ako se smije saznati?

 

[Spaceman]

Zatvara da toplina ne ide u peć, zapravo pumpa je bez veze radila jer je grijanje podešeno na bojler

 

[gost1975]

A super; Hvala.

 

[DjJelak]

Ma nemoj,da je klapna stalno otvorena, peć bi zakuhala,ovako kad peć postigne temperaturu, klapna se zatvori i peć održava temperaturu povremeno otvarajući klapnu kad u peći padne temperatura.

Pozdrav svima, ovo uopce nisam isprobavao kako bi pec radila bez klapne tj da je klapna stalno otvorena, vjerijatno bi zakuhala, to sigurno

 

[plus]

Ne treba "ludovati", treba imati opremu i znati ju koristiti. "Ako nemate sve te uvjete", ostanite pri tradicionalnom "kurenju, gušenju, cmoljenju, katranizaciji i smoljenju" dimnjaka i peći.

 

[savoris]

Jel se neko bavio automatskim dozatorom za drvenu sječku možda?

 

[Lee Champa]

Tu je problem sama izvedba dozatora. Puž se zaštopa, a lanac je komplicirana izvedba.
Jedino ostaje onak kak je patentirao #ljeskakc .... kanta JUPOLA!

 

[lijeskakc]

Kanta Jupola na daljinski- ajde ženo ubaci jednu kantu u peć¨

 

[Lee Champa]

Najjeftinije! Tak radim, ali sam!

 

[savoris]

Nebih se ja usudio na tako radikalan zahvat , radije ću variti i brusiti

 

[iwanho]

Ima na ovom forumu dosta članova dobrih znalaca u području centralnog grijanja. Nadam se da će se netko od njih uklučiti u raspravu.
Moje postojeće grijanje ima dvije mogućnosti: loženje na drva i plinskim bojlerom (PB) za centralno (nije plinski kombi). Radijarori su opremljeni termostatskim ventilima, a nakon toplinske obnove ovojnice su znatno presimenzionirani. Investirao sam u solarnu elektranu i želim proizvedenu struju iskoristiti za grijanje dizalicom topline (DT) jer drva više nema tko delati.
Tražeći rješenje koje bi mi najbolje odgovaralo, nacrtal sam poprilično shema, a zadnje opcije su na slikama. Shema bi trebala omogućiti nekoliko načina korištenja:
1. samostalan rad DT,
2. rad DT uz automatsko uključivanje PB, ako DT nema dovoljno kapaciteta (odabrana je snage 10 kW, procjenom bez proračuna),
3. samostalan rad PB u prijelaznom razdoblju kad ne treba grijati cijelu kuću, nego samo kupaonicu,
4. grijanje na drva, kao backup u slučaju nemogućnosti korištenja DT i PB.
Buffer je dodan jer u manualu toga modela DT (Sinclair, split izvedba 10 kW, 400 V) piše da kod defrosta treba osigurati min 50 lit cirkulirajuće vode, a na radijatorima su termostatski ventili pa to možda neće biti uvijek osigurano.

Shema kompletnog grijanja (dio gdje se spajaju DT, buffer i PB je crtan u mjerilu na prostoru gdje će biti ugrađen pa je zbog toga shema slabije pregledna, ali su posebno detalji, za koje smatram da su bitni za raspravu).



Detalj spoja međusobnog povezivanja DT, buffera i PB na postojeći krug grijanja s povezivanjam PB prije cirkulaciske pumpe kruga grijanja.



Kod samostalnog korištenja PB, ovakav način povezivanja zahtjeva istovremen rad cirkulacijske pumpe. Ako se PB spoji iza cirkulacijske crpke, može raditi potpuno samostalno.



Nisam siguran kako takav način spajanja iza cirko pumpe utjeće na rad sistema kada istovremeno rade DT i PB.
Je li takvo spajanje dozvoljeno ili može prouzročiti neželjene posljedice?

Detalj serijskog povezivanja u krug grijanja.




Jako cijenim Vaše mišljenje i radovali bi me komentari o mojim prijedlozima, s posebnim osvrtom na spajanje prema trećoj slici.

 

[Lee Champa]

Onak na prvu! Nikome se ne da proučavati ove šeme!

 

[ZJ]

@iwanho, koliko znam o TP, ona zahtijeva veliki protok i direktni priključak radijatora, pa se bojim ovakav spoj sa skretnicom ne bi išel.
A zakaj nisi razmišljal o paralelnom spoju s nepovratni ventilima?

