Hidroponska proizvodnja povrća

[temptation]

Proljetos sam u Agrofruktusu vidio vreće supstrata za hidroponsku proizvodnju tako da nije samo kamena vuna ali je glavna .

@ Bobostar nije toliko ni vuna problem koliko je problem u našim glavama zašto tako mislim: čitam da rajčica ne valja sa hidropona da je ovo i ono a kad sam pitao dali itko zna kad i zašto rajčica na hidroponu mjenja okus nitko ništa nije rekao. Zato smatram da je problem u našim glavama. Rajčica sa hidropona i sa zemlje je ista samo što na hidroponu kao što si sam napisao možeš kontrolirati gnojiva dok je to u zemlji malo teže. Da netko napravi pokus u pravo vrijeme garantirano da nitko neće primjetiti razliku između rajčice sa hidropona i sa zemlje. Evo sad sam pročitao da rajčici i krastavcu svaki dan treba dodavati gnojivo pa izlazi da je to isto što se radi na hidroponu i u čemu je onda razlika. Razlika je u organiziranom tržištu što sa hidropona rajčicu bereš 11 mjeseci a sa zemlje 3-4 razlika je u tome što na hidroponu nema svaštarenja malo rajčice malo paprike pa malo raznih pokusa malo kupusa itd i najveća razlika je u tome što moraš biti vezan za jedno mjesto a to nama baš i ne odgovara.

Moje mišljenje je da ako hoćemo da napravimo nešto dobro moraćemo da polako prelazimo na hidropon bez obzira tko što mislio svaštarenje neće moći još dugo prolazit.

Rajčica iz hidropona je sve samo ne zdrava,moraju se koristiti isključivo GMO hibridi,posebno stvoreni za određenu vrstu supstrata u kojem se uzgaja...
Također se koriste posebne podloge na koje se ti hibridi cijepe,tako postoji podloga za kamenu vunu,kokosova vlakna,perlit...
U zemljama gdje se hidroponski uzgojeno povrće posebno označava na policama trgovačkih lanaca,mada ima gotovo duplo nižu cijenu od onog uzgojenog na konvancionalan način,nije baš neka navala za njim...
Nažalost,Hrvatska nije takva sretna zemlja,gdje ljudi znaju što kupuju i takvog povrća će definitivno biti sve više...

 

[PetullaRZ]

O hidroponiji nemam loše mišljenje jer današnja suvremena poljoprivredna proizvodnja se temelji na visokim prinosima i vrhunsku kvalitetu proizvoda na što manjim površinama uz što veći profit. Razlike između hidroponske i konvencionalne(uzgoju na tlu) proizvodnje svakako ima, a na meni je da svoje tlo sačuvam od devastacije(agrotehničke mjere,kontrolirana upotreba mineralnih gnoijva i zaštitnih sredstava) kako bi postigao što bolje rezultate u prinosima i kvaliteti. Postavlja se pitanje: " Može li se odvijati suvremena poljoprivredna proizvodnja,a da se tlo ne uništava nego da se čak poboljšava i kao vrlo proizvodno ostavi budućim generacijama"(Glasnik zaštite bilja). Odgovor je: MOŽE. Postoje razne metode, pripravci da nam tlo bude zdravo i dok je god takvo proizvoditi ću povrće u njemu.

 

[Arian.staklenici]

Rajčica iz hidropona je sve samo ne zdrava,moraju se koristiti isključivo GMO hibridi,posebno stvoreni za određenu vrstu supstrata u kojem se uzgaja...
Također se koriste posebne podloge na koje se ti hibridi cijepe,tako postoji podloga za kamenu vunu,kokosova vlakna,perlit...
U zemljama gdje se hidroponski uzgojeno povrće posebno označava na policama trgovačkih lanaca,mada ima gotovo duplo nižu cijenu od onog uzgojenog na konvancionalan način,nije baš neka navala za njim...
Nažalost,Hrvatska nije takva sretna zemlja,gdje ljudi znaju što kupuju i takvog povrća će definitivno biti sve više...

Koji su to GMO hibridi za hidroponiju, a da nisu za konvencionalnu proizvodnju?

 

[Arian.staklenici]

Ja bih samo postavio pitanje koliko košta u Hrvatskoj zbrinjavanje kamene vune nakon završetka proizvodnog ciklusa,a da bi sve bilo po slovu zakona?
Očito je jako skupo,kad neke firme tu istu kamenu vunu zaoravaju po "zdravim" oranicama,kao da će ona nakon nekog vremena istrunuti...
I onda se još naslušam priča kako je hidroponija zatvoreni sistem uzgoja,koji ne zagađuje okoliš...

