Ekološka proizvodnja

[Kamen]

Ne morate mi na Vi, mislim da sam mlađi od vas.


Koliko ja znam iz teorije, u ekološkoj ili održivoj poljoprivredi je jako bitan život tla, jer organizmi tla pribavljaju biljci hranu (vadeći minerale iz kamena ili fiksirajući dušik iz zraka, ili čak ubijajući druge organizme koliko god to zvučalo čudno) za razliku od konvencionalne poljoprivrede gdje se biljka direktno hrani mineralima.

Život tla ne voli monokulture, ne voli da se zemlja okreće, ne voli golo tlo, ne voli pesticide, ne voli umjetna gnojiva. Voli stalan pokrov, malč, povremeno uznemiravanje bez skidanja pokrova od strane stoke, voli raznolikost od strane biljnog pokrova itd. Ako imate gliste gdje god zakopate motikom u tlo znate da imate dobar život tla, ako nema glista tlo nije zdravo...

Ovaj čovjek recimo ne šprica ničime, niti ne obrezuje (goveda i ovce obavljaju taj posao), samo sadi i bere. :smile: Ima sustav vočnjaka i pašnjaka baziran na permakulturi, u novije vrijeme to zovu agroforestry, primarno uzgaja jabuke i lješnjake, uz sve ostalo što uspjeva u njegovom kraju.

[YT]https://www.youtube.com/watch?v=XRhvrHeleoI[/YT]

 

[DARIJUS]

...samo da se nadovežem na prvi @kamen u vezi bakra i njegove štetnosti podatkom da i nekoliko litara vode od jednom može ubiti čovjeka...:icon_cool:
:icon_jook:

 

[Kamen]

...samo da se nadovežem na prvi @kamen u vezi bakra i njegove štetnosti podatkom da i nekoliko litara vode od jednom može ubiti čovjeka...:icon_cool:
:icon_jook:

Tipično razmišljanje vaše generacije. Sve je malo zatrovano, pa zašto ja ne bi prodavao hranu koja ima malo otrova u sebi. :mur: Zašto bi se brinuli o budućim generacijama, izmislit će neku tehnologiju "čarobnog štapića" koja će sve riješit...

 

[itp]

sve je puno zatrovano. ali, mislim da je veći problem što čovjek mora od nečega i živit
kad društvo omogući bezbolan prelazak iz konvencionalne u ekološku proizvodnju, preći će i darijus i svi ostali. ali, ovo što ovaj amerikanac govori ima smisla samo za trajne nasade. što je s povrćem? sa žitaricama? kako provesti no till na ilovastim tlima?

 

[Hele]

Ne morate mi na Vi, mislim da sam mlađi od vas.

Onda ćemo dalje na ti, i ja sam relativo mlad. nod):

Život tla ne voli monokulture, ne voli da se zemlja okreće, ne voli golo tlo, ne voli pesticide, ne voli umjetna gnojiva. Voli stalan pokrov, malč, povremeno uznemiravanje bez skidanja pokrova od strane stoke, voli raznolikost od strane biljnog pokrova itd. Ako imate gliste gdje god zakopate motikom u tlo znate da imate dobar život tla, ako nema glista tlo nije zdravo..

Slažem se sa svime. Nakon 3 godine cu sredinu redova samo malčirati, baš zbog života u zemlji (insekata, mikroorganizama, bakterija...) ali ću oko biljaka i dalje plitko okopavati zbog voluharica (rade prevelike štete).
Zato se koriste insekticidi na biljnoj bazi od raznoraznih cvjetova, paletirana gnojiva i stajnak. Malč je jako škakljiv zbog glodavaca, znaju se razvijat nepoželjne bakterije, previše zagrijava tlo ako ga je previše i počne gnjilit, puno je posla kad se radi o tisućama biljaka.

Ovaj čovjek recimo ne šprica ničime, niti ne obrezuje (goveda i ovce obavljaju taj posao), samo sadi i bere. :smile: Ima sustav vočnjaka i pašnjaka baziran na permakulturi, u novije vrijeme to zovu agroforestry, primarno uzgaja jabuke i lješnjake, uz sve ostalo što uspjeva u njegovom kraju.

Budem pogledao filmić.

Još da se nadovežem na bakar, barem u mojoj nadzornoj stanici, bakrom smijem jedino kada pošaljem slike zaraženih biljaka i oni to amenuju, rekli su mi da nedem bakrom na svoju ruku.