 

[iwanho]

Onak na prvu! Nikome se ne da proučavati ove šeme!

Budem pokušal pomoći i pojasniti kako sam ja zamislil funkcioniranje.

Ideja je iskorisiti serijsko povezivanje pojedinih proizvođača topline u postojeći krug grijanja. Na taj način svaki od potrošača vrti toplu vodu u svojem krugu, a crpka kruga grijanja uzima koliko je potrebno radijatorima. Dva T komada (zadnja slika) zamjenjuju klasičnu hidrauličnu skretnicu.

U krug DT je dodan buffer zbog zahtjeva proizvođača DT u manualu (min 50 lit. vode u cirkuaciji). Uloga buffera nije klasična, nego je primarno za povećanje količine slobodno cirkulirajuče vode, kao volumizer. Odabaral sam taj način spajanja buffera da ipak iskoristim čim više topline vode koja je u njemu.
Za vrijeme defrosta u buffer dolazi hladna voda u donju zonu i potiskuje toplu vodu prema vrhu. Iz buffera u improviziranu hidrauličku skretnicu gdje se miješa s povratom iz kruga grijanja. Možda bi čak bilo bolje da se umjesto 50 lit, ugradi 100 lit buffer (ima mjesta) i dobije još malo veća tromost sistema.

PB bi se uključil kada temp vode na izlazu iz buffera padne na temp. povrata iz kruga grijanja, odnosno na predefiniranu temperaturu. Postoji imogućnost da s PB upravlja senzor vanjske temperature. U tom slučaju bi se PB uključival kad vani temperatura padne ispod zadane.

Nepovratni ventili sprečavaju protok u neželjenom smjeru.

@iwanho, koliko znam o TP, ona zahtijeva veliki protok i direktni priključak radijatora, pa se bojim ovakav spoj sa skretnicom ne bi išel.
A zakaj nisi razmišljal o paralelnom spoju s nepovratni ventilima?

Cijevi u krugu DT mogu biti deblje, a crpka kruga grijanja bi trebala osigurati dovoljan protok za radijatore. Testiral sam prošlu zimu 2 dana grijanje samo s PB i polazom vode od 40°C. Kod srednje dnevne temperature ispod 0°C (jedan dan -2,4°C i drugi -0,5°C) je grijanje funkcioniralo. Iz toga sam zaključil da imam dovoljnu površinu radijatora za grijanje s polazom 45-50°C i kod srednjih dnevnih temperatura od -5°C. Ako se vrate nekadašnje zime, PB je tu za ispomoć.

Razmišljal sam i o paralelnom načinu spajanja. Klasično, na jednu stranu buffera sve proizvodnje, a na drugu stranu krug grijanja. Takav način mi komplicira samostalno korištenje PB bez protoka vode kroz buffer, a nepoželjno je grijati vodu u bufferu kad PB treba raditi samo sat vremena dnevno.

Ova shema je sa stanovišta mojih želja za načinima upotrebe najpovoljnija. Problem je kaj ja mislim da je to tak ok, a možda griješim. Zato bi mi dobro došla i razmišljanja nekih koji imaju više znanja i iskustva s centralnim grijanjem.

 

[Lee Champa]

Između ona dva "T" komada ugradi ventil sa kojim onda možeš regulirati protok

 

[iwanho]

Ne kužim. Kaj će mi regulacija protoka nekim ventilom?
Nisi primijetil da T komadi moraju biti na najviše 4 x D razmaku da bi mogli imati funkciju hidrauličke skretnice.
Postoje za to i specijalni dupli T komadi, ali ih naši trgovci ne drže na lageru.

 

[Lee Champa]

Taj među ventil služi isto kao i "4xD" i još bolje, možeš finije regulirati!
Skretanje protoka sa "4XD" je fiksno!

 

[iwanho]

Nepoznat mi je takav ventil za ugradnju između 2 T komada i način regulacije. Molim te budi malo precizniji jer ja sam u tom fahu tek učenik početnik.

 

[ZJ]

@iwanho, bijah na jednoj Boschovoj prezentaciji i rečeno je da TP mora biti glavni izvor koji šalje odgovarajuću temperaturu vode u grijaća tijela, prema vanjskoj temperaturi. Na taj način valjda postiže bolji COP.
Rečeno je da TP nemreš promatrati kao klasični izvor topline, poput PB ili kotla na drva.

E sad, probaj pa budeš znal iz prve ruke.