Krumpir

[kawasaki0201]

Piljevina mora biti od jele, smreke, bora... jer je kisela, a gnoj pileći kak ti i veli Johabica.

 

[DARIJUS]

Friški stajski gnoj u kombinaciji s ureom je naj jeftinija opcija...i naj prirodnija ak se mene pita...

 

[johabica]

Gle, gnoj neće zakiseliti zemlju, nego popraviti ph.
Ureja i piljevina da.
A, da, ti veliš friški, sad sam te skužila. E, to ne znam, vjerojatno si u pravu, no stajski gnoj na proljeće radi sličan problem - gomolji dobiju crne krastice, ne svi, ali podosta, gdje je nerazgrađeni gnoj sa njima u doticaju.

Njemu bi najbolja opcija onda bila čistu piljevinu čim prije na jesen rasipati prikolicom za gnoj, sad, količinu prema visini ph zemlje, opet ne na naglo previše - možda upola od količine stajnjaka po hektaru.

 

[DARIJUS]

hm...onda svaka organska tvar (pa i piljevina) može izazivati krastice....
ili da se držimo krumpira kao drugog ili trećeg u plodoredu i to sve se da izbjeći...
sve ovisi o površinama i dostupnosti materijala za "zakiseljavanje" zemljišta...mi ovdje dajemo opcije/dijelimo svoja znanja a na svakome je da odabere svoj put...

 

[mali]

A vele kao da bacim kalcij dase to neće dogodit morat cu onaj ph metar s njuške naručit.
Pa ćemo vidit

 

[johabica]

A tko to tako pametan veli?

Probaj ići logikom - ako Prašinu pogodije slabo kiselo i lužnato tlo, a u takvom ima obilje kalcija, a količina kalcija je ta koja uvjetuje kakav će biti ph, kako će onda taj dodatak kalcija pomoći da se krastavost smanji?

Ja ću se ubit od objašnjavanja. xD.

 

[oficir]

Mali probaj svake godine na drugom komadu saditi i nebu problema sa bolestima.

Johabice ja čitam tvoje postove i stvarno imaš iskustva sa krumpirima.
Ali mi nejde u glavu zašto je došlo do toga da treba toliko špricat i umjetnog gnojiva koristiti?
Mi svake godine ujesen pooremo komad di če u prolječe biti krumpir,u prolječe bacim dosta stajskog ili svinjskog gnoja koji je pravi gnoj,a ne slama i traktorskom frezom isfrezam na 25-27cm dubine i sadimo.
Nikad ne špricamo niti dodatno pothranjujemo i izvrstan je i zdrav uvijek,a o debljini da ne pričam.
Sadimo jedlu i dezire uvijek.

Poslano sa mog G630-U20 koristeći Tapatalk

 

[johabica]

hm...onda svaka organska tvar (pa i piljevina) može izazivati krastice....
ili da se držimo krumpira kao drugog ili trećeg u plodoredu i to sve se da izbjeći...
sve ovisi o površinama i dostupnosti materijala za "zakiseljavanje" zemljišta...mi ovdje dajemo opcije/dijelimo svoja znanja a na svakome je da odabere svoj put...

Ma da - ako je nepregorela - nerazgrađena.
No, to su drugačije krastice od Prašine, Prašine su izazvane patogenom koji u kalciju uživa ko medo u zrelim kruškama.:icon_e_wink:

Mali probaj svake godine na drugom komadu saditi i nebu problema sa bolestima.

Johabice ja čitam tvoje postove i stvarno imaš iskustva sa krumpirima.
Ali mi nejde u glavu zašto je došlo do toga da treba toliko špricat i umjetnog gnojiva koristiti?
Mi svake godine ujesen pooremo komad di če u prolječe biti krumpir,u prolječe bacim dosta stajskog ili svinjskog gnoja koji je pravi gnoj,a ne slama i traktorskom frezom isfrezam na 25-27cm dubine i sadimo.
Nikad ne špricamo niti dodatno pothranjujemo i izvrstan je i zdrav uvijek,a o debljini da ne pričam.
Sadimo jedlu i dezire uvijek.

Poslano sa mog G630-U20 koristeći Tapatalk

A-ha!!!! Eto vidiš koja sam pametnica, čak si me bio uzeo i za vl prijatelja, a onda si se skompal sa nekim i naprasno me pobrisal sa liste.giggle):giggle):giggle):

