Krumpir

[ćelo]

Ja već godinama radim samo rani mladi krumpir. CIjena dobra, potražnja dobra, i zaključak: čemu se zahebavati sa kunom po kili kada ga svi imaju.
Za kasno imam samo za svoje potrebe.

tako je prijatelju daj mi reci kad ga sadis kad ga dobijes i koja cjena otkupna ako nije tajna hvala rayer:

 

[tomislav84]

dečki s mladim krumpirom vam matematika drži vodu, al koja je to potražnja? koliko mladoga prodaš godišnje? i ja imam mladi krumpir al do kraja 6mjeseca maksimalno prodam par tona a to mi je tek tolko da pokrijem račune.

 

[reflex]

Dali je tko imao kakvih doticaja sa određenim eko/bio ili još bolje biodinamičkim metodama uzgoja krumpira?

Postoji kakva knjiga, link, neki članak ili sl koji bi me makar uputio u to.

 

[ivanz]

ja krecem na proljece s nekih pola hektara.. icu na mladi krumpir tako da ga dobijem oko 1.6 kad je cjena oko 4-5 kn

cjena ove godine oko 1.6. je bila i nešto veća......

ja sam oko 1.7. prodao po 3kn jednu tonu........a na manje količine je išao po 3,5 do 4 kn.......

mazni odmah hektar.......meni žao što nisam stavio još jedno jutro, imao bi tržište i za to.......al tko će ga znati......slijedeće godine neka mi bude prinos ko i ove, znači skroman i ja ću biti jako zadovoljan :gitarist:

 

[ćelo]

cjena ove godine oko 1.6. je bila i nešto veća......

ja sam oko 1.7. prodao po 3kn jednu tonu........a na manje količine je išao po 3,5 do 4 kn.......

mazni odmah hektar.......meni žao što nisam stavio još jedno jutro, imao bi tržište i za to.......al tko će ga znati......slijedeće godine neka mi bude prinos ko i ove, znači skroman i ja ću biti jako zadovoljan :gitarist:

meni jos nije ni problem voda mogu navodnjavati nadam se oko 1.6 bar 4kn i ja sam zadovoljan kod koga vozis na veliko?

 

[ćelo]

Dali je tko imao kakvih doticaja sa određenim eko/bio ili još bolje biodinamičkim metodama uzgoja krumpira?

Postoji kakva knjiga, link, neki članak ili sl koji bi me makar uputio u to.

to je jednostavno reći gubljenje vremena :vragek:

 

[ivanz]

prodam u restorane......:drinkers:

 

[ćelo]

pozdrav krumpiraši evo da malo ozivim ovu temu hehehe pripreme zavrsavaju za sadnju vjerojatno kod vecine,,,,, kakvi su planovi za proljece kolika ide proizvodnja??

 

[djelac]

mislim da bum smanjil površine pod krumpirom...pa cijena je 90lipa za kg a prinosi su 50% manji..živi užas...................

 

[ćelo]

mislim da bum smanjil površine pod krumpirom...pa cijena je 90lipa za kg a prinosi su 50% manji..živi užas...................

i ja da sam na kontinetnu nebi ni pomisljo vise nego 50 do 100 kila za svoje potrebe :?

 

[EU skretničar]

Hajde neka administrator to pitanje prebaci u temu "Krumpir", pa ću napisati odgovor.
Da ne bude OF tu kod pšenice. :gitarist:

Moje isprike za padobranstvo i oftopičarenje.

Postoji li PK gnojivo u tekućem obliku, koje se deponira zajedno sa sadnjom, recimo krumpira.
Problem krumpira i gnojidbe:

-zahtjeva blago kisela tla, a najčešće su to prilično kisela tla

-kalcifikacija iznad 1000 kg(kamen marčan je po meni najbolji) po ha nije preporučljiva jer izaziva krastavost kod gomolja, a istovremeno blokira kalij

-kad u tu priču dodamo prekid vegetacije zbog visokih temperatura u 7 i 8 mj. te mobilnost kalija imamo problem

Dakle traži se "startno PK gnojivo" ili sl. koje se može prskati u redove tijekom sadnje

Neće administrator pa sam ja prebacio.

 

[daniel108]

Pozdrav svima,

Da pitam ovdje, da li krump. zlatica ima u Ravnim Kotarima? To pitam jer sam ja rodom sa otoka Ista koji je blizu Zadra, a tamo ih nema. Inače sam eko-proizvođač pa bi mi to dosta pomoglo, jer ću se vjerojatno ponovo vratiti dole.

 

[bobostar]

Neće administrator pa sam ja prebacio.

Evo kratkih odgovora.
1. Postoje tekuća PK gnojiva (iako nisam siguran da ih se može nabaviti na našem tržištu). Efikasnost nije upitna, ali postoji tehnički problem. Uglavnom se deponiraju tijekom sadnje, što znači da bi trebalo nabaviti dodatak na sadilicu za deponiranje tekućeg gnojiva. Takvi uređaji postoje, ali ih nisam vidio kod nas da ih koriste (što ne znači odmah i da ih nema :mrgreen.
2. Kalcifikacija je nužna, pogotovo na kiselim tlima, ali je treba provesti u jesen, a ne prije sadnje. Ukoliko se pravilno (na osnovi hidrolistskog aciditeta tla) provede u jesen, gotovo nema problema u slijedećoj vegetaciji. Što se tiče materijala, najbolji je najjeftiniji materijal. Više o kalcifikaciji ima na blogu: http://gnojidba.blog.hr/2010/10/1628349517/utvrdivanje-doze-vapna-za-kalcijizacijukalcifikaciju.html
3. Što se tiče problema kalija u 7. i 8. mjesecu, načelno ga ne bi trebalo biti. Naime, važna činjenica je da najintenzivnije usvajanje kalija je u periodu 15 do 60 dana nakon nicanja. U to vrijeme biljka krumpira asimilira najveću količinu kalija, koju kasnije translocira u gomolje. Ukoliko postoji problem suše i kalija, onda je jedina mogućnost folijarna gnojidba kalijem.
8)

 

[ćelo]

Pozdrav svima,

Da pitam ovdje, da li krump. zlatica ima u Ravnim Kotarima? To pitam jer sam ja rodom sa otoka Ista koji je blizu Zadra, a tamo ih nema. Inače sam eko-proizvođač pa bi mi to dosta pomoglo, jer ću se vjerojatno ponovo vratiti dole.

evo ja sam blizu ravnih kotara, a to ti je tesko reci prijatelju ravni su kotari pre veliki da bi reko za cjelo da ima ili nema,,, al kolko znam i iz vlastitog iskustva zlatice ima svugdje recimo na mojim njivama je ima jako puno a kilometar dalje nema skoro ništa tako da je to tesko ocjeniti,,,,evo i pitanje zasto eko proizvodnja?? i koliko ces saditi krumpira?? lip pozdrav

 

[EU skretničar]

Evo kratkih odgovora.
1. Postoje tekuća PK gnojiva (iako nisam siguran da ih se može nabaviti na našem tržištu). Efikasnost nije upitna, ali postoji tehnički problem. Uglavnom se deponiraju tijekom sadnje, što znači da bi trebalo nabaviti dodatak na sadilicu za deponiranje tekućeg gnojiva. Takvi uređaji postoje, ali ih nisam vidio kod nas da ih koriste (što ne znači odmah i da ih nema :mrgreen.
2. Kalcifikacija je nužna, pogotovo na kiselim tlima, ali je treba provesti u jesen, a ne prije sadnje. Ukoliko se pravilno (na osnovi hidrolistskog aciditeta tla) provede u jesen, gotovo nema problema u slijedećoj vegetaciji. Što se tiče materijala, najbolji je najjeftiniji materijal. Više o kalcifikaciji ima na blogu: http://gnojidba.blog.hr/2010/10/1628349517/utvrdivanje-doze-vapna-za-kalcijizacijukalcifikaciju.html
3. Što se tiče problema kalija u 7. i 8. mjesecu, načelno ga ne bi trebalo biti. Naime, važna činjenica je da najintenzivnije usvajanje kalija je u periodu 15 do 60 dana nakon nicanja. U to vrijeme biljka krumpira asimilira najveću količinu kalija, koju kasnije translocira u gomolje. Ukoliko postoji problem suše i kalija, onda je jedina mogućnost folijarna gnojidba kalijem.
8)

1. Ma nije deponacija problem. Naime, to ti je u biti spremnik(200 l) na prednjem dijelu traktora i jedna elektropumpa a trenutno ga koristim za tretiranje "Prestige"-om prilikom sadnje.
Gnojivo može biti i sitno granulirano, ali da se ne koristi više od 10-20 kg /ha, jer na sadilici postoji i deponator koji smo prije koristili za "Geocid" i "Dursban".

