• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Krumpir

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
E sada, koji odabrati?
Koji uz najnižu cijenu sadrži najveći broj mikroorganizama (trebalo bi obavezno pisati na etiketi). Naravno, sa odgovarajućim jamstvom (certifikatom analize).

I još jedna napomena; mikrobiološki preparati nisu gnojiva, već stimulatori različitih procesa. Znači da bi biljka rasla, mora usvojiti hraniva (iz tla/preko lista) a njihovo otapanje/usvajanje/translokaciju i onda je proces potpun.
Tu je u praksi najčešće izvor problema; veći broj proizvođača misli da nisu potrebna gnojiva, i onda je na kraju rezultat nepotpun.

I još jedna napomena (neću više); velika većina tih mikrobioloških preparata je vrlo osjetljiva na uvjete skladištenja/transporta (visoka temperatura), sunčevo svijetlo (način primjene) i ostatke pesticida. I da, to su također problemi u praksi.

I kako je bilo pitanje priprave komposta; ukoliko u tu hrpu dođe materijal kontaminiran pesticidima, mikrobiološki preparati uglavnom neće "proraditi".

Sve u svemu, dobra i poželjna tehnologija (naravno ima i svoju cijenu), ali pravi učinak samo uz pravilnu primjenu.

Poštovani doktore nisam ništa drugo očekivao ovo je dosta ko misli da mu se isplati nek pone pravit kompost.

Još samo jedno pitanje pročitao sam na gnojidba info o mikrobiološkim gnojivima a i sam ovdje govoriš o njima koje bi ti gnojivo preporučio za upotrebu.
Pozdrav.
 
Posljednje uređivanje:

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Evo i mog krumpira; lijevo jearla (već ocvala), desno desire u cvatu.
Da ne bilo; ovaj Bobostar samo lupeta o gnojidbi, a možda nikad ni motiku nije vidio...



Uploaded with ImageShack.us

p.s. Imam još nešto povrća, ali je ovaj krumpir reprezentativan, ha, ha.....
p.s.s. Tlo je klasična crvenica, ovo "smeđe" je problem fotoaparata na mobitelu.

Iako je berba krumpira već odavno gotova evo još nekoliko slika. Redom;

1. Jerla, kao mladi krumpir, vađen 17-6-2011 (inače krumpir sadim kasno, pa mi onda i mladi dolazi kasnije, sredinom lipnja; sortiran po veličini, 5-6 grmova krumpira):



2. Jerla, gotovo vađenje krumpira, 24.7.2011 (mali već odvojen; slikana samo tržišna veličina)



3. Ako ste se pitali, a gdje je nestala priča o Desireu (crvenom), evo odgovora. Slikano na dan 9.7.2011. Desire još uvijek zelen, pa čak i u cvijetu. Evo slike:


... i onda je krenulo loše; visoke, vrlo visoke temperature (preko 33 C; doslovno je palilo zemlju), i tako gotovo 10-tak dana. I onda nevrijeme s kišom, 70 mm u 3 sata, potop. Užarena zemlja i obilne oborine i desire nije izdržao; počelo je proklijavanje. Kako se u berbu nije moglo (blato) u 5 dana bar je 70% krumpira, ponovo proklijalo. Šteta. A sve je bilo dobro do te obilne kiše.... Nemam niti sliku, jer to nije bilo niti za slikanje. Samo sjedit' i plakat'.
 

JOHABI

Aktivni član
Tu od
14 Velj 2011
Poruka
397
kod mene je prinos krumpira raspolovljen na 50%,u odnosu na prošlu godinu,suša je uzela svoj danak,a cijena u agrofructusu 1,60kn, minus otpad.Mislim da netreba puno kalkulirat pa da se vidi minus u zaradi.




pišem pismo tinta mi se proli,gdje je ona koja mene voli?
 

ćelo

Član
Tu od
6 Kol 2011
Poruka
662
@JOHABI ja bih sljedecu godinu sadio krumpir da ga dobijem do 01.6 kolika je cijena u to doba godine mislim u agrofructusu ili nekoj drugoj otkupnoj stanici
 

JOHABI

Aktivni član
Tu od
14 Velj 2011
Poruka
397
@JOHABI ja bih sljedecu godinu sadio krumpir da ga dobijem do 01.6 kolika je cijena u to doba godine mislim u agrofructusu ili nekoj drugoj otkupnoj stanici

Cijena ti je isplativa,a sad konkretno to je nemoguče reći (u sezoni vaš dalmatinski se kreče od 7,00kn pa naniže,do2,00kn),kad stigne naš cijena drastično pada.Vaš krumpir ima prođu kao rani,a konkurentski uvozni(egipad,cipar...)zna bit loše kvalitete(neukusan)


pišem pismo tinta mi se proli,gdje je ona koja mene voli?
 