Upravo zato postoje kokosova vlakna koja se mogu upotrijebiti kroz više godina i nisu štetna za okoliš ako ih se "baci". U slučaju kada nema mogućnosti zbrinjavanja kamene vune, kao što radi većina proizvođača kod nas dosta proizvođača u hidroponiji se prebacuju na kokosova vlakna!

U EU se kamena vuna reciklira, a tako i višak hranjive otopine koji se sterilizira tako da se ponovno koristi i sustav je finalno zatvoren!!!

 

[temptation]

Koji su to GMO hibridi za hidroponiju, a da nisu za konvencionalnu proizvodnju?

Ne znam napamet,ali svi su nabrojani u knjizi "Hidroponic food production",trenutno sam ju posudio prijatelju,pa kad mi vrati navesti ću neke...ista stvar je i sa paprikom,salatom,krastavcima...

 

[salel]

O hidroponiji nemam loše mišljenje jer današnja suvremena poljoprivredna proizvodnja se temelji na visokim prinosima i vrhunsku kvalitetu proizvoda na što manjim površinama uz što veći profit. Razlike između hidroponske i konvencionalne(uzgoju na tlu) proizvodnje svakako ima, a na meni je da svoje tlo sačuvam od devastacije(agrotehničke mjere,kontrolirana upotreba mineralnih gnoijva i zaštitnih sredstava) kako bi postigao što bolje rezultate u prinosima i kvaliteti. Postavlja se pitanje: " Može li se odvijati suvremena poljoprivredna proizvodnja,a da se tlo ne uništava nego da se čak poboljšava i kao vrlo proizvodno ostavi budućim generacijama"(Glasnik zaštite bilja). Odgovor je: MOŽE. Postoje razne metode, pripravci da nam tlo bude zdravo i dok je god takvo proizvoditi ću povrće u njemu.

kako je prošao pokus sa tioferom

 

[PetullaRZ]

kako je prošao pokus sa tioferom

Iskustva su odlična i pokusi su mi pokazali da je P.P.Thiofer jedno od rješenja kako proizvesti povrće uz minimalnu upotrebu pesticida. Radili smo jedan plastenik rajčice (1720m2) i jedan plastenik krastavaca (1280m2) sa Thioferom. Svakih 15-ak dana tretiranje Thiofer-om - rezultat: zdrave biljke do kraja vegetacije, upotreba fungicida:0(bez,ništa), crveni pauk:0(nema ga, u okruženju jako prisutan). U plasteniku sa rajčicom problema je bilo sa Tutom absolutom pa sam stoga morao djelovati biološkim(delta trap, feromonske lovke i ljepljive trake, Biobit) te kemijskim(indoksokarb,spinosad) metodama suzbijanja.
U salatama u svim turama cijelo ljeto(velike vrućine) samo Thiofer i nema bakterioze, bremie i procvjetavanja glavica.
U krastavcu u plasteniku jesenski uzgoj(u berbi) samo Thiofer ali problem se pojavio početkom 08.mj pojavom plamenjače(tjedan niskin jutarnjih temp.12-14°C) i to sam morao riješiti kemijskim sredstvima(Revus250SC i Aliete Flash u razmaku tri dana). Nakon toga nastavio sam Thioferom i danas se bere. Zaključak je da Thiofer štiti biljku do određene točke i onog momenta kada se pojavi štetan patogen potrebno ga je kemijski suzbiti jer su bakterije Thiobaccilus spp. u tom trenutku nemoćne.
Nastavljamo dalje sa P.P.Thioferom + Thiofer u kombinaciji Cu,Ca,NPK,Mg,Fe,Biofosfor , sa Trifenderom, Em tehnologijom prema upisu u Upisnik integriranih proizvođača povrća.