Kad bolje razmislim možda je bolja granulirana varijanta, jer tekuće gnojivo bi moglo biti agresivno prema mladim klicama( u tekućoj varijanti sam planirao gnojivo izmješati sa "Prestigeom").

2. Pročitao sam tvoj blog rayer: , svaka čast na trudu i pokušaju edukacije ozbiljnog problema.
Krumpirašima je najbolje odradit kalcifikaciju nakon žetve pšenice , te se nakon toga prođe podrivačima i posije repica.
Problem je taj što se bez obzira na zakiseljenost tla ne smije koristiti više od 1000-1500 kg kalcita/ha godišnje.(dečki su u mom kraju slušali preporuku "struke" prije 15 godina, te su bacili 15 t kalcita/ha. Na tim zemljištima nisu mogli uzgajati krumpir do prije par godina, a i tada su mogli zato jer se pojavila sorta otporna na krastavost)

3.Folijarno tretiram 3-4 puta u vegetaciji. Počevši od "Crvenog kristalona", "Multi K","Proteoleaf"...

Dakle, molio bih preporuku nekog startnog PK gnojiva koja se može naći na našem tržištu i koja zadovoljava gorespomenute uvjete.

 

[ivanz]

prestige FS 290 je također agresivan prema mladim klicama......ako se nevaram

 

[EU skretničar]

prestige FS 290 je također agresivan prema mladim klicama......ako se nevaram

Nije agresivan nimalo.

Samo pitanje je opravdanosti tretiranja Prestige-om. Naime, pokriva samo prvu generaciju zlatice, te djelomično drugu( u dozi od 1 l./tonu) a na rizoktoniju nema nikakav učinak.
Ovo je vjerojatno posljednja godina kako ga upotrebljavam.

 

[daniel108]

evo ja sam blizu ravnih kotara, a to ti je tesko reci prijatelju ravni su kotari pre veliki da bi reko za cjelo da ima ili nema,,, al kolko znam i iz vlastitog iskustva zlatice ima svugdje recimo na mojim njivama je ima jako puno a kilometar dalje nema skoro ništa tako da je to tesko ocjeniti,,,,evo i pitanje zasto eko proizvodnja?? i koliko ces saditi krumpira?? lip pozdrav

Zašto eko proizvodnja? Ma za sada više iz uvjerenja jer ne želim koristiti kemiju, jer u biti uništava plodnost tla i poremeti prirodne odnose u tlu. Drugi razlog je i taj da mi sve što sam probao saditi raste jako dobro čak i bez neke posebne njege, a dosta toga se može koristiti i u eko proizvodnji. Sve što sam do sada radio je gnojenje stajskim gnojem, sadnja, okopavanje zbog trava(korova) i branje plodova (u biti za drugo nisam imao vremena:mrgreen.
Moram priznati da mi jedino pamidori nisu uspjeli na ovaj način (plamenjača ih je sredila).

Druga stvar je da li se to isplati. Po mojem mišljenju za sada se u Hrvatskoj eko proizvodnja povrća ne isplati na veliko jer imaš puno više ručnog rada oko trave/korova iako se i to može smanjiti sađenjem na foliji, ali ne za sve kulture. Na malo za svoje kupce je OK. Na veliko se nema kome prodati po primjerenoj cijeni za eko, jer se cijeni izgled i što manja cijena.

Za sada mislim da neću saditi krumpir, jedino ako nađem komad zemlje oko Zadra do drugog miseca; sadio bih za mladi krumpir ko Bog da.
Pozdrav

 

[ćelo]

Zašto eko proizvodnja? Ma za sada više iz uvjerenja jer ne želim koristiti kemiju, jer u biti uništava plodnost tla i poremeti prirodne odnose u tlu. Drugi razlog je i taj da mi sve što sam probao saditi raste jako dobro čak i bez neke posebne njege, a dosta toga se može koristiti i u eko proizvodnji. Sve što sam do sada radio je gnojenje stajskim gnojem, sadnja, okopavanje zbog trava(korova) i branje plodova (u biti za drugo nisam imao vremena:mrgreen.
Moram priznati da mi jedino pamidori nisu uspjeli na ovaj način (plamenjača ih je sredila).