ćelo

Član
Tu od
6 Kol 2011
Poruka
662
ja bih bio zadovoljan da dobijem od 3-4kn makar sam u dalmaciji stavio bi agrile na sve površine, bazene imam pumpe i sve sad koja bi najbolja vrsta navodnjavanja bila??
 

JOHABI

Aktivni član
Tu od
14 Velj 2011
Poruka
397
johabi i kod mene tak..daj mi reci kak bi mogla biti cijena najesen?

Prema mojoj procjeni, cijena krumpira,najesen neće porasti,sve do posspremanja (skladištenja)za zimu.Iako je urod prepolovljen,ljudi prodaju svoj krumpir po niskoj cijeni,zbog pomanjkanja novca(krediti,čekovi.....treba sve parazite namirit)Cijena će porasti nakon skladištenja,u prvom i drugom mesecu(ne vjerujem da će uvozni poremetit porast cijene ).Eto to su moje pretpostavke.
Vineta je ove godine zakazala,nevjerojatno jako (zbog suše),iako ju netreba izbjegavat sadit dogodine(pa neće nas bog kaznit i dogodine sa sušom).
Bela Rosa (crvena boja) je sorta koja je ove godine uspjela,inaće a i sad jako su krupni gomolji (dosta dobra za jelo)
@ćelo navodnjavanje kakvo god bilo,svako je korisno,stime da ako ideš orošavanjem moraš održavat zaštitu od bolesti.
pozz


pišem pismo tinta mi se proli,gdje je ona koja mene voli?
 

JOHABI

Aktivni član
Tu od
14 Velj 2011
Poruka
397
@JOHABI kakve prskalice treba za orošavanje

Ne shvaćam pitanje u potpunosti jer pišeš pre šturo,al ću pokušat...Ima jedna firma u Ludbregu što radi kišna krila,a same dizne(prskalice se moraju prilagodit prema dotoku vode)mogu se mijenjat i nije neka investicija.A ako ideš sa raspršivačima moraš isto znati protok vodei prema tome diznu( maglaili kapi).Ja sam koristio raspršivaće na ramzaku od 10m jedan od drugog ,visina 0,80m,dovodna cijev vode promjera fi 75,dizne žuta i crna,pumpa 6 bara.Ako ti je što pomoglo,sorry
 

zivisic

Član
Tu od
1 Ožu 2011
Poruka
727
ljudi pozdrav,

jel mi moze neko objasnit sta se dogodilo sta bobostarovim dessireom?
Na koji nacin je krumpir "shvatio" da mu je doslo rijeme za sadnju, pa je proklijao...
Ako ja to dobro razumim, na neki nacin su mu se stvorili uvjeti koji su mu kratko bili faza hladjenja pa mirovanja pa klijanja...
Mozete malo pojasnit...
Sta ako bi zelio u Dalmaciji sad posadit neku ranu sortu, koja je ove godine izvadjena, ako sam razumio, ja bi mu mogao inicirat klijanje...?

Fala
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
ljudi pozdrav,

jel mi moze neko objasnit sta se dogodilo sta bobostarovim dessireom?
Na koji nacin je krumpir "shvatio" da mu je doslo rijeme za sadnju, pa je proklijao...
Ako ja to dobro razumim, na neki nacin su mu se stvorili uvjeti koji su mu kratko bili faza hladjenja pa mirovanja pa klijanja...
Mozete malo pojasnit...
Sta ako bi zelio u Dalmaciji sad posadit neku ranu sortu, koja je ove godine izvadjena, ako sam razumio, ja bi mu mogao inicirat klijanje...?

Fala

Evo objasnit ću problem Desirea koji se dogodio; a to je stres suše/nedostatka vode.
Krumpir je normalno rastao (važno je napomenuti da je kasna sorta) i u jednom određenom momentu je došlo do ekstremno sušnih uvjeta, što je uvjetovalo fiziološku (ne tehnološku) prisilnu zriobu. Kako je uslijedilo duže sušno razdoblje, gomolj je fiziološki sazrio i prešao u fazu mirovanja (suša i iznimno visoke temperature tla; tada je prosječna zraka u hladu prelazila 33C).
Nakon cca. 3 tjedna, iznimno obilna oborina (70 mm/m2); tlo vruće i uz toliku vlagu krumpir ponovo kreće. Međutim kako je prisilno fiziološki sazrio, "prednost" u rastu imaju oka/okca na gomolju a ne gomolj, koji je "uvjetno" sazrio. Naravno zbog obilne vlage krene i porast gomolja, ali zanemarivo. Škorb se sada koristi (pada i tehnološka kvaliteta gomolja) za razvoj novih klica/malih gomolja.
I onda ima jedan veći gomolj, sa još 10 malih priraslih gomolja.

Gdje je bila moja pogreška?

Nisam smio dozvoliti tako izraziti stres suše. Da sam redovito natapao, to se ne bi dogodilo. Ali, u ovim mojim okolnostima, cijena vode (vodovodne) je sigurno bila veća nego dobitak na krumpiru, i jednostavno sam ostavio "što Bog dade". Jednostavno preskupa voda.

