Kombajni za kukuruz, za žito ...

[Ratarko]

E DF 1302 ili 1322 meni najbolji kombajni za jedno manje gospodarstvo

Istina , u neku ruku , ja bih uzeo 1322 .
Prošlo je njihovo vrijeme , mora se priznati ( mislim na tu 13.. seriju ) .
Njegov zamjenik je DF 3580 a i on ima zamjenika , čak dva poslije njega !!!
Ali ako ne može bolje 1322 je više nego ODLIČAN jer ima isti dnevni učinak kao i moj koji je malo moderniji a kažem to je kao dva Zmaja .

 

[Bobo]

Covijek koji mi vrsi zitarice ima neki prastari DF 1302 i na kombajnu se (koliko je radio kod mene) bilo pokvarilo:

Jedan slamotres pukao po pola, jer nije original DF, nago neki od DD kombajna, i jos je bio varen... Stift od rucice mjenjaca je pukao, pa je ostao zaglavljen u 2. brzini citavih 3 minute, dok tamo nismo zabili ekser I jedan lim od transportne trake je bio pao, pa je jedan krug, malo sijao, umijesto da je kosio. Vise nista...

Dok je vrsio zito sa 142, na svakoj njivi je bio minimalno jedan kvar, jer ga je ganjao, a DF ide ko blesav. ja sa 539 za njim u njivi idem 2. brzinom, na 1800 2000 okretaja... Koji zmaj ide toliko na asfaltu?

 

[krx pozega]

Ratarko kako to da tvoji imaju klimu ako sam dobro to negdje načuo ili si ti dodatno ugrađivao...
Dobri su to strojevi

Eh da mi onakva tabla kao na slici gdje su svi ovi silni kombajni..lako bih ja za transport

 

[zvona]

Ratarko neka su oni stari ali ako ih imalo drzis u redu nepoderivi su.jos ugradis klimu i vozi misko

 

[Ratarko]

@krx pozega
Svaki DF 3580 ima klimu serijski , možda se varam ali mislim da imaju pa tako onda i moji .

@zvona
Potpuno se slažem sa tobom . DF 1322 H se isplati imati dok ne strune potpuno , to je tako dobro pogođen stroj pa i dan danas ima dobar dnevni učinak iako su kombajni u tih 20 godina od kada se on ne pravi otišli jaaako daleko u tehnikalijama . Samo ako do sada nemaš DF 1322 H pod šupom jako teško češ pronači neki neizganjani primjerak , to je štata ali dalo bi ih se pronači u evropi , siguran sam . Kada bi imao ipak malo više love bez oklijevanja kupi DF 3580 kao što ja imam jer on je samo još bolji od 1322 , pa rekao bih u svemu , baš svemu !

 

[Bobo]

I, evo ga jos jedan stroj iz mog kraja...


ZMAJ 133, ne znam koje je godiste, posto je vlasnik kombajna nesto bolestan, pa ga je dao da moj susjed s njim vrsi okolo i da si zaradi koju kunu u proviziji. Prodaje kombajn za, pazi sad, 3 000€ ?!? Ne vrijedi ni 2 000, Eventualno bi i vrijedio, da nije u stanju "limarije" u kakvom je sad...

Slike s danasnje vrsidbe jecma, ja sam glumio prijevoz, i fotoreportera

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.


I secer na kraju: ZMAJ univerzal koji je toliko star i razglavljen, da je zivo cudo sto jos uvijek hoce upaliti, a kamo li kositi... Ovaj kombajn 80% vremena koje provede u zetvi, je u kvaru i stoji na sred njive... Steta je sipati gorivo u njega

Obrisan neispravan link.

 

[krx pozega]

Bobo pa kod vas ima zbilja dobrih strojeva...jel ima koji iz ovoga stolječa tj. druge polovice prošloga..

 

[Bobo]

Ima, ima... Evo bio dva dana na selu i sad odsao kuci. Sutra slijede slike zetve repice, jer sam sad preumoran...

Kosio mi je jedan ciko iz Oljasa sa DF kombajnom koji je opremljen zitnim hederom i sasvim je bilo dobro, skoro pa nije ni bilo repice u pljevi...

 

[Čugi]

Može li mi ko reči nešta o Zmaj-u 161 i 162, karakteristike, razlika između njih, i još kad bi bila slika

 

[Axial]

Ima li netko axialni kombajn?

