EM-tehnologija, (šta je to)?

[Cowboy]

Pročitao sam ovu temu od početka jer mi je bila interesantna. Međutim kao što reče johabica ovo je primjenjivo samo na nekim manjim parcelama. I meni se čini da je ovo sa EM više za hobi i eko a ne za neku ozbiljniju proizvodnju.

Nisam primjetio da se igdje spominje kako i gdje se mogu nabaviti ti mikroorganizmi i naravno po kojoj cijeni :scratch

 

[Hanza]

VELIKE parcele

Pročitao sam ovu temu od početka jer mi je bila interesantna. Međutim kao što reče johabica ovo je primjenjivo samo na nekim manjim parcelama. I meni se čini da je ovo sa EM više za hobi i eko a ne za neku ozbiljniju proizvodnju.

Nisam primjetio da se igdje spominje kako i gdje se mogu nabaviti ti mikroorganizmi i naravno po kojoj cijeni :scratch

Naravno da se može raditi i na velikim parcelama, sasvim je pogrešan dojam da je to za hobiste.
Dodavanjem mikroorganizama, opuštanjem oranja, hemijskih đubriva, pesticida, herbicida i drugih "cijanida",se bave kako mali, baštovani, farmeri a bogami i takvi sa od po par hiljada hektara, (oni u stvari, imaju i najveću korist).
Tehnologija rada na velikim površinama, je drugačija nego što je B.S. Anennkov izneo u svojoj knjizi.
Mnoga iskustva su opisana u knjizi EM-tenologija, biotehnologija XXl veka, koju je izdala kompanija ARGO, kao i u knjizi Biotehnologija, B. A. Blinova.
Mnogo toga ću vam izneti na ovom forumu, ukoliko vas ovaj način obrade zeklje interesuje.
Gde i po kojoj ceni je, Bajkal EM-moguće nabaviti, neću da objavljujem, ovde, jer je već pala kritika da se reklamiram.

Pišite mi ili potražite na oglasnim sajtovima.

 

[Hanza]

Mogu vam i prodati, ako budete hteli, no glavni cilj mi je upoznati vas sa drugačijim načinom obrade zemlje, "prirodnom zemljoradnjom"

 

[Hanza]

Iz moje bašte 07.11.2012

 

[denisv]

Iz moje bašte 07.11.2012

ipak ću ja raditi k'o i do sad :mrgreen::mrgreen::mrgreen:

 

[Hanza]