Ovdje ni bakar više ne pomaže ali barem zaustavi širenje:

 

[Kamen]

sve je puno zatrovano. ali, mislim da je veći problem što čovjek mora od nečega i živit
kad društvo omogući bezbolan prelazak iz konvencionalne u ekološku proizvodnju, preći će i darijus i svi ostali. ali, ovo što ovaj amerikanac govori ima smisla samo za trajne nasade. što je s povrćem? sa žitaricama? kako provesti no till na ilovastim tlima?

Ja sam mišljenja da svatko treba odraditi svoj dio kako bi došlo do promjena, čekajući "društvo" da omogući nešto neće ništa postići jer je to isto kao i ono moje da se čeka čarobni štapić koji nikad neće doći. Istina je da čovjek mora živjet, ali treba pogledat kako se sad živi. Treba pogledat razinu vitalnosti ljudi i okrenut se oko sebe i vidjet tko je stvarno zdrav (vitalan). Pogledajmo samo koliko je do sada pesticida zabranjeno, a za njih se mislilo nekoć da su bezzazleni. Npr sada sve više izlaze studije koje RoundUp (Glifosat) povezuju sa razno-raznim kroničnim bolestima jer remeti probavu (usvajanje nutrijenata), zapravo ima isti učinak na ljude kao i na biljke, samo ljudi ne umru od nedostataka tih specifičnih mikroorganizama već razviju razne nedostake nutrijenata, samim time i kronične bolesti odnosno sniženu vitalnost. Naravno i ostali faktori su bitni za vitalnost, poput stresa, izlaganju suncu, sna ali hrana igra više od 50% u toj jednađbi.

Pesticidi bi se trebali testirati kao i ljekovi, slijepim testovima na ljudima, pa bi se onda vidio stvarni učinak. Za sad se testiraju samo na štakorima, i to se samo gleda da li će štakor umrijet kroz 90 dana. Po meni je to apsurd.

Istina, ovo je sustav dizajniran za višegodišnje nasade i pašnjake. Kada bi se smanjila ovisnost životinja u stajskom uzgoju o jednogodišnjim biljkama, kako je nekoć bilo da se većina preseli na pašnjake, tada bi se ono malo žitarica i povrća potrebnog za ljude moglo ukomponirati u takve sustave.

Industrija i struka (školstvo), je sve uvjerila da je ekstenzivan (pašnjački) uzgoj životinja neisplativ, stoga se svi (u zapadnom svijetu) drže stajskog uzgoja ko pijani plota...

 

[Kamen]

@Hele

Pohvalno je da treba test i dozvola za uporabu bakra u ekološkoj proizvodnji.

Nisam mislio na malč iz vanjskog izvora, već na malč od raslinja među voćkama i odrezanih grana. Ja bi osobno umjesto malčiranja trave kosio istu svakih 30-45 dana na visini iznad 10-20cm i onda pustio tu travu da ostane kao malč.

 

[Hele]

Pohvalno je da treba test i dozvola za uporabu bakra u ekološkoj proizvodnji.

Ma ja sam si sam platio mikroelemente i teške metale, nadzorna stanica uzima uzorak najmanje jednom u 3 godine do dobivanja eko certifikata a može i godišnje 10 puta. Bio sam pitao zadnji puta da li mogu špricat uz ogradu totalnim herbicidom, potrošim oko 80-100 kn na flaks dok pokosim uz ogradu sa obje strane, i rekao mi kontrolor da bolje ne. Ako on dodje u kontrolu neće mi uzet uzorak uz ogradu ali ako dođe netko drugi može, pogotovo kad vidi spaljenu travu. Taj dio koji sam htio špricat je daljen 8-10m od prvih voćaka.
Bakar je dozvoljen u eko proizvodnji ali samo "iznimno", to je zadnje šta smiješ koristit a ujedno i najjače, barem kod moje nadzorne stanice.

Nisam mislio na malč iz vanjskog izvora, već na malč od raslinja među voćkama i odrezanih grana. Ja bi osobno umjesto malčiranja trave kosio istu svakih 30-45 dana na visini iznad 10-20cm i onda pustio tu travu da ostane kao malč.

Ma bolje onda malčerom ići na 10-15cm, ostavi fino usitnjenu travicu, barem moj na batove. Jedino je ovaj tvoj period predug, ja 30 dana nakon frezanja imam đunglu, preko 1m trave i korovi. Kako mi berba traje cijelo ljeto nemoguće je puštat tako travu, em zasjenjuje grane i plodove i nemoguć je rad u travi (pogotovo kada te ošćak pika u guzicu, ne znam kak ću se toga riješit).