Ima li netko axialni kombajn? Ja sam sretni vlasnik CASE 1660 89' god. i interesira me ima li još netko takav ili sličan stroj? Ne mislim na aksijalnu separaciju (JD CTS) nego na potpuno axialni stroj (CASE 2388 ili 8010, NH TR, JD STS, Gleaner, itd.). Zadovoljan sam sa svojim axialcem, dijelovi u europi su papreno skupi (u SAD su oko tri puta jeftiniji), a i nemogu ih nači baš u svakoj grabi, ali nekako se snalazim (internet). Tu u okolici vidio sam par BRAUD-a ali oni su samo za berbu kukuruza, i postoje dva ili tri deutz-fhar axialna kombajna koji su valjda prototipovi (čovjek ih jeftino kupio).

 

[quercus_robur]

Pa kakvi su ti to aksijani kombajni. Daj neku slikicu.

 

[robert]

axial,dali mdw i case imaju isti razvojni program?

 

[Axial]

Aksijalni kombajn

Ukratko kod aksijalnih kombajna radi se o slijedečem:

To su kombajni sa (obično) uzdužno postavljenim rotorom, gdje masa koja se vrši dolazi na rotor (obično) sa čeone strane (CASE AF, NH TR, MF (?), JD STS) ili tangencionalno (GLEANER, NH TF) i masa radi oko 2-5 okretaja oko rotora (usporedo kod konvencionalnih kombajna masa putuje od oko 90-120 stupnjeva - ovdje masa napravi nekoliko krugova). S obzirom da je put mase preko korpi (podbubnja) i oko rotora duži može raditi sa manjim obodnim brzinama - znatno manje oštečenje zrna. Nema slamotersa, dok su rotor i korpe ispod njega podijeljeni u dva dijela: prvi je vršidbeni dio a drugi je separacijski dio (glumi slamoterese). Jednostavna konstrukcija, gubitci kod preopterečenja rastu po sporijoj krivulji nego kod konvencionalnih kombajna, tako da može raditi i preko nominalnog maksimalnog kapaciteta bez večih gubitaka. Moj CASE 1660 je potrošač goriva, nije štediša, ali radi se po mom mišljenju o NAVISTAR motoru koji je u njega ugrađen, hidrostatskom prijenosu i širokim gumama. Odlično radi u kukuruzu u suhim žitima uljanoj repici, itd. . Navodno teško radi u tvrdoj pšenici koja nije potpuno suha (17% vode u zrnu) ali to nisam probao. Zato kombajni u Njemačkoj nisu bili nikada popularni, dok ih znatan broj radi u Francuskoj. Koncept je razvijen jaaako davno, ali u širu upotrebu je ušao u SAD-u krajem 70-tih. Samo International i kasnije CASE (koji je direktno preuzeo od INTERNATIONAL-a te kombajne) proizveo više od 100000 komada ovih strojeva. Zanimljivo je da su u JD desetlječima tvrdili da koncept nije dobar, pa da oni sve znaju o tim kombajnima pa da ih zato ne proizvode, pa da su oni eksperimentirali sa time pa da to nije dobro, pa da ne znam što, pa da bi na kraju složili JD STS za kojeg su tvrdili da je največi i njabolji i naj-ne znam što itd. . Case je počeo proizvoditi AFX 8010 koji je potpuno novi stroj ali on je imao puno 'dječijih bolesti' pa je u prvih dvije-tri godine bilo gadnih problema (čovjek kupi novi 8010 za 250000 USD i poslije tjedan dana zove uslužno kombajniranje da mu obave žetvu). To se sada vjerovatno poporavilo. Inače je zanimljivo da se kod CASE-a koncept stroja od početaka (npr. model 1480) do sada (model 2388) nije mijenjao osim tone elektronike i motora. AFX je potpuno novi stroj sa istim principom rada, ali kod njega je zanimljivost cvx pogon rotora i hidraulički pogon svega i svačega (malo remenja). Nisma ga vidio uživo i ne očekujem da čemo ga vidjeti kod nas uskoro. Ima tu još puno detalja , ali ako vas interesiraju kombajni dobro štivo je knjiga poljoprivredni kombajni od prof. Mile Čuljata. To je sve za sada, ako imate pitanja samo izvolite.

 

[Axial]

evo i slike AF (axila flow) kombajna

[img=http://img412.imageshack.us/img412/9979/ihcom7pl4.jpg]
Shot at 2007-06-30

ovdje bi trebala biti slika kombjana o kojem sam govorio. Stari tip (kraj 1970-ih ili početak 1980-ih).

 

[Čugi]

:x

Obrisan neispravan link.

 

[quercus_robur]

Sad mi je malo jasnije. Sviđa mi se koncept, tu sigurno nema tolko primjese. Jer kad ovoj ekipi doma velim da moraju smanjit broj okretaja bubnja da ne melje žito, oni vele da se to ne može i da tako mora.

A usput, da pitam.

Jel ima da tko presijava žito prije nego li ga vozi na prodaju?