Bitka za prinos počinje u jesen

BITKA ZA PRINOS POČINJE U JESEN
Ovaj podnaslov je vrlo važan kao objašnjenje povrtarima, koji žele da
imaju uvek rodnu baštu, bez mnogo truda oko obrade samog zemljišta i oko
suzbijanja korova, koji zagorčava život mnogih zemljoradnika.
Gledajući moju baštu, ljudi najčešće razmišljaju, da smo ja ili moja supruga
nepopravivi radoholičari, jer pokušavamo, da nađemo bar nekoliko korova u
lejama naše bašte, što je malo verovatno. Ustvari, mi nikada ne palimo korov sa
leja, jednostavno - tamo ga nema.
Brinući o obnavljnju i povećanju plodnosti zemljišta leja, primenjujući
agrotehniku prirodne zemljoradnje, pruža se mogućnost da se oslobodimo korova
u lejama bez njegovog plevljenja, što znači – bez gubljenja vremena i ulaganja
fizičkog rada za tu operaciju. U prirodi, kako je smatrao V. V. Dokučajev, svaka biljka
ima svoj doprinos - više organike za zemljište, mnogo više nego što uzima iz
zemljišta. Ovu organiku priroda daruje u jesen. Zbog toga, ako poštujemo prirodu, i
vratimo zemljištu u jesen barem polovinu onoga šta je na njemu raslo, dobićemo
više plodnosti, tle se neće iscrpljivati, već, naprotiv, njegova će se plodnost iz
godine u godinu povećavati, bez ikakve potrebe da se u njega unose sa strane
razna kupovna „đubriva“ (sirovi stajnjak i mineralne mešavine). Zbog svega ovoga,
ja svu baštensku organiku, koja otpada posle gajenja povrća, slažem u kompostne
gomile. Tamo prosipam i sve otpatke sa kuhinjskog stola, korov, koji je rastao na
prolazima između leja, kokošiji izmet. Dodajem na gomile malo aromatskih i
lekovitih biljaka. Kompost pravim uz pomoć preparata „Bajkal“ ili „Tamir“, koji omogućavaju da se dobije zreo kompost za 2,5-3 meseca, bez protresanja sadržine
gomila.
U jesen, baš na dan skidanja useva sa leja, ja brižljivo tretiram površinu
zemljišta ploskorezom, na dubinu, ne veću od 5-7 sm. Na taj način ja prerežem
ostalo posle berbe korenje kultura i korova i tog istog dana nanosim na površinu
leja kompost, ne zakopavajući ga, i polivam ga rastvorom „Bajkala“. Proizvođač
„Bajkala“ preporučuje da se ujesen poliju leje rastvorom 1:100. Ja rastvorim u
vedru vode jednu supenu kašiku šećera ili starog slatkog (od bilo kog voća,osim
maline) i jednu supenu kašiku preparata. Šećer omogućuje brži razvitak u zemlji
populacije mikroorganizama preparata, koji pronalaze u tlu ostatke korenja, posle
kultivisanja ploskorezom, talože se unutar tog korenja i pojedu ga u potpunosti. Na
taj način mikroorganizmi još ujesen drobe zemlju na svim (prema tome i na
velikim) dubinama, što obesmišljava upotrebu ašova ili motike. Na ovaj način
zemlja se oslobađa od korova, razmnoženog izdancima korenja i popunjava se na
račun organike ovog korenja humusom, garantom plodnosti zemljišta, sakupljačem i čuvarom zemljišnih mineralnih rastvora, koji su hrana kulturama. Osim toga,
efikasni zemljišni mikroorganizmi onemogućavaju u zemljištu delovanje truležnih
bakterija, mikroba i virusa, koji izazivaju oboljevanja biljaka.
U jesen, ispod sloja komposta, počinje da klija seme korova. Izdanci ovog
korova, ne uspevši u jesen da procvetaju, dolaze pod uticaj mraza i bivaju uništeni.
Tle se bogati ostacima ovog korova i oslobađa ih se. Iz tih razloga na mojim lejama
korova jednostavno - nema.
U jesen, jednom u 3-4 godine, korisno je u leje zasejati ozimu raž. Prilikom
razlaganja njenog korenja od strane zemljišnih mikroorganizama, tle se struktuira
na dubini većoj od jednog metra, što omogućava bolji razvoj korenja kultura kojim
izvlače iz dubine zemlje retke zemljišne mikroelemente, koji su neophodni
kulturama za davanje većih prinosa.
Zemljište leja, u jesen pokriveno slojem komposta, manje je podložno
lošim uticajima kosmosa, manje se isušuje pod dejstvom vetra i sunca, ne
stvrdnjava se posle kiša ili otapanja snega, brže se u proleće zagreva. Kompost je
onaj organski dodatak zemlji, pomoću kojeg se u nju vraća pet puta više organskih
hemijskih elemenata, koji su neophodni za život i razvoj sledećeg pokolenja biljaka
na baštenskim lejama. Pet puta više nego što je potrebno biljkama, zato je humus
potreban ne samo biljkama, već i kao hrana zemljišnim živim organizmima, bez
kojih zemljište ne može biti plodno.
Ako se u jesen sa zemljištem ovako ne uradi, kako je gore rečeno, onda je
izlišno očekivati maksimalni prinos. Baš o tome i govori podnaslov ovog članka.

 

[DARIJUS]

tko zna, koliko leja ja mogu napravit na 5 rali?:scratch

 

[Hanza]

tko zna, koliko leja ja mogu napravit na 5 rali?:scratch

A koliko mu to dođe M2??:scratch

 

[cabage]

tko zna, koliko leja ja mogu napravit na 5 rali?:scratch

15 kilometara

 

[DARIJUS]

jedna ral ima 5760 metara kvadratnih, pa sad malo računajte..:rolfer:

 

[Hanza]

jedna ral ima 5760 metara kvadratnih, pa sad malo računajte..:rolfer:

Uske leje se prave jednom za svagda, koristimo ih samo za proizvodnju povrća, dok za ratarske kulture koristimo drugi sistem, strip-till ili redukovana obrada.