 

[salel]

Iskustva su odlična i pokusi su mi pokazali da je P.P.Thiofer jedno od rješenja kako proizvesti povrće uz minimalnu upotrebu pesticida. Radili smo jedan plastenik rajčice (1720m2) i jedan plastenik krastavaca (1280m2) sa Thioferom. Svakih 15-ak dana tretiranje Thiofer-om - rezultat: zdrave biljke do kraja vegetacije, upotreba fungicida:0(bez,ništa), crveni pauk:0(nema ga, u okruženju jako prisutan). U plasteniku sa rajčicom problema je bilo sa Tutom absolutom pa sam stoga morao djelovati biološkim(delta trap, feromonske lovke i ljepljive trake, Biobit) te kemijskim(indoksokarb,spinosad) metodama suzbijanja.
U salatama u svim turama cijelo ljeto(velike vrućine) samo Thiofer i nema bakterioze, bremie i procvjetavanja glavica.
U krastavcu u plasteniku jesenski uzgoj(u berbi) samo Thiofer ali problem se pojavio početkom 08.mj pojavom plamenjače(tjedan niskin jutarnjih temp.12-14°C) i to sam morao riješiti kemijskim sredstvima(Revus250SC i Aliete Flash u razmaku tri dana). Nakon toga nastavio sam Thioferom i danas se bere. Zaključak je da Thiofer štiti biljku do određene točke i onog momenta kada se pojavi štetan patogen potrebno ga je kemijski suzbiti jer su bakterije Thiobaccilus spp. u tom trenutku nemoćne.
Nastavljamo dalje sa P.P.Thioferom + Thiofer u kombinaciji Cu,Ca,NPK,Mg,Fe,Biofosfor , sa Trifenderom, Em tehnologijom prema upisu u Upisnik integriranih proizvođača povrća.

to sam te pitao stoga što su moja iskustva vrlo slična.Koristim ga u cvijeću već nekoliko godina,a ove godine sam ga pojačano koristio u paprici i rajčici.Od pesticida sam jedino koristio Match,mospilan i karate protiv moljca i tripsa u paprici i to je sve ove godine o kemije.S obzirom da nemam zamagljivač tlaka mi je ići sa špricom u rajčicu i presetaan sam što mi je thiofer sve probleme riješio.

 

[drmr]

Nemojte se ljutiti,ali moram pitat. Posto o hidroponskoj proizvodnji voca neznam skoro nista,ali mozete li pojasnit thiofer sto je to tocno? :scratch
Otprilike sam skuzio da je za obranu same biljke od raznih stetnika.

 

[bobostar]

Nemojte se ljutiti,ali moram pitat. Posto o hidroponskoj proizvodnji voca neznam skoro nista,ali mozete li pojasnit thiofer sto je to tocno? :scratch
Otprilike sam skuzio da je za obranu same biljke od raznih stetnika.

Evo ovdje piše puno o tome: http://www.vojnici.com/vijesti/plants-protector-thiofer
iako se ne slažem u potpunosti sa svime navedenim (malo je ipak dodano i ono što je i ono što nije).
Naime radi se, ukratko, o mikrobiološkim preparatima (nisu gnojiva) uglavnom na bazi različitih bakterija (ali može i gljivica) koje poboljšavaju sinegističko djelovanje na realciji tlo-biljka (definitivno NAJJAČA (ovo pišem dvaput) reklama je o pozitivnom učinku bakterija koje žive u tlu (i osjetljive su na UV zračenje Sunca) u folijarnoj primjeni :scratch; pa čak na pakiranju piše ne izlagati direktnom sunčevom zračenju. Ali eto, "stručnjaci" mogu svašta pisati.... glavno da su "stručnjaci":finga. Najčešći pozitivni učinak je lučenje različitih enzima, koji potiču razlićite fiziološke procese u biljci (pozitivan učinak na rast i prinos), zatim je tu bolje usvajanje hraniva u tlu (najčešće transformacijom različitih slabotopivih oblika) itd.
Ukratko, preporučljivi preparati u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ima i članak na mini portalu: http://www.gnojidba.info/mala-skola-gnojidbe/mikrobioloska-gnojiva-imaju-svoju-buducnosti/

 

[bobostar]

Nemojte se ljutiti,ali moram pitat. Posto o hidroponskoj proizvodnji voca neznam skoro nista,ali mozete li pojasnit thiofer sto je to tocno? :scratch
Otprilike sam skuzio da je za obranu same biljke od raznih stetnika.

Evo ovdje piše puno o tome: http://www.vojnici.com/vijesti/plants-protector-thiofer
iako se ne slažem u potpunosti sa svime navedenim (malo je ipak dodano i ono što je i ono što nije).