Ode gledat filmić.

 

[Hele]

Ja vidim 2 velika problema u filmiću, prvi je što frajer ima luksuz i ogromno imanje a drugi je kako obrat voćke koje se ne obrezuju (nikako).
Ovo ostalo oko grijanja, navodnjvanja je sve poznato i malo logike.

 

[DARIJUS]

...i tu dolazimo do biti problema...
neka meni netko uvali pet milja ojra na račun i kompletno imanje će biti ne samo eko, nego eko na kvadrat...ma primjer u ovom dijelu svemira kako eko treba izgledati...
...a dotle, treba od nečega i živjeti, pogotovo ako uzmemo u obzir da je meni moja proizvodnja glavni izvor prihoda...a uglavnom i jedini...
...pa ti sad teraj ekologiju...

a star sam taman toliko da se sjećam kak je to sušiti sijeno na ruke (složi "svalu" i prevraćaj drvenim rogljama da se ne zapraši, redovito kupčanje bez obzira jel ima oblačak ili ne, te sve to skupa složiti na kola koja imaju lojtre i povezati sa žrti...naprijed lančanica, iza štrik...giggle)

 

[Kamen]

Ja vidim 2 velika problema u filmiću, prvi je što frajer ima luksuz i ogromno imanje a drugi je kako obrat voćke koje se ne obrezuju (nikako).
Ovo ostalo oko grijanja, navodnjvanja je sve poznato i malo logike.

Ja nisam nigdje vidio luksuz, ima malu kuću i gospodarski objekt napravljen na kredit. Ima 50 hektara, što po meni nije luksuz. Koji poljoprivrednik u hrvatskoj kojemu je primarna djelatnost poljoprivreda ima manje od 50 hektara? Izuzev vočara i povrtlara...

Zašto se ne bi voćke mogle brat ako nisu obrezane? Lojtre, platforme, penjanje po drvu... Ako vam je jedini trošak branje, dakle nema gnojenja, košnje, obrezivanja, špricanja niti bilo čega drugog osim sadnje i branja, zašto se onda ne bi isplatilo uložit malo više u branje.

Koliko sam shvatio čovjeka, ima dosta robe niže klase, tu robu preradi u sok ili da životinjama da pojedu, prodaje samo prvu klasu. Od tih 50 hektara živi on sa obitelji i još zapošljava 4 ili 5 ljudi. On se u principu brine samo o voćnjacima (i živi od istih) dok se ostali brinu o životinjama, povrću itd.

@DARIJUS ekološka poljoprivreda nije vraćanje na prakse koje su se nekoć koristile, već kombinacija modernih i tradicionalnih praksi koje omogućavaju izostanak kemijskih pripravaka.

Sve se može kad se hoće, pogledajte Severe pa ćete vidjet da se može bez špricanja... najlakše je nać izgovor, samo ne znam koje je opravdanje dovoljno dobro za trovanje ljudi.

 

[itp]

ma može se bez špricanja. ja samo kukuruz špricam, i gledam kako to preskočit bez puno fizičkog rada, ali još nisam iznašao odgovor. sve je izglednije da ću ga od sad sijat na max 2 jutra. ugl, nema baš smisla da imaš voćnjak pa hraniš životinje voćkama.
ali, ima tu još problema. što se tiče stajskog uzgoja i ispaše, pojavljuje se problem stajnjaka. bez stajnjaka nema prinosa, a stajnjaka nema bez štale. i tu otpada ispaša. a s ispašom automatski gubiš velike površine obradivog zemljišta. drugi stvar su bioplinska postrojenja, dosta ozbiljan izvor energije, svakako bitan za čitav ekosustav i održivost. ni njega nema bez stajnjaka.
nije se problem popeti na voćku. problem se popeti na 1000 voćki i onda za tu jabuku ili bilo što drugo dobiti isto novaca kao i za otpad iz austrije. problem je što u hrvatskoj ne postoji dovoljan broj ljudi koji su u mogućnosti da konzumiraju ekološke proizvode. ili možda ne žele. ostaje opcija izvoza, dakako...

@Darijus, pa ti si onda jaaaakooo star :

 

[Njoko]

Zašto se ne bi voćke mogle brat ako nisu obrezane? .