A gle, kod tebe je to drugačije.
U mome kraju se do prije neku godinu od pet i pol tisuća hektara u našem ataru sadilo oko četiri tisuće krumpira. Sedamdeset posto je bila monokultura po desetak godina. Bez obzira što su se zmlje redoviti svaker godine gnojile stajnjakom ili pilečim gnojem, mineralno se moralo dodavati kak bi se oranice održavale u dobroj kndiciji. Znaš šta mineralno sa godinama radi....znaš šta herbicidi rade, Osim toga cijelo polje je inkubator patogena i praktički je nemoguće bez zaštite izvesti proizodnju do kraja. To ti je kao gripa - puno ljudi na hrpi, jedan zaražen - svi će se zaraziti - ako je svaki na nekih sto, dvijesto metara jedan od drugog - taj jedan neće zaraziti ostal.
Niz je faktora koji utječu, pa i nove selekcije koje zahtjevaju ciljanu minmeralnu prihranu.....
A onda ovisi i šta je kome puno, i šta je kome veliki prinos. Za mene je to 50 t/ha, za naprednije od mene i 70, a za nekoga 30. Pred trideset pet godina je to bilo 25, joj kako sam ponosna bila sa Desireom - krumpiri od kile, mislila sam da sam tata-mata za krumpire, nitko u selu nije imao takve.:biggrin:
A danas bih plakala od jada da imam 25.

 

[matijas311]

Ma ja sam zadovoljan i sa svojih 11, ups o čemu je ovdje riječ

 

[Ekonomist]

Johabica hvala ti na dobrim odgovorima. Samo ti računaš prinos po hektaru a mi po kg posađenim. Koliko ti sjemena posadiš po hektaru da mogu usporediti prinos?

Sent from my XT1092 using Tapatalk

 

[mali]

A tko to tako pametan veli?

Probaj ići logikom - ako Prašinu pogodije slabo kiselo i lužnato tlo, a u takvom ima obilje kalcija, a količina kalcija je ta koja uvjetuje kakav će biti ph, kako će onda taj dodatak kalcija pomoći da se krastavost smanji?

Ja ću se ubit od objašnjavanja. xD.

Ma da shvaćam ja tebe .
Ali sam odustao od druge reprodukcije ta je bila druga godina što je obolila.
E sad njiva nije bila orana jedno 10 godina mi i prvi put .
A i izvezao sam podsta stajskog .
Probat cu na jesen s piljevinom
Svake godine selim .
Problem su ravne parcele ljepa ravna a na njoj krumpir krastav.

 

[johabica]

Johabica hvala ti na dobrim odgovorima. Samo ti računaš prinos po hektaru a mi po kg posađenim. Koliko ti sjemena posadiš po hektaru da mogu usporediti prinos?

Sent from my XT1092 using Tapatalk

Kalibražu 28/35 1500 - 1600 kg/ha
To su prinosi za original sjeme, i za tu kalibražu.
Neki optimum je 1/25. Nekada smo bili zadovoljni sa 1/20
Za 1/30 već moraš biti umjetnik i maher i posložiti uz maksimalnu tehnologiju i najidealnije vremneske uvjete uz obavezno redovito navodnjavanje. - ako bilo šta od toga kiksne, kiksnuti će i prinos. Onda ulog ne pokriva dobit.
Ja sam u najbolja vremena išla sa organskim gnojem obavezno, plus 1800 - 2000 kg mineralnog /ha..(sveukupno, NPK + KAN)

 

[djelac]

puno mi je to Johabica sjemena ja trošim na 25 razmak oko 1300 kg na koji razmak onda sadite krumpir?

 

[johabica]

Nije.
28..
Koji međuredni imaš?
Ja sam na 72, ovi sa velikim strojevima su prešli i 80. Njima treba manje.
Ili 67??????????? - e bome, moram pitati muža dok dođe, to je u njegovoj domeni, malo sam se pogubila.....hm....

A zavisi i od sorte, oblika gomolja, varira u pedesetak kila

Na 1200 čhv nikada manje od 550 kg.Do 600.
Nekada jesmo, sadilo se rijeđe. 1200 - 1300
Ajde, obično ima na svakoj parceli 50, 80 čhv više, možda se i tu nešto pobere....a mi uvijek velimo - mekota.....

Ma znaš da se nakada dobije sitno da se posadi i više od plana,, nekada ima više trispetice, i preko čak kada je sorta dugoljastih gomolja.....

 

[Krumpironja]

Ja sam danas izvadio svoga iz polja i jednostavno pušiona, voda je zeznula stvar...posađeno je oko 90 kila i ubrano oko tone...na drugoj parceli je bio bolji prosjek tamo nije bila voda

 

[Ekonomist]

Krumironja jesu li to oni ljudi za 100 kn po danu?

 

[Krumpironja]

Za krumpir se skupi obitelj nije toliko posla da treba placat ljude, u 4 i pol smo krenuli u 8 bili gotovi...al bile su mlade slavonke cistit vinograd pred otprilike 20 dana za 150kn cca 8 sati posla...ma cisto gust je bio gledat :

 

[bhorv]

Aha..tu smo.. onda moju slavonku vidjeti nečeš.

 

[Krumpironja]

Heheh pa ona ne dolazi radit : gust je bilo vidit ih kako rade heh

Da ne idemo off..al sramota me ovoga krumpira

 

[MUHA]

Sramota, dopeljaj ga k meni, ja se nebum sramil happy):