-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Krumpir
- Temu pokrenuo Smiljan
- Datum prvog posta
Krumpironja
Iskusan lik
- Tu od
- 7 Svi 2010
- Poruka
- 4,085
Ja danas zadnjega prodo 6 kn otislo 1050kg sve skupa...moglo je to i bolje s obzirom da je 90 sjemenskog posadeno...mtd neke njezne ruke su to 
:
:Na 28cm unutara reda i razmak između redova 67cm po ha iznosi cca 55.000gomolja...sitne kalibraže sjemena 28/35 izose cca 35-40 gomolja/kg što znači 1400-1500kg/ha sjemena(gomolja) ...očito...isto kao i organski gnoj pa još + 2000kg/ha umjetnog....ipak malo (pre)previše...osim ako se gnojilo na zalihu...
Isto tako ako su "ovi veliki" prebacili se na redove od 80cm oni ne troše ništa manje sjemena po ha, jer sklop je sklop...osim ako im prinos nije bitan
Posljednje uređivanje:
johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
Ooooo. svaka čast, uzeo si olovku u ruke.
Imao si potrebu da me pregaziš?
Ok. Neka bude kako kažeš.:icon_razz:
Inače, u toj kalibraži ima u prosjeku 32 gomolja. Može bit nešto više ali prečesto nije, ovisi o sorti a i sjemenskoj kući.
Da, nije 1500 killa, je, fulala sam. A šta ćeš, bedasta i staro senilna.
1200 je. Možda malo više. 1000 nije. Pogotovo ne ako je udio dvadeset osmice bito manji od tridesetpetice.
EDIT:
Vidim da si mijenjao svoj upis - zašto?
Govoriš napamet ili po iskustvu?
Ja krumpir sadim od 1977 godine. Nikada na 1200 čhv nismo sadili manje od 500 kila. Izuzetno se znalo dogoditi da ostane koja gajbica kad se sadila okrugla sorta i nije bilo unutra kalibraže koja je prelazila tridesetpeticu. Uzima se za 1200 čhv (tako ja uvijek preračunavam potrebe, ne po hektaru) 550 kila, sa tendencijom - bolje da ostane nego da usfali, pa ako ostane posaditi ćemo dodatnu parcelu. A nekada i usfali.
Da, gnojili smo na zalihu. Zato su moje parcele, kada sam na njima sadila kupusnjače i tri godine bez dognojavanja bile u izvrsnoj kondiciji. Nekada je umjetno gnojivo imalo realnu cijenu, gnoj isto tako, cijena krumpira je bila neupitno dobra i isplatilo se dati maksimalno - 600 kila NPK na 1200čhv i 200 kg KANA,.
I tu me sada opet lovi za sto kila sim ili tam - možeš, jer imala sam sistem - na rasipaču nanamjestim na dvicu i sijem dok ne pokrijem parcelu - jel se rasijalo sto kila više ili manje - nebrigalo me. Mogla sam si financijski dozvoliti i isplatilo mi se u konačnici.
Danas je to drugačije.
I da, pileči gnoj je išao na svaku parcelu svake jeseni obavezno.
A šta ti misliš, kako se u monokulturi mogao bez navodnjavanja postići prinos od 20 tona na 1200 čhv samo prodajne frakcije, plus one sitne?
Imao si potrebu da me pregaziš?
Ok. Neka bude kako kažeš.:icon_razz:
Inače, u toj kalibraži ima u prosjeku 32 gomolja. Može bit nešto više ali prečesto nije, ovisi o sorti a i sjemenskoj kući.
Da, nije 1500 killa, je, fulala sam. A šta ćeš, bedasta i staro senilna.
1200 je. Možda malo više. 1000 nije. Pogotovo ne ako je udio dvadeset osmice bito manji od tridesetpetice.
EDIT:
Vidim da si mijenjao svoj upis - zašto?
Govoriš napamet ili po iskustvu?
Ja krumpir sadim od 1977 godine. Nikada na 1200 čhv nismo sadili manje od 500 kila. Izuzetno se znalo dogoditi da ostane koja gajbica kad se sadila okrugla sorta i nije bilo unutra kalibraže koja je prelazila tridesetpeticu. Uzima se za 1200 čhv (tako ja uvijek preračunavam potrebe, ne po hektaru) 550 kila, sa tendencijom - bolje da ostane nego da usfali, pa ako ostane posaditi ćemo dodatnu parcelu. A nekada i usfali.
Da, gnojili smo na zalihu. Zato su moje parcele, kada sam na njima sadila kupusnjače i tri godine bez dognojavanja bile u izvrsnoj kondiciji. Nekada je umjetno gnojivo imalo realnu cijenu, gnoj isto tako, cijena krumpira je bila neupitno dobra i isplatilo se dati maksimalno - 600 kila NPK na 1200čhv i 200 kg KANA,.
I tu me sada opet lovi za sto kila sim ili tam - možeš, jer imala sam sistem - na rasipaču nanamjestim na dvicu i sijem dok ne pokrijem parcelu - jel se rasijalo sto kila više ili manje - nebrigalo me. Mogla sam si financijski dozvoliti i isplatilo mi se u konačnici.
Danas je to drugačije.
I da, pileči gnoj je išao na svaku parcelu svake jeseni obavezno.
A šta ti misliš, kako se u monokulturi mogao bez navodnjavanja postići prinos od 20 tona na 1200 čhv samo prodajne frakcije, plus one sitne?
Posljednje uređivanje:
Da...puno toga stoji...samo danas nije 1977. več 2016.....promijenilo se gotovo sve...klima,navike potrošača, monokultura je,tada uspješne,poljoprivrednike pretvorila u danas neuspješne koji se ili ne bave proizvodnjom krumpira ili sade tek koju mekotu(1200čvh) i pričaju o nekad uspješnoj proizvodnji ....
....promijenili se i ljudi...navike...olovkom se več desetlječima ne računa a i onako 67*28 uz malo koncentracije ni dan danas nije problem na pamet.
Na 46t/ha u monokulturi svaka čast,al me zanima koliko god i na kojem % uzgojne površine se taj prinos ostvario unazad 39g. i bez navodnjavanja i da je sađena kvalitetna sorta,a ne razni stočni krumpiri.
A o nekakvom gaženju ni riječi...baš mi je krivo ako sam tako shvačen...ispričavam se...naprotiv...zanimljivo mi je čitati nečija iskustva...možda i sam naučim nešto iz njih, ali mi je draže živjeti u sadašnjosti i misliti na budučnost pa umjesto nekakvih "gaženja" i ostalih primitivizama, radije radim na sebi
....promijenili se i ljudi...navike...olovkom se več desetlječima ne računa a i onako 67*28 uz malo koncentracije ni dan danas nije problem na pamet.
Na 46t/ha u monokulturi svaka čast,al me zanima koliko god i na kojem % uzgojne površine se taj prinos ostvario unazad 39g. i bez navodnjavanja i da je sađena kvalitetna sorta,a ne razni stočni krumpiri.
A o nekakvom gaženju ni riječi...baš mi je krivo ako sam tako shvačen...ispričavam se...naprotiv...zanimljivo mi je čitati nečija iskustva...možda i sam naučim nešto iz njih, ali mi je draže živjeti u sadašnjosti i misliti na budučnost pa umjesto nekakvih "gaženja" i ostalih primitivizama, radije radim na sebi
johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
Da, bile su druge sorte, prva koja je imala taj potencijal od crvenih je bila Kondor. Adora i Jearla su i dan danas prisutne - Jearla se pogubila skoro, no Adora je za ranu proizvodnju još uvijek prihvatljiva i daje taj maksimum ako se vegetacija odvede do kraja. Bilo je eksperimenata sa nekim drugim sortama, nebitno, ono na čemu sam ja bila ostala je Belarosa. I Adora.
Znam ja jako dobro šta tržište zahtjeva i šta je dobro, no, za tržište je to dobro, ali za mene je nedobro. Tako dugo dok mi tržište ne da cijenu da to i za mene bude dobro ja ću balansirati između sorata visokog rodnog potencijala i osrednje kvalitete. Entuzijastičku karitativnu fazu sam ja prežvakala i ostavila iza sebe, fazu u kojoj sam nastojala udovoljiti kupcu po cijenu svoga dobitka.
Da, monokultura je napravila svoje, zbog toga se i išlo sa maksimum ishrane, no, monokultura se je radila u doba kada se moglo solidno živjeti i podići gospodarstvo od nule do sve potrebne mehanizacije u nekoliko godina - ajmo ne pretjerivati, ali najviše desetak maksimalno, s tim da si si u to vrijeme i izgradio krov nad glavom. I sve to sa manje od deset hektara krumpira. Ja to zovem prilikom koja se ne propušta - hajde ti sada to napravi bez kredita kao što se moglo onda.
Nije se monokultura radila zato što se nije znalo da to nje doibro. Sve ima svojih razloga i vrijeme kada jje dobro tako raditi.
Marabel i sorte tipa njega radimo iz tvojih razloga - prvo kvaliteta, a onda lovimo šta će ostati u đepu.
Šta sada očekuješ, da pobrojim nove sorte trenutno prisutne na tržištu?
Znam ih sve, samo sam rijetke isprobala. Kada sam još uvijek imala veću proizvodnju držala sam se njih četiri - ostalo me nije interesiralo - tako dugo dok sam za njih imala kupca a one davale vrhunski prinos, mene drugo ne interesira. Sve ostalo možeš okačiti mačku o rep. Ako meni kupac za smanjeni urod - manji potencijal visokokvalitetne sorte tu sortu ne plati dvadeset,, trideset lipa više, adio mare, nemamo o čemu pričatti, ja je neću saditi.
Da, ja sam stari tip, naučena na dobit, neprilagodljiva kada je to u pitanju, a o svemu drugome možemo pričati i prilagoditi se istog trena dok mi se plati.
samo tako i nikako drugačije - mani, mani.... ilitiga - "para, para, para - para vrti sve"
E, sjetila sam se jedne sorte, ne mogu se sjetiti imena - ta je bila katastrofa po kvaliteti u relativno vlažnoj godini, u sušnoj prefina za jelo, mašila je Kondor za dvadeset posto - krumpiri ko cipele,.....da pukneš od smijeha - a nije se izrodila iju godina - već deset godina ga sade ljudi kojima sam dala sjeme i još rodi ko bedast.
A sada oče dučani krumpiriče ko jabuke, nebriga njih kolko je to dobro za proizvođača.
Hoće i malu jabuku i mali paradajz i papriku i krastavac - ali ne zato jer je to bolje, finije, ukusnije, bolje za potrošača. Hoće oni malecko zato jer ako zagnjili, neće njemu zagnjiliti krumpir od pola kile nego od sto grama.
Misliš li da postoji toliko glupa žena koja će za jedan ručak radije oguliti deset krumpira i zajebavati se sa njima pol ure nego jedan ili dva i bitigotova za tri minute?
Nametnute na tuđe norme diktiraju i kreiraju naše navike i potrebe, a mi ih ko ovce za klanje slijedimo.
Pa ajde, prilagodimo se onda, nemojmo biti zaostali u vremenu.
Ajde PUKNUTI, sada i meni jednu zahvalu stisni, jel vidiš kako sam lijepo sve elaborirala.
Znam ja jako dobro šta tržište zahtjeva i šta je dobro, no, za tržište je to dobro, ali za mene je nedobro. Tako dugo dok mi tržište ne da cijenu da to i za mene bude dobro ja ću balansirati između sorata visokog rodnog potencijala i osrednje kvalitete. Entuzijastičku karitativnu fazu sam ja prežvakala i ostavila iza sebe, fazu u kojoj sam nastojala udovoljiti kupcu po cijenu svoga dobitka.
Da, monokultura je napravila svoje, zbog toga se i išlo sa maksimum ishrane, no, monokultura se je radila u doba kada se moglo solidno živjeti i podići gospodarstvo od nule do sve potrebne mehanizacije u nekoliko godina - ajmo ne pretjerivati, ali najviše desetak maksimalno, s tim da si si u to vrijeme i izgradio krov nad glavom. I sve to sa manje od deset hektara krumpira. Ja to zovem prilikom koja se ne propušta - hajde ti sada to napravi bez kredita kao što se moglo onda.
Nije se monokultura radila zato što se nije znalo da to nje doibro. Sve ima svojih razloga i vrijeme kada jje dobro tako raditi.
Marabel i sorte tipa njega radimo iz tvojih razloga - prvo kvaliteta, a onda lovimo šta će ostati u đepu.
Šta sada očekuješ, da pobrojim nove sorte trenutno prisutne na tržištu?
Znam ih sve, samo sam rijetke isprobala. Kada sam još uvijek imala veću proizvodnju držala sam se njih četiri - ostalo me nije interesiralo - tako dugo dok sam za njih imala kupca a one davale vrhunski prinos, mene drugo ne interesira. Sve ostalo možeš okačiti mačku o rep. Ako meni kupac za smanjeni urod - manji potencijal visokokvalitetne sorte tu sortu ne plati dvadeset,, trideset lipa više, adio mare, nemamo o čemu pričatti, ja je neću saditi.
Da, ja sam stari tip, naučena na dobit, neprilagodljiva kada je to u pitanju, a o svemu drugome možemo pričati i prilagoditi se istog trena dok mi se plati.
samo tako i nikako drugačije - mani, mani.... ilitiga - "para, para, para - para vrti sve"
E, sjetila sam se jedne sorte, ne mogu se sjetiti imena - ta je bila katastrofa po kvaliteti u relativno vlažnoj godini, u sušnoj prefina za jelo, mašila je Kondor za dvadeset posto - krumpiri ko cipele,.....da pukneš od smijeha - a nije se izrodila iju godina - već deset godina ga sade ljudi kojima sam dala sjeme i još rodi ko bedast.
A sada oče dučani krumpiriče ko jabuke, nebriga njih kolko je to dobro za proizvođača.
Hoće i malu jabuku i mali paradajz i papriku i krastavac - ali ne zato jer je to bolje, finije, ukusnije, bolje za potrošača. Hoće oni malecko zato jer ako zagnjili, neće njemu zagnjiliti krumpir od pola kile nego od sto grama.
Misliš li da postoji toliko glupa žena koja će za jedan ručak radije oguliti deset krumpira i zajebavati se sa njima pol ure nego jedan ili dva i bitigotova za tri minute?
Nametnute na tuđe norme diktiraju i kreiraju naše navike i potrebe, a mi ih ko ovce za klanje slijedimo.
Pa ajde, prilagodimo se onda, nemojmo biti zaostali u vremenu.
Ajde PUKNUTI, sada i meni jednu zahvalu stisni, jel vidiš kako sam lijepo sve elaborirala.
- Tu od
- 20 Svi 2010
- Poruka
- 6,906
Ja danas zadnjega prodo 6 kn otislo 1050kg sve skupa...moglo je to i bolje s obzirom da je 90 sjemenskog posadeno...mtd neke njezne ruke su to
Naravno kad su ženine,moje su malo hrapavije
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
puknuti nikad nije bil cicija , naročito ako ništa ne košta
u nekim stvarima se ne slažem s tobom ali kak tvoja mora biti zadnja sljedeči post bi mogo biti duži od mojeg strpljenja
u nekim stvarima se ne slažem s tobom ali kak tvoja mora biti zadnja sljedeči post bi mogo biti duži od mojeg strpljenja
johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
Nisam.
šta je to srednjerana ili kasnija sorta?
Ma ima toliko tih sorti da jednostavno ne možeš sve isprobati.
A naučilo me već odavno - ono što ti je ok - drži ga se i bez turske sile ne mijenjaj. Već me pomalo umara to isprobavanje, a na tuđu riječ više ne padam (ne mislim sada konkretno na tvoju preporuku, opčenito me iskustvo naučilo)
Ima dvije godine probala sam neki crveni - nije Laura, nešto slično - bilo mi ispodprosječno, evo sam predlani isprobala i paradajz Cinto, ovdje na forumu prenahvaljern - nula bodova u odnosu na ostala tri hibrida, gajen u istim uvjetima, svi jedan uz drugi.....tako....