Naime radi se, ukratko, o mikrobiološkim preparatima (nisu gnojiva) uglavnom na bazi različitih bakterija (ali može i gljivica) koje poboljšavaju sinegističko djelovanje na realciji tlo-biljka (definitivno NAJJAČA (ovo pišem dvaput) reklama je o pozitivnom učinku bakterija koje žive u tlu (i osjetljive su na UV zračenje Sunca) u folijarnoj primjeni :scratch; pa čak na pakiranju piše ne izlagati direktnom sunčevom zračenju. Ali eto, "stručnjaci" mogu svašta pisati.... glavno da su "stručnjaci":finga.
Najčešći pozitivni učinak je lučenje različitih enzima, koji potiču različite fiziološke procese u biljci (pozitivan učinak na rast i prinos), zatim je tu bolje usvajanje hraniva u tlu (najčešće transformacijom različitih slabotopivih oblika) itd.
Ukratko, preporučljivi preparati u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ima i članak na mini portalu: http://www.gnojidba.info/mala-skola-gnojidbe/mikrobioloska-gnojiva-imaju-svoju-buducnosti/

 

[čiko]

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=l3gh4I7XHiQ[/YT]

 

[DARIJUS]

hehe, šteta kaj to delaju u Zaprešiću, a mogli bi komotno i na Mjesecu...
i baš lijepo svijetli u mraku..:mrgreen:

 

[bobostar]

Kapa dolje.rayer:

Jedino mi se nije svidio tekst na njihovim web stranicama (http://luxar.hr/hr/1hidroponski-uzgoj.html):
"Prednost uzgoja salate u plastenicima Luxar Ag u odnosu na svjetsku praksu je sustav obilnog i ravnomjernog doziranja kisika u vodu koje je neophodno za jednoliki, brzi i zdravi rast biljke na velikim površinama slabo pokretljive vode. Taj sustav aeracije inovacija je hrvatskih stručnjaka tima dr.sc. Anta Čikića, koje je ujedno i zaštićeno tehničko rješenje."

Taj sustav je neki drugi dr.sc. vidio još prije 10-tak godina (http://www.poljoprivredni-forum.com/showpost.php?p=714132&postcount=7), a i taj koji je meni pokazao, koristio ga je bar već 10-tak godina:rolleyess:.

Sve pet (tehnologija za pohvalu) i onda dr.sc. Čikić zaštićuje tehničko riješenje obogaćivanja vode kisikom :weedman:

 

[čiko]

hehe, šteta kaj to delaju u Zaprešiću

Mi prodajemo njihovu salatu pa dođi kupi i probaj kad ne možemo uživo vidjeti kako se uzgaja :mrgreen:

Kapa dolje.rayer:
Sve pet (tehnologija za pohvalu) i onda dr.sc. Čikić zaštićuje tehničko riješenje obogaćivanja vode kisikom :weedman:

Potpisujem za kapu, ajde da se nešto takvo inovativno i kod nas radi rayer:
Tko je zaštitio tehnologiju i pobrao zasluge njihov problem :weedman:

 

[DARIJUS]

Mi prodajemo njihovu salatu pa dođi kupi i probaj kad ne možemo uživo vidjeti kako se uzgaja :mrgreen:

sorry lega, al ta salata neće na moj stol, isto kao i bilo koje drugo hidroponsko povrće...
još imam mogućnost svoju uzgojit, ili kod prijatelja koji rade kao ja uzet...

 

[temptation]

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=l3gh4I7XHiQ[/YT]

Previše stavki u ovom načinu proizvodnje je direktno ovisno o energentima (nafta i struja),tak da će uskoro biti upitna isplativost ovakvog uzgoja...
U svakom slučaju,treba im čestitati na hrabrosti...

 

[bobostar]

Previše stavki u ovom načinu proizvodnje je direktno ovisno o energentima (nafta i struja),tak da će uskoro biti upitna isplativost ovakvog uzgoja...
U svakom slučaju,treba im čestitati na hrabrosti...

Kako je danas sa Luxar salatama? Ima li netko kakvu informaciju?
:icon_question:

 

[Nordycom]

Nisam nikad primjetio njihove salate u našim trgovinama. Stranica im je isto zapuštena.

 

[bobostar]

Upravo sam dobio informacije o Luxar AG, i u jednoj rečenici u izvještaju piše:...koncem ožujka 2013. godine proizvodnja je obustavljena. Baš me zanima tko je vodio tehnologiju uzgoja?

I to je to. Šteta. Još jedna hrvatska priča sa tužnim završetkom.