• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Kruške

Knez

Novi član
Tu od
20 Pro 2017
Poruka
13
Sa aspekta zaljubljenika u stare sorte voca, otporne sorte koje je moguce uzgajati bez tretiranja otrovima mogu napisati svoje videnje situacije.
Podloga odreduje mnogo toga.
Najbitnije je odrediti tko bi sto zelio postici.
Ako netko sadi sebi vocnjak nekakav obiteljski ja bi uvijek savjetovao birati nekakve otpornije sorte koje su kalemljene na pravu divlju podlogu.
Ljudi su to u velikom brojem slucajeva i shvatili pa su takve sadnice i sve vise trazene.
Slabo bujna,krzljava i osjetljiva podloga na bolesti,zatravljenost,susu ili mokro tlo tesko da moze zadovoljit funkciji dvorisne ili vrtne obiteljske vocke.
Divlja podloga ima korijen koji penetrira duboko u tlo i samim time nije potreban oslonac, dolazi do vlaznijih slojeva zemlje pa nije osjetljiva ni na susu.
Ima vecu bujnost od vegetativnih,krzljavih podloga te vecu lisnu masu pa samim time bolje reagira na napade raznih nametnika.Ukoliko je na tu podlogu cijepljena sorta koja nije osjetljiva na najznacajnije gljivicne bolesti zadovoljeni su najbitniji kriteriji da u vrtu imamo vocku koja ce nam svake godine uroditi zdravim netretiranim ili minimalno tretiranim ili ekoloski uzgojenim plodovima.
Sa slabo bujnim vegetativnim podlogama i modernim sortama namijenjenim za intenzivne vocarske nasade to bas i nije tako.
Ne mozete uzeti jabuku npr.red chief na podlozi M9 i posaditi u dvoriste na travnjak i ocekivati da ce se razviti u obiteljsku jabuku koja ce donjeti nekakve plodove kojima cete napuniti gajbu.
S druge strane ukoliko sadite moderan zasad jabuka sa navodnjavanjem, vrhunskim programom zastite,gnojidbe,rezidbe,agrotehnickih mjera i dr.upravo takve sadnice vam trebaju.
Jer u ovom slucaju nije cilj zdrava jabuka koju cete djetetu dati u ruke nego profitabilna kultura koja ce sto ranije poceti donositi novac i dati sto vise novca na nekoj povrsini i praviti sto manje problema pri rezidbi i manipulaciji istom jer i to je dodatni trosak.
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
Slazem se.Tzv.prava divlja podloga sjemenjak i kultivirana podloga,sjemenjak.
Kultiviranom se nazivaju sjemenjaci iz sjemena sortne kruske.
Nasi rasadnicari najcesce siju sjeme Viljamovke.
Njima to nosi niz prednosti u odnosu na divlju krusku.
Lakse dolaze do sjemena,lakse se kaleme,nesto su manje trnovite i sto je najbitnije ujednacenije rastu.
Za kupca,vocara daleko je kvalitetnija i otpornija podloga prave divlje kruske

Kod naših rasadničara nigdje nema kruške cijepljene na podlozi prave divlje kruške.

Imam 3,5 ha wilijamovke na kultiviranoj podlozi sjemenjaka i voćnjak je u 10.godini i zadovoljan sam.Istina da ima puno posla oko rezidbe ali rode full i suša im ne zadaje probleme.Posadio sam i par komada na podlozi BA29 na istoj površini i nikkao ne napreduju.Nije svaka podloga za svako tlo .
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Kruške inače nisu toliko opterećene potrebom za prskanjem fungicidima kao npr. na krastavost osjetljive sorte jabuka - tako da je moj stav da sortiment kruške ne utječe na prskanje u velikoj mjeri. Ja sam si u obiteljskom voćnjaku odabrao raznolik sortiment jer je skladištenje kruške daleko lošije od jabuka u podrumu, a kad ima kvalitetnih krušaka - rijetki jedu jabuke... Nisam odabrao stare sorte koje nisu stolne tj. tzv. moštenke su i/ili za kompot sorte tj. to mi je bio glavi ključ odabira sorti. Uz to sam manje sadio sorte trpkog okusa kao npr. Pastorčicu i Gellertovu...
Što se tiče osjetljivosti na sušu - tu su veći proizvođači naveli i da sjemenjak daje bolje rezultate uz navodnjavanje. Potporanj nije neki problem u obiteljskom voćnjaku - lakše nego na velikoj površini... (inače Njemci razlikuju obiteljski hobi voćnjak od starog krajobraznog voćnjaka i za svaki daju zasebne preporuke; kao i za komercijalni zasad).
Zato ako dunja daje na istoj površini kvalitetnije plodove - radije biram dunju bez obzira što ću joj postaviti stalni potporanj - kolac.
Tako da je moj stav da treba imati kvalitetne plodove koje želim/želimo jesti, a ne ići na ogromna stabla (imam takva i do 10m visoka) koja se ne mogu pobrati tako lako... Druga je stvar očuvanje stare krajobrazne kulture, no po meni prije da se očuva ta kultura uređenjem zapuštenih voćnjaka nego podizanjem novih istih nasada.
Inače bujnost ide jako dobro sa kruškinom buhom i grinjama. To me plaši kod sjemenjaka divlje kruške koji bi držao na nekih 3m visine (kod visokih stabala bujanost je smanjena).

Pronašao sam rezultate ispitivanja kruškine sorte za međupodlogu; iz Švicarske. Ispitivanje je bilo ovisno o pojavi kloroze - tu je ključna razlika (a ne kako sam mislio o bujnosti rasta). Tako da Pastorčica/Cure ima najlošije rezultate sa MA dunjom. Nešto bolje stanje je sa Pastorčicom na BA 29, a isti rezultat je ako se uzme Conference kao međupodloga na MA. Gellertova/Hardy je kao međupodloga najprikladnija jer na MA gotovo i nema kloroze, a sa BA 29 je odlična kombinacija. Bez kloroze su kombinacije sa kruškinim podlogama (bez posrednika).
Sad je i taj misterij riješen :)
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
U krivu si skroz.Postoje sorte kruške koje su potpuno otporne na krastavost (Konkretno Boškova i Abatta) ni sorte koje su jako osjetljive (wIljamovka) i sa kojima moraš paziti na prskanja ako hočeš imati plod prve klase za otkup inače ih možeš sam jesti i spremiti si u podrum.

Dakle sortiment kruške ovisi o otpornosti na krastavost.Znam jer uz wiljamovku kao oprašivaće imam i Boškovu i Abbatu i te dvije sorte i da ne prskaš one će uvijek biti iste a wiljamovku moraš paziti kao malu bebu,ako ti se ne pojavi krastavost u početnoj fazi vegetacije kada se opustiš i misliš da nemaš bolesti dođe mjesec dana prije berbe i onda si u banani.Kažem ,to nije bitno ako imaš hoby voćnjak i kruške za vlastitu potrošnju ali otkupljivaći samo gledaju izgled.

Isto tako kruškina buha Boškovu neće ni pogledati,Abbatu već voli više a kada vide wiljamovku ona im je valjda kao torta,nju doslovno opsjedaju.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Da u krivu sam što se komercijalne prodaje tiče za Viljamovku. Imam je 20 godina staru na dvije lokacije na dunji BA 29 i ne vidim nikakvih problema za kućnu uporabu ako ne prskam ljeti protiv krastavosti. Samo dobra osunčanost...
Od ostalih sorti jedino nejestive stolne tj. za kