Cowboy

[Cowboy]

Lipo odrađeno...................:supz::supz:a i ovo ča se zatvara,,,,,silos,,je odlična ideja...kod svakog prekida...

Hvala !!
Koliko sam do sad primjetio kod pravljenja silaže i sjenaže, ovakvo bezzračno zatvaranje silosa nakon svakog prekida je bitnije i bolje od bilo kakvih inokulanata. Ovako zatvaram silos svako veče a inače ovako zatvoren silos može ostati mjesecima a da se ništa ne pokvari.

 

[MUHA]

E ovo mi se sviđa,,,,,,,,kad ljudi operu i podmažu,,,,,stroj prije dela,,,,,,rayer:rayer:rayer:,,,,a ne da masti ne vidi cijelu sezonu...

Ja mislim da oni njega peru prije takvog posla radi drugih razloga :scratch

 

[BAGERISTA]

To je i meni jasno,,,,,,,,,,,da ga peru radi silaže i gaženja,,,i svega,,,,,,,ostalog,,,,,a da je i njemu lakše,,i manje se grije,,i to je jedan od razloga..

 

[Cowboy]

Pa ovaj put sam ga prao jer je trebao gaziti sjenažu a nije dobro da blato sa točkova sije svuda po silosu. A inače kad god imam vremena i kad se ukaže potreba, operem traktore. A poslije razbacivanja mineralnog đubriva to je obavezno!! Za sat sve što nije pokriveno farbom počne da hrđa, tako da je pranje obavezno odmah čim dođe sa njive. Prvo pranje traktora i rasipača pa tek onda neko u garažu a neko u kuću
A nije ga teško oprati jer imam ovaj aparat pa pranje ide dosta brzo i lako, i pravo je zadovoljstvo raditi s njim.

 

[Cowboy]

Evo kod mene neki dan bili električari pa sam iskoristio priliku da malo poslikam njihov specijalni traktor: Case Maxxum 125
Traktor je opremljen dizalicom, raznim svrdlima za bušenje i kopanje zemlje, vitlom 10 t. i još kojekavim dodatcima...

 

[Jajo]

Odličan stroj, Sisku imaju TAM 150 sa kranom i svrdlom za bandere, ovo je svakako mobilnije

 

[Cowboy]

Pa traktor jest dosta mobilan ali je vjerovatno i nestabilan zbog sve ove skalamerije na sebi. A sigurno je dosta težak, vjerovatno i preko 10 t.

 

[Cowboy]

Pregledam neke slike i nađoh ove kako smo lani kod komšije prevozili pojatu za kukuruz:









Evo kako smo je spuštali kući. Pošto je velika strana i krivina morali smo kačiti još jedan traktor pozadi da je drži da onog ispred sebe ne odgura.

Inače pojata je duga 8 m i široka nešto preko 1 m a visinu neznam tačno, mislim da je tu otprilike oko 2,5 m.

 

[ajkula]

aha još jedan novi naziv kod nas ti je to kukuruzana,koš,virjan,zavisi u kojem kraju tko živi a da susjed iz Srijema kaže kotobanja,zar je to toliki brijeg da se je moralo pridržavati

 

[Cowboy]

Kod nas kažu pojata ili kuruzana
Obala jest velika ali ne tolika da traktor nebi mogao sam spustiti toliki teret, otprilike 1,5 - 2t. Međutim pošto je pojata duža od prikolice za više od 2 m, opterećenje na traktoru je jako malo, kad smo je otkačili kod kuće dva čovjeka onako bez nekog naprezanja dignu rudu prikolice. Zbog toga što prikolica praktično nije uopšte pritiskala traktor a traktor je Zetor 6911 znači bez prednje vuče, morali smo za svaki slučaj zakačiti još jedan iza da drži.

 

[Cowboy]

12.12 u Srijedu je u ovdje u Dubici bilo predavanje o proizvodnji mlijeka i ishrani krava a predavači na seminaru su bili:
David Šaroni i Moše Kaim, stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

Čitajući podatke sa0ove stranice što je MOCO postavio ovdje i slušajući kakvo je stanje u mljekarstvu u Izraelu moram reći da su oni, iako gotovo do pola pustinjska zemlja, daleko ispred cijelog svijeta po proizvodnji mlijeka. Mi ih nećemo skoro stići (ni za 50 god.) iako imamo bolju i klimu i hranu al opet sve nam je džaba. Njihov način držanja krava, međusobni odnos veterinara, farmera, otkupljivača i države je sasvim drugačiji. Državna politika prema farmerima je potpuno drugačija nego što je to kod nas. Prosječna mliječnost po kravi je oko 12.300 lit/god (305 d.) mada ima farmi gdje je to "samo" 11.000 lit/god. ali ima i farmi gdje je prosječna proizvodnja i preko 13.400 lit/god. po kravi!! :shock: :shock: Što znači da je svaki dan u prosjeku davala 43 l. mlijeka, koliko je onda imala na vrhuncu laktacije!? :shock: :shock: teško je ovo shvatiti i povjerovati.
Svu hranu uglavnom uvoze iz Rusije i Amerike, na farmama nema proizvodnje hrane, nema nikakvih silosa, nema uzgoja podmlatka... Hrana se proizvodi u tzv. distributivnim centrima i odatle se jednom dnevno (ujutro) kamionima razvozi po farmama. Ishrana je isključivo sa TMR-om, kamion koji doveze hranu je i rasporedi po jaslama. Veterinari svaki dan obilaze farme, znači ne po pozivu nego baš doslovno svaki dan. Sva telad na farmi ostaje samo 7 dana i tad se prodaje u repro-centre (cijena teladi je oko 220 €) gdje se dalje uzgajaju junice. Teladima se po rođenju ugrađuju čipovi i od prvog dana prate razvoj teleta i njegove genetske osobine. Tako već praktično od samog početka znaju koje tele i junica će biti krava sa dobrim genetskim osobinama. One junice koje ne ispunjavaju uslove i ne dočekaju oplodnju isključuju se iz uzgoja. Prosječni vijek krave je samo 3,5 laktacije i za to vrijeme proizvede oko 44.000 lit. mlijeka. Mliječna mast je prosječno 3,66 % a proteini oko 3,3 %. Cijena mlijeka je 47 euro centi i nemaju nikakvih državnih, tvorničkih i sličnih premija. Imaju kvote na proizvodnju mlijeka ali i na potrošnju vode :shock: Imaju dvije klase mlijeka Premium i još jednu (nisam zapamtio ime) uslovi za premium klasu su: 200 000 somatskih ćelija i 10 000 bakterija!!

 

[Cowboy]

Štale su dosta drugačije nego ove koje viđamo ovdje. Naravno to je jednim dijelom i zbog klime: ljeti je temperatura između 35 i 40 pa čak i 45 °C a zimi između 10 i 20 °C i nema snijega.
Sistem držanja je slobodni, štale su praktično bez ikakvih zidova, samo stubovi i krov. Hranidbeni hodnik je širok toliko da njime može proći kamion, iza njega je blatni hodnik koji se čisti skreperom a iza njega je slobodan prostor gdje krave borave, hodaju, leže... Nema ležišta, nema lige bokseva, nema steranja, ništa samo prazan ograđeni i natkriveni prostor dolje nije beton nego zemlja. Ta zemljana podloga se svako jutro pređe traktorom koji za sobom vuče, koliko sam vidio, obični sjetvospremač onaj sa kukama i pačijim nogama. Na taj način izmješaju zemlju i balegu (koje nema mnogo) i naprave mekani, rastresiti sloj dubine, čini mi se oko 10-ak cm. Tlo je uvijek suvo i ne stere se nigdje ništa.
Neznam samo šta rade sa stajnjakom (onim što izgura skreper) jer se farme ne bave ratarstvom. Takođe farme moraju ispunjavati stroge ekološke uslove pa prostor za stajnjak mora biti betoniran sa svih strana. Sve štale imaju i klimu: velike ventilatore (na svakih par metara) i prskalice koje vlaže zrak i tako rashlađuju krave. Većina farmi imaju krovove prekrivene solarnim kolektorima, čime ostvaruju značajne uštede. Takođe većina farmi pored mljekarstva se bavi i seoskim turizmom i na taj način ostvaruje dodatni izvor prihoda. Ne treba ni naglašavati da je na svim farmama higijena na vrlo visokom nivou, muža je mašinska a na dosta farmi mužu obavljaju roboti. Muže su uglavnom 3 x negdje i 4 x dnevno.
Ako sam dobro shvatio gospodina Davida Šaronia ima krava koje su zasušivane sa dnevnom proizvodnjom od 40 lit.!! :shock: :shock: U ovo mi je teško povjerovati, ali ako krava proizvode preko 13000 lit. za 305 dana onda je sve moguće :scratch
Farme su veličine od 40 pa do 900 krava. Većina ih je između 70 i 300 krava.
Farme od 40 - 200 krava su male porodične farme. Međutim i na tim malim farmama proizvodnja po kravi se kreće od 11 - 13 000 lit. pa čak i više.
Cijena mlijeka je 0,47 € i nemaju nikavih premija, najveći trošak im je hrana za nju izdvajaju oko 54 % zarade, za veterinare, čini mi se oko 13 %, za radnu snagu 14 % itd. Cijena goriva im nije bitna stavka jer se farme ne bave proizvodnjom hrane, - nema ratarstva.
Gospodin Moše je posebno naglasio da se veterinari prema farmerima odnose kao prema poslodavcima.

Mogu reći da je predavanje bilo vrlo interesantno, šteta samo što nisam mogao ostati do kraja.