Naime sve preko 2 posto primjese ide otkupljivaču, a ta primjesa nije ništa drugo do li ono što oni poslije prodaju kao stočno brašno. A stočno brašno je svugdje preko 1,2 Kn/kg. Pa meni sad nije jasno zašto mi svi to njima dajemo, kad oni to poslije prodaju skuplje nego žito. Ne znam, možda sam neinformiran. Priglup čak, ili šta?

recimo da netko ima 10 t žita i samo 3 posto primjese. Jedan posto autoamtski odbijaju od kilaže. Sto kila žita (primjese) ostaje njima. 120 kn kad se proda to kao stočno brašno. A kod nas kombajneri rijetko vrše ispod tri posto primjese.

Il ja to možda gledam iz potpuno krivog kuta?

 

[Axial]

AF kombajni

U teoriji primjesa kd AF bi trebalo biti više, ali količina primjesa najviše ovisi o operateru koji poznaje, podešava i upravlja strojem. Pouzdano znam da su bale slame osjetno teže poslije axialca nego poslije konvencionalnog kombajna.

A što se tiče primjesa budimo pošteni pa recimo: što ti izmjere više primjesa i veči sadržaj vode, a manje kila (tu se najteže vara) u zrnu pri prijemu u silos više ostane skladištarima da pokriju ono kada su izmjerili manje primjesa, kilograma i vode u zrnu. Naravno, dobri skladištari uvijek imaju viška... koji se kasnije može podijeliti na različite načine. Drugim riječima: ljudi koji rade u skladištu jednostavno se moraju osigurati da nemaju gubitak koji moraju pokriti iz vlastitog džepa (kako su sve firme privatne), a ako pri tome nešto i extra zarade, za njih nikakvo zlo. Najpoštenije bi bilo da na prijemu u silos bude nezavisna osoba radi na prijemu robe. Ali tko je danas nezavisan neka baci prvi kamen, ovaj neka digne ruku.....

 

[Ratarko]

@Axial

U teoriji primjesa kd AF bi trebalo biti više, ali količina primjesa najviše ovisi o operateru koji poznaje, podešava i upravlja strojem. Pouzdano znam da su bale slame osjetno teže poslije axialca nego poslije konvencionalnog kombajna.

Daj malo objasni kvalitetu izvršaja žita i kukuruza . Recimo ti osobno kada vršiš pšenicu sa dobro podešenim kombajnom kako izgleda žito u bunkeru , da li ima pljeve , slomljenog zrna , komadiča slame ? Kako se ponaša u velikom korovu , da li uspijeva izbaciti korov u nekoj normalnoj mjeri van ili ide pak ide sjeme korova u bunker ?

U kukuruzu , da li lomi zrno pri bržem kretanju kombajna kroz njivu ( preko 8 km/h ) ?

Ajde još samo ovo za sada , recimo imaš korov koji prekriva pšenicu za pola metra visine ( recimo da je korov sazrenio , nije previše zelen ) , znači užas njiva , kako brzo ideš vršiš tu njivu , da li axialac to podnosi ?

Ajde malo opiši taj tvoj kombaj , koliku imaš kosu , koliko reda adapter za kukuruz , bunker , motor ...?

 

[quercus_robur]

Ok, uvijek ima neka muljaža. Kod nas je PZ Osatina prošle godine imala nezavisnu firmu na vagi. Nije me briga to koliko oni ukradu zato što su lopovi. Več govorim o tome koliko ti uzmu na papiru i još ti sve to ispišu, kao recimo kalo. JA nemam pojma što je kalo, ali svi redovito na to uzimaju 1 %. Tak i s primjesom. On je meni ovdje odbije a par metara pored je prodaje po 120 Kn.

Kod aksijanih kombajna mi nije jasno kako odvajaju pljevu. Kod mene se donadavno( a netko još uvijek) skupljala pljeva na posebne hrpe. I kad nema pljeva u slami bale su puno lakše. Kod aksijanih, mi nije jasno kako bi pljeva mogla biti posebno.
Obični kombajn prvo izbaci pljevu i onda je pokrije slamom, tako da pljeva največim djelo propadne do zemlje i onda je se ne može pokupiti sa slamom.