Druga stvar je da li se to isplati. Po mojem mišljenju za sada se u Hrvatskoj eko proizvodnja povrća ne isplati na veliko jer imaš puno više ručnog rada oko trave/korova iako se i to može smanjiti sađenjem na foliji, ali ne za sve kulture. Na malo za svoje kupce je OK. Na veliko se nema kome prodati po primjerenoj cijeni za eko, jer se cijeni izgled i što manja cijena.

Za sada mislim da neću saditi krumpir, jedino ako nađem komad zemlje oko Zadra do drugog miseca; sadio bih za mladi krumpir ko Bog da.
Pozdrav

imam i ja eko na nekih 10 kvadrata na ostalih par tisuća ne,,, heheheh tesko je to na vecim povrsinama

 

[bobostar]

1. Ma nije deponacija problem. Naime, to ti je u biti spremnik(200 l) na prednjem dijelu traktora i jedna elektropumpa a trenutno ga koristim za tretiranje "Prestige"-om prilikom sadnje.
Gnojivo može biti i sitno granulirano, ali da se ne koristi više od 10-20 kg /ha, jer na sadilici postoji i deponator koji smo prije koristili za "Geocid" i "Dursban".

Kad bolje razmislim možda je bolja granulirana varijanta, jer tekuće gnojivo bi moglo biti agresivno prema mladim klicama( u tekućoj varijanti sam planirao gnojivo izmješati sa "Prestigeom").

Kad već imaš mogućnost deponatora za gnojivo na sadilici, mislim da je to bolja solucija (tehnički lakše izvediva). Trenutno se na našem tržištu nude dva takva gnojiva; Microphos i Umostart Super Zn (ima u temi od pšenice).

2. Pročitao sam tvoj blog rayer: , svaka čast na trudu i pokušaju edukacije ozbiljnog problema.
Krumpirašima je najbolje odradit kalcifikaciju nakon žetve pšenice , te se nakon toga prođe podrivačima i posije repica.
Problem je taj što se bez obzira na zakiseljenost tla ne smije koristiti više od 1000-1500 kg kalcita/ha godišnje.(dečki su u mom kraju slušali preporuku "struke" prije 15 godina, te su bacili 15 t kalcita/ha. Na tim zemljištima nisu mogli uzgajati krumpir do prije par godina, a i tada su mogli zato jer se pojavila sorta otporna na krastavost)

Količina od 15 t/ha kalcita (CaCO3) je ogromna. Za tako nešto bi hidrolitski aciditet morao biti preko 35, što je stvarno puno, puno, a pH vrijednost takvog tla bi trebala biti ispod 3,0. Ipak je tu netko malo zeznuo stvar. Već količine od 3-5 t/ha u jednogodišnoj primjeni su visoke (iznimno može i više, ali to je već poseban slučaj).
Eto, naoko jednostavna mjera i jeftino sredstvo, u praksi čine dosta problema.
Šteta, jer praćenje stanja raspoloživog kalcija (bilanca kalcija) je važna, pogotovo u uzgoju povrća, koje zbog visokih prinosa iznose puno kalcija iz tla.
Petrokemija je proizvela Fertdolomit, koji je izvrstan proizvod, upravo za održavanje bilance kalcija (nije za kalcifikaciju), međutim, čini mi se da ga baš i marketinški i ne podržavaju previše :scratch

3.Folijarno tretiram 3-4 puta u vegetaciji. Počevši od "Crvenog kristalona", "Multi K","Proteoleaf"...

Dakle, molio bih preporuku nekog startnog PK gnojiva koja se može naći na našem tržištu i koja zadovoljava gorespomenute uvjete.

Ovo je pitanje bilo izazov, i dao sam si malo truda vidjeti što ima na tržištu (kod nas, ali i vani).
I odgovor je jednostavan; ne postoji startno PK gnojivo. Ako govorimo o startnim gnojivima (mikrogranuliranim ili tekućim) radi se o preparatima koji sadrže 30-50% fosfora (kao glavnu komponentu) te ostale elemente u manjim postocima kao prateće (0-5% N, te male količine mikroelemenata, prije svega Zn, pa potom i ostale).
Na tržištu postoje PK gnojiva, i to su uglavnom granulirana (najčešće mješana, rijeđe kompleksna) koja se koriste za osnovnu (te meliorativnu gnojidbu) ili su namjenjeni fertirigaciji (praškasta ili kristalna).
I treća opcija su čista tekuća fosforna ili kalijeva gnojiva.
Tekuća startna PK gnojiva za sada nisu u ponudi.