1 i osnovno pravilo voćka se orezuje a ne obrezujewait):
Zato pod pojam "obrezivanja" bi bilo prstenovanje i poluprstenovanje ( kada se skida samo kora s grane ili debla da bi se smanjio protok sokova prema gore i pojačao na doljnjoj strani.

http://www.udrugavivazagreb.hr/photogallery/vocnjak 6-4-11/prstenovanje.JPG

 

[Hele]

Ima 50 hektara, što po meni nije luksuz. Koji poljoprivrednik u hrvatskoj kojemu je primarna djelatnost poljoprivreda ima manje od 50 hektara? Izuzev vočara i povrtlara...

O je luksuz. Njih jako puno nema 50ha.

Zašto se ne bi voćke mogle brat ako nisu obrezane? Lojtre, platforme, penjanje po drvu... Ako vam je jedini trošak branje, dakle nema gnojenja, košnje, obrezivanja, špricanja niti bilo čega drugog osim sadnje i branja, zašto se onda ne bi isplatilo uložit malo više u branje.

Ma možeš ti ulagat ali ne možeš pobrat. Npr. , tast ima jednu trešnju, već dvije godine nema na njoj ništa osim lišća ( ne šprica se jer je ogromna, ne gnoji ju... dakle ovo o ćemu pričamo), ima neku mislim virusnu ili bakterijsku infekciju, bio sam našao što je ali sam zaboravio. Kad je još rađala nije ju mogao obrat vrag ni njegva mati, dok sam samo pobrao u želudac bio sam potrgan kao da sam cijeli dan kopao a na tanje grane sam slao nećaka.
I di si ti onda kada ti dođe tako bolest pa si bez prihoda par godina ili moraš rezat?

Koliko sam shvatio čovjeka, ima dosta robe niže klase, tu robu preradi u sok ili da životinjama da pojedu, prodaje samo prvu klasu. Od tih 50 hektara živi on sa obitelji i još zapošljava 4 ili 5 ljudi. On se u principu brine samo o voćnjacima (i živi od istih) dok se ostali brinu o životinjama, povrću itd.

Imam ja na viksama jabuke i kruške koje se ne tretiraju, sve je uvijek roba niže klase ako ne zbog krastavosti... onda zbog mase...

Da rezimiramo, čovjek sigurno ima računicu ali ima i jebački komad zemlje. Ne znam na koji način kompenzira kad mu se javi bolest na određenoj kulturi. Ili stvarno ima sve i svašta pa mu jedna kultura u sezoni ne znači ništa. Opet neke bolesti i nametnici idu iz sezone u sezonu, šta onda?

Sve se može kad se hoće, pogledajte Severe pa ćete vidjet da se može bez špricanja...

Dosta se krivo interpretira pojmam špricanja, normalno da Severi špricaju.
Puno vas zanemaruje moć interneta, pogotovo sada "fejs" i forume sa mladim mamama, puno se tamo "eko" robe proda koja i nema eko certifikat.

 

[ZJ]

Nije sve s certifikatom eko, i nije sve bez certifikata ne eko.

 

[Hele]

Nisam u biti do kraja rekao što sam mislio. Ljudi prodaju proizvode i kažu da nije špricano i gnojeno mineralnim gnojivima. Ljudi se upoznaju i vjeruju si, tako i moja žena kupuje.
Tvoja izjava u potpunosti stoji. Šta se samo EU tiče, što Rumunji i Bugari uvaljuju Švabama tj. uvaljivali su ali više neće ići.

 

[DARIJUS]

tako i moja žena prodaje...clap):

 

[itp]

možda vam se žene i poznaju (izgleda da se ja neću ženit : )
a svašta se čovjek nasluša, ali da ljudi puše svakakve gluposti to je. najčešće ide: što gluplje, to bolje prolazi. a di ćeš bolje kombinacije, em je lijepo na oko, em je krupno, em je čisto, em je jeftino. a uz sve to još i posve ekološki

 

[Kamen]

ma može se bez špricanja. ja samo kukuruz špricam, i gledam kako to preskočit bez puno fizičkog rada, ali još nisam iznašao odgovor. sve je izglednije da ću ga od sad sijat na max 2 jutra. ugl, nema baš smisla da imaš voćnjak pa hraniš životinje voćkama.
ali, ima tu još problema. što se tiče stajskog uzgoja i ispaše, pojavljuje se problem stajnjaka. bez stajnjaka nema prinosa, a stajnjaka nema bez štale. i tu otpada ispaša. a s ispašom automatski gubiš velike površine obradivog zemljišta. drugi stvar su bioplinska postrojenja, dosta ozbiljan izvor energije, svakako bitan za čitav ekosustav i održivost. ni njega nema bez stajnjaka.
nije se problem popeti na voćku. problem se popeti na 1000 voćki i onda za tu jabuku ili bilo što drugo dobiti isto novaca kao i za otpad iz austrije. problem je što u hrvatskoj ne postoji dovoljan broj ljudi koji su u mogućnosti da konzumiraju ekološke proizvode. ili možda ne žele. ostaje opcija izvoza, dakako...

@Darijus, pa ti si onda jaaaakooo star :

Kukuruz se može uzgojit bez herbicida (neću više pisat špricanja jer neki izvrču moje riječi u svoju korist), dovoljan alat je mehanička brana ili štrigl te krampač uz pravovremeno djelovanje se dobivaju rezultati isti kao i herbicidom.

Obradive površine koji spominješ se ovako i onako koriste za ishranu životinja koje bi se mogle napasivat. Mali dio jednogodišnje poljoprivrede se koristi za direktnu prehranu ljudi. Pitanje da li energija dobivena iz bioplina opravdava energiju koja je potrebna za uzgoj životinja u staji u odnosu na uzgoj tih istih životinja na pašnjaku, dakle energija koja je potrebna da se taj cijeli ciklus provede u odnosu na dobivenu energiju iz bioplina. Po mom mišljenju nije, niti sudeći po logici da se nikad ne dobije više energije nego se uloži.

Također, Njemačka ima preko 1500 bioplinskih postrojenja modernog tipa, oni mamuti po cijeni većoj od 1 mil eura, kakve si niti jedna obiteljska farma ne može priuštit. Cijena tih postrojenja ne dozvoljava da se isti pune gnojnicom pa se stoga pune kukuruznom silažom i sličnim materijalom koji obično ima 10x više bioplina od gnojnice. Takošer tih 1500 postrojenja nema udio niti 1% u proizvodnje el. energije Njemačke... Toliko o bioplinu.


Ekološki sustavi se mogu održavati bez stajnjaka. Zelenom gnojidbom, napasavanjem zelene gnojidbe, gnojenjem ostalim otpadom poput krvnog ili koštanog brašna i sličnim.

Sigurno postoji način nakoji se bere jer se tako radi, i tako se nekoć radilo. U takvim sistemima nema monokultura, nema da moraš pobrat 300t istih jabuka u jednom danu, i onda da moraš tih 300t istih neukusnih, nezdravih i zatrovanih jabuka prodat nekom. Dakle raznolikost u sortama i vrstama.

 

[Kamen]

O je luksuz. Njih jako puno nema 50ha.



Ma možeš ti ulagat ali ne možeš pobrat. Npr. , tast ima jednu trešnju, već dvije godine nema na njoj ništa osim lišća ( ne šprica se jer je ogromna, ne gnoji ju... dakle ovo o ćemu pričamo), ima neku mislim virusnu ili bakterijsku infekciju, bio sam našao što je ali sam zaboravio. Kad je još rađala nije ju mogao obrat vrag ni njegva mati, dok sam samo pobrao u želudac bio sam potrgan kao da sam cijeli dan kopao a na tanje grane sam slao nećaka.
I di si ti onda kada ti dođe tako bolest pa si bez prihoda par godina ili moraš rezat?



Imam ja na viksama jabuke i kruške koje se ne tretiraju, sve je uvijek roba niže klase ako ne zbog krastavosti... onda zbog mase...

Da rezimiramo, čovjek sigurno ima računicu ali ima i jebački komad zemlje. Ne znam na koji način kompenzira kad mu se javi bolest na određenoj kulturi. Ili stvarno ima sve i svašta pa mu jedna kultura u sezoni ne znači ništa. Opet neke bolesti i nametnici idu iz sezone u sezonu, šta onda?



Dosta se krivo interpretira pojmam špricanja, normalno da Severi špricaju.
Puno vas zanemaruje moć interneta, pogotovo sada "fejs" i forume sa mladim mamama, puno se tamo "eko" robe proda koja i nema eko certifikat.

Koji su ti ratari i stočari koji žive od manje od 50ha, ja ih osobno neznam. Možda oni koji sa strane rade u držnoj firmi?

Takav sustav se može implementirat i na puno manje. 10-15h bi bilo sasvim dovoljno da mlada obitelj preživi.

Opet isti odgovor, dakle bez monokultura. Raznolikost i otporne sorte.