 

[Axial]

AF kombajni

Moj kombajn je CASE 1660 E. Motor Navistar 190 KS, bunnker 6500 litara, heder za žito 4.2 M, adapter za kukuruz case 5 redova (premali), hidrostatski prijenos snage na prednje kotače, tri brzine mjenjač. God. proizvodnje negdje oko 1989 (kombajni proizvedeni poslije 1990 imaju Cummins motore, ali godište 1990. sa cumminsom ne preporučujem). Kombajn posjedujem 6-7 godina kupio sam ga u Njemačkoj neispravnog, popravio uz pomoč nekih prijatelja sa interneta (forum samo o kombajnima sličan ovom), a dijelove sam naručio iz SAD-a. Da sam dijelove kupovao u Europi vjerovatno bi kombajn bacio u staro željezo (zato ga Njemac i nije htio popraviti, ali me je upozorio prije kupnje da su dijelovi jako skupi, i pokazao mi što nevalja na kombjanu). Tu u mojoj okolici svi veči gazde imaju svoje kombajne, a na male parcele ne mogu ionako doči, pa radim sa njime 95% vremena sebi. S obzirom da se bavim sa kukuruzom i sojom, samo jednom sam kombajnirao ječam i to kod sebe. Išlo je dobro, ječam je bio čist. Kombajnirao sam i uljanu repicu, ali nemam produženog stola, a tada sam imao i dosta primjesa. Ove godine spremam se kombajnirati zob. Moj glavni prigovor u žetvi soje je da mi heder kosi previsoko, i tu sam več poduzeo neke korake. Recimo pri usporedbi sa drugim kombajnima jednom sam završavao soju kod sebe, bilo je ružno vrijeme, mokro kiša je padala itd., nije bilo vrijeme za žetvu soje, ja sam 'stisnuo' da završim. Sreo sam u silosu jednog starijeg gospodina koji ima tri velika kombajna, radi uslužno i nije mogao vjerovati da sam ja taj dan kombajnirao soju. Predao sam tu soju sa oko 22% vode. Taj put nije baš išlo sjajno, ali išlo je. Å to se tiče kukuruza to ide bez ikakvih problema, a prethodni vlasnik rekao mi je da u Bavarskoj kod njega jedino AF kombajni mogu pokositi koliko toliko kukuruz (tamo ga skidaju sa 36 % vode) bez oštečenja. To mi je prvi veliki kombajn (imao sam i kombajn prije toga ali nije vrijedan spomena) i ne mogu ga uspoređivati sa ostalima. Kod kukuruza jedino mogu reči da primjesa i loma ima toliko da redovno ulazim u onu kategoriju gdje se ništa ne odbija (osim 1% kala na koje zakonski imaju pravo).

Kako AF kombajn odvaja zrno od pljeve i slame? Pa jednostavno. U drugom dijelu rotora (koji nije ništa drugo nego jedan veliki limeni valjak koji rotira) djelovanjem centrigugalne sile zrno (koje je veče specifične težine) izlazi prije slame i pljeve iz ovršene mase. Zrno zapravo izlazi več pri vršidbi iz mase (u prvom dijelu rotora), dok samo ona zaostala zrna izlaze u separacijskom dijelu. Tu je važna i obodna brzina rotora, kao i radius rotora (radius ne smije biti prevelik da se ostvari dovoljna cenrtifugalna sila). Tako su neki proizvođači išli na dva usporedna rotora (NH TR). Korpe za vršidbu i korpe za separaciju nalaze se sa doljnje strane rotora, dok sa gornje strane rotora se nalaze (treba nači pravi izraz na bosanskom) na engleskom -retarding vanes- ili ti usporavajuči elementi koji se na CASE AF kombajnima mogu podešavati. Podešavajuči njih možeš postiči da ti vršidbena masa ide oko rotora od 2.5 puta (slabiji izvršaj ali veči protok mase) ili 5-6 puta (jači izvršaj manji protok mase). Ti elementi mogu se i poderati ili savinuti, pa sam ja svoje zamjenio novima (i jačim) i ostavio ih u nekom srednjem položaju. Moguče su i kombinacije da u vršidbenom dijelu postaviš retarding vanes u sporiji položaj, a u separacijskom dijelu u brži položaj. Na mom kombajnu je instaliran standardni rotor, a postoje još i AFX rotor i speciality rotor.
Kod ovog kombajna (kao i kod svih drugih) naročito je važno da korpe za žito budu 'oštre' tj. da imaju oštri rub koji 'koči' masu a ne zaokruženi (tako da ne mogu kočiti masu te nemaju dobar izvršaj).Tu je korpa važnija od 'šlaglajsni'. Poslije rotora nalazi se biter koji izbacuje slamu. Ispod prvog dijela rotora (vršidbenog dijela) nema sabirne ravni, nego 4 šneke dovode zrno na sita. Ventilator je centrifugalni sa 6 lopatica. Kombajn je zanimljiv jer ima jako uzak uvlačni kanal. Uzak je zato što sva masa mora doči čeono na rotor.

Težina bala kod baliranja poslije AF kombajna nema toliko veze sa pljevom, nego sa stanjem u kojem se nalazi slama kada prođe kroz AF kombajn. Slama je 'stisnuta i zgužvana' tako da se puno bolje sabija.

A o kalu i sušenju otvorite novi thread. Tu če mnogi imati što za reči.