Gjde je riješenje?

Ako nemam mogućnosti (novca) za natapanje saditi radne sorte, koje tehnološki sazriju prije nastupa ljetne suše (Jearla, Monalisa i dr.), što se vidi po priloženim slikama "bijelog" krumpira.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
ljudi pozdrav,

jel mi moze neko objasnit sta se dogodilo sta bobostarovim dessireom?
Na koji nacin je krumpir "shvatio" da mu je doslo rijeme za sadnju, pa je proklijao...
Ako ja to dobro razumim, na neki nacin su mu se stvorili uvjeti koji su mu kratko bili faza hladjenja pa mirovanja pa klijanja...
Mozete malo pojasnit...
Sta ako bi zelio u Dalmaciji sad posadit neku ranu sortu, koja je ove godine izvadjena, ako sam razumio, ja bi mu mogao inicirat klijanje...?

Fala

Što se tiče ovog drugog pitanja; radi se o proizvodnji jesenskog mladog krumpira (u IT nazivaju patate novele; božićni krumpir).
Tehnologija je jednostavna; sjeme krumpira čuva se u hladnjačama (posebni uvjeti) te se sadnja (uz natapanje) obavlja krajem srpnja/kolovoz/početak rujna, ovisno o lokalitetu (najkasnije se vadi prije pojave mraza).
Sade se rane sorte, te se vade u listopadu/studenome i prodaju (za dobru cijenu) kao mladi krumpir.
Znači tri su uvjeta; poseban tretman sjemena, natapanje (ljetna sadnja) i blage zime (mrazevi tek u prosincu) i rana sorta.
Kod nas bi to moglo biti neki dijelovi Dalmacije.

Ako sada posadiš neku ranu sortu, možda nešto i bude, ali bez neke garancije.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
@bobostar ...... kako ti navodnjavas krumpire
Ma meni tehnologija nije problem, već cijena vode. Nemam bušotinu, već koristim vodovodnu "poljoprivrednu" vodu koja mi je preskupa.
No, dobro, imam i male površine, za vlastite potrebe.
Stoga, isključivo natapanje kapanjem, pa te cijevi kasnije iskoristim kod sadnja kupusnjača u kolovozu.

Inače, ako cijena/količina vode nije problem, onda bi preporučio najjednostavnije natapanje brazdama (mora i teren biti pripremljen za to). Tehnološki najmanje učinkovito, ali je i jednostavno (nema cijevi, kapaljki, filtera...).
Ukoliko je voda problem, onda je to kapanje, ali tu je onda problem razvlačenja cijevi (pogotovo za veliku površinu). Ali je utrošak vode najmanji.
I zadnji su rasprskivači, koji vlaže nadzemni dio. Loše jer potiču razvoj bolesti, ali je instalacija znatno jednostavnija od kapanja, ali je utrošak vode veći. Sustav je iskoristiv više puta.

Nema najbolje. Treba sagledati više čimbenika, i onda složiti najprihvatljiviji sustav.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
kakvi su to rasprskivači topovi ili ko vrtne prskalice
Nisu topovi (tifoni); to je prejak mlaz za krumpir (rastura humke, a bez ogrtanja nema krumpira).
Radi se o malo "jačim" rotacijskim prskalicama, uglavnom su dometa (r) 4-6-8 m, ovisno koliko je jaka pumpa, broj prskalica na pumpi i količini dostupne vode. Ništa posebno.

p.s. Savjet za zaštitu. Kako sam vidio kod ovih mojih, dan prije planiranog natapanja (suho tlo) tretman sistemikom, a onda dan-dva nakon, natapanje. Time nekako "drže" plamenjaču.
 

JOHABI

Aktivni član
Tu od
14 Velj 2011
Poruka
397
ljudi pozdrav,

jel mi moze neko objasnit sta se dogodilo sta bobostarovim dessireom?
Na koji nacin je krumpir "shvatio" da mu je doslo rijeme za sadnju, pa je proklijao...
Ako ja to dobro razumim, na neki nacin su mu se stvorili uvjeti koji su mu kratko bili faza hladjenja pa mirovanja pa klijanja...
Mozete malo pojasnit...
Sta ako bi zelio u Dalmaciji sad posadit neku ranu sortu, koja je ove godine izvadjena, ako sam razumio, ja bi mu mogao inicirat klijanje...?

Fala
Retro vegetacija kod nas stvara dodatne probleme(više posla),jer vadimo krumpir strojno(kombajn),pa se izmješa prisilno fiziološki sazrio krumpir sa onim ponovno naraslim(mladim)nedovoljno zrelim.Stoga je potrebno izdvajat(sortirat)gomolje,jer ako su izmješani gomolji u skladištu na hrpi dolazi do truljenja(gnjiloće) i propadanja čitavog uroda
 

Najnoviji postovi

Na vrh