Arnovu sam imala, prinos na osamdeset posto od Belarose, trideset posto iznad Marabela, - prednost - organoleptička svojstva izvanredna, mana - proklije nakon vađenja prije kraja jeseni.
Do kolko radi popodne Hladikin dućan (Desire) subotom?
šta je to srednjerana ili kasnija sorta?
Ma ima toliko tih sorti da jednostavno ne možeš sve isprobati.
A naučilo me već odavno - ono što ti je ok - drži ga se i bez turske sile ne mijenjaj. Već me pomalo umara to isprobavanje, a na tuđu riječ više ne padam (ne mislim sada konkretno na tvoju preporuku, opčenito me iskustvo naučilo)
Ima dvije godine probala sam neki crveni - nije Laura, nešto slično - bilo mi ispodprosječno, evo sam predlani isprobala i paradajz Cinto, ovdje na forumu prenahvaljern - nula bodova u odnosu na ostala tri hibrida, gajen u istim uvjetima, svi jedan uz drugi.....tako....
Arnovu sam imala, prinos na osamdeset posto od Belarose, trideset posto iznad Marabela, - prednost - organoleptička svojstva izvanredna, mana - proklije nakon vađenja prije kraja jeseni.
Do kolko radi popodne Hladikin dućan (Desire) subotom?
johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
mA DA, ON JE SORTA NAŠE MLADOSTI.
a GLE, VALJDA ZATO ŠTO SU TE NEKADAŠNJE SORTE PREDISPOZIRANE ZA VELIKI BROJ GOMOLJA PO SADNOM MJESTU, A U SLIJEDEĆOJ GENERACIJI SE TO REDUCIRA, IMA IH MANJE U JAMICI I TIME SU KRUPNIJI.
pREDPOSTAVLJM DA JE TO TAKO, JER MI NE RAČUNAMO UKUPAN PRINOS , NEGO SAMO TRŽNU FRAKCIJU.
JA SAM ZNALA IMATI NA 1200 ČHV 16 - 17 TONA PRODAJNOG I 3 TONE SITNOG.
A bem ti velka slova, sda neću brisati, nek me modreatori zmoredriraju u dadu po ritici.:icon_rofl:
Ne bih znala ništa drugo, njega ne sadim već dvadesetak godina, odkako je došao Kondor, a iza njega Belarosa.
Inače, u svakoj slijedećoj generaciji prinos opada, sad, koliko, zavisno od sorte i održavanja zelene mase. ima sorata - ko što je bila Jearla, koju bolje da nisi sadio drugi puta, a ima ih ko Balatonka, koju možeš i do četiri - pet puta imati bez neke veće oscilacije u prinosu.
a GLE, VALJDA ZATO ŠTO SU TE NEKADAŠNJE SORTE PREDISPOZIRANE ZA VELIKI BROJ GOMOLJA PO SADNOM MJESTU, A U SLIJEDEĆOJ GENERACIJI SE TO REDUCIRA, IMA IH MANJE U JAMICI I TIME SU KRUPNIJI.
pREDPOSTAVLJM DA JE TO TAKO, JER MI NE RAČUNAMO UKUPAN PRINOS , NEGO SAMO TRŽNU FRAKCIJU.
JA SAM ZNALA IMATI NA 1200 ČHV 16 - 17 TONA PRODAJNOG I 3 TONE SITNOG.
A bem ti velka slova, sda neću brisati, nek me modreatori zmoredriraju u dadu po ritici.:icon_rofl:
Ne bih znala ništa drugo, njega ne sadim već dvadesetak godina, odkako je došao Kondor, a iza njega Belarosa.
Inače, u svakoj slijedećoj generaciji prinos opada, sad, koliko, zavisno od sorte i održavanja zelene mase. ima sorata - ko što je bila Jearla, koju bolje da nisi sadio drugi puta, a ima ih ko Balatonka, koju možeš i do četiri - pet puta imati bez neke veće oscilacije u prinosu.