 

[denisv]

@Hanza: Kad napravite salatu od 0,8kg bez ijedne packe, paradajz od 10 kg po biljci koji je sav tržištan, papriku od 5 kg po biljci s plodovima od 180-200g. bribližne kalibraže i to za sve (salatu, papriku, paradajz) da ne bude šarenila na usjevu nego da 95% biljki bude isto (ujednačeno) slikaj i okači i onda kupujem svu tu tehnologiju od tebe ili bilo kaga drugog i prelazim na EM.ž

edit: ovo ti nije ništa pretjerano u klasičnoj proizvodnji. To su normalni prinosi. Dobro, možda malkice jači u odnosu na prosjek, al' to bi trebalo da bude dobar razlog prelaska sa tehnologije na tehnologiju.

 

[Hanza]

@Hanza: Kad napravite salatu od 0,8kg bez ijedne packe, paradajz od 10 kg po biljci koji je sav tržištan, papriku od 5 kg po biljci s plodovima od 180-200g. bribližne kalibraže i to za sve (salatu, papriku, paradajz) da ne bude šarenila na usjevu nego da 95% biljki bude isto (ujednačeno) slikaj i okači i onda kupujem svu tu tehnologiju od tebe ili bilo kaga drugog i prelazim na EM.

Sve to i još mnogo bolje, ali bez trunke hemije, nudi EM-tehnologija.

 

[iwanho]

Gospon Hanza, do koje dubine tla se radi o površinskom sloju (1 cm, 10 cm, 20 cm), odnosno do koje dubine su mikroorganizmi aktivni? Možda naši stari nisu uništavali zemlju kad nisu imali s čime duboko orati. Kako suzbiti korove bez kultiviranja (kemiju na mojim malim površinama ne primjenjujem)?

Jesu li ova moja gore citirana pitanja toliko bezvezna da na odgovore nije vrijedno trošiti vrijeme, ili toliko zahtjevna da je teško napisati točne odgovore te je stoga najbolje da se ignoriraju.
Ja jesam hobi proizvođač, samo za svoje potrebe, ali svejedno ne želim trošiti više bez razloga koji smatram opravdanim. Dakle, ako već svjesno ulažem više nego što ću financijski dobiti, mora postojati neki drugi razlog da to činim. Trenutno su to dvije najvažnije stvari:
1. čuvam svoje zdravlje i
2. održavam okoliš da ne zaraste u šikaru sa što manjim troškovima.

 

[cabage]

Sve to i još mnogo bolje, ali bez trunke hemije, nudi EM-tehnologija.

Ajde čovječe nemoj se praviti pametan. Jesi li ti uopće svjestan što govoriš? 10 kg paradajza po biljci x 2,5 biljaka na m2 daje prinos od 250 tona na hektar i to je moguće bez mineralnog gnojiva? Možda jest, koliko dugo će na tom režimu tlo biti plodno, sasvim je druga priča.

A valjda smo mi glupi...

 

[Hanza]

Jesu li ova moja gore citirana pitanja toliko bezvezna da na odgovore nije vrijedno trošiti vrijeme, ili toliko zahtjevna da je teško napisati točne odgovore te je stoga najbolje da se ignoriraju.
Ja jesam hobi proizvođač, samo za svoje potrebe, ali svejedno ne želim trošiti više bez razloga koji smatram opravdanim. Dakle, ako već svjesno ulažem više nego što ću financijski dobiti, mora postojati neki drugi razlog da to činim. Trenutno su to dvije najvažnije stvari:
1. čuvam svoje zdravlje i
2. održavam okoliš da ne zaraste u šikaru sa što manjim troškovima.

Već jednom odgovorio na ovo pitanje, ( možda ne u ovoj formi), nikoga ne ignorišem, čak volim da mi se postavljaju pitanja.

EM- tehnologija, je ekološki čista i zdrava, i daje veliki prinos, uz male troškove, i manji rad.
Da ne bi pravili štetu, zemljištu, ne oremo ga, ne prekopavamo, ašovom, ne unosimo hemijska sredstva.
Manje parcele uradimo vilama ili specijalnim alatom ( Чудо лопата, плоскорез Фокина), ( ovako upiši na you tube, to su dve različite stvari).
Znači zemlju obrađujemo u dubinu 5-7 cm. bez okretanja.
Veće, (velike) parcele radimo podrivačima, tanjiračama, drljačama ili po sistemu No -till, Strip- Till i t.d.

http://youtu.be/dv-bJbVfdYg

http://youtu.be/A-tIvVdyTH0

Evo klikni na ove, da se ne mučiš.

 

[Hanza]

Da li mladi ljudi vole zemljoradnju?

- I, molim vas, najvažniji problem kod primene „tradicionalne“ agrotehnike
obrade bašti, je odvraćanje mladog pokolenja od zemlje i njenih plodova.
Savremena omladina kaže da je za njih bolje da sve kupe, šta im je potrebno za
ishranu, u prodavnicama ili na pijaci, umesto da krvavim znojem i bolom u leđima i
mišićima, trošenjem vremena i dragocenih sredstava, gaje nešto na svojim
parcelama. A to već postaje državni problem – problem očuvanja zdravlja nacije.
Prodavnički i pijačni proizvodi neizostavno sadrže u sebi osim mineralne hemije,
razne konzervanse, obojivače, stabilizatore i drugu hemiju, i svi oni negativno
deluju na zdravlje svih ljudi i na zdravlje budućih pokolenja.
B.S. Anennkov

 

[cabage]

- I, molim vas, najvažniji problem kod primene „tradicionalne“ agrotehnike
obrade bašti, je odvraćanje mladog pokolenja od zemlje i njenih plodova.
Savremena omladina kaže da je za njih bolje da sve kupe, šta im je potrebno za
ishranu, u prodavnicama ili na pijaci, umesto da krvavim znojem i bolom u leđima i
mišićima, trošenjem vremena i dragocenih sredstava, gaje nešto na svojim
parcelama. A to već postaje državni problem – problem očuvanja zdravlja nacije.
Prodavnički i pijačni proizvodi neizostavno sadrže u sebi osim mineralne hemije,
razne konzervanse, obojivače, stabilizatore i drugu hemiju, i svi oni negativno
deluju na zdravlje svih ljudi i na zdravlje budućih pokolenja.
B.S. Anennkov

Jesi ti svjestan da diraš u osinje gnijezdo?

Mi smo ovdje većinom proizvođači koji baš prodaju svoje proizvode na pijaci ili u trgovačke centre i ti tu nama sad ideš govoriti da ti naši proizvodi "ne valjaju".

Bez zamjerkeartyman: ali mislim da ovo nije mjesto gdje možeš postići nešto sa svojom pričom.

Istina je da svi mi ovdje, ja se evo ističem kao prvi ako treba, prelazimo odmah na nešto drugo što nam može poboljšati prinos i kvalitetu, ali ne na uštrb našeg profita. Ova tehnologija koju ti promoviraš svakako je dobrodošla možda u manjim vrtovima, ali meni na 10 ha povrća mislim da ne može pomoći.

A da ne odbacujem nove tehnike evo primjer da sam prije kojih mjesec dana nabavio baš proizvod koji je vezan sa EM, barem prodajno, vapno koraljnih algi, a za proljeće isto razmišljam još o nekim rješenjima.

Samo, glupi i lenji, ljudu ne mogu shvatiti kakvu korist mogu imati od saradnje sa nama. Nekak me ovaj potpis nervira...

 

[denisv]

A da ne odbacujem nove tehnike evo primjer da sam prije kojih mjesec dana nabavio baš proizvod koji je vezan sa EM, barem prodajno, vapno koraljnih algi, a za proljeće isto razmišljam još o nekim rješenjima.

Naravno. Niko nije protiv nečega što bi mu moglo olakšati i usput popraviti prinos i profit. Svi komercijalni proizvođači u neku ruku već i koriste dio inovativnih tehnologija, od razmnoženih mikroorganizama do aminokiselina i svega ostalog što se može naći na tržištu. Samo sumnjam da neko u ozbiljnoj proizvodnji ide baš toliko u krajnost.:mrgreen:

 

[iwanho]

Naravno. Niko nije protiv nečega što bi mu moglo olakšati i usput popraviti prinos i profit. Svi komercijalni proizvođači u neku ruku već i koriste dio inovativnih tehnologija, od razmnoženih mikroorganizama do aminokiselina i svega ostalog što se može naći na tržištu. Samo sumnjam da neko u ozbiljnoj proizvodnji ide baš toliko u krajnost.:mrgreen:

Moje stav je da krajnosti ne valjaju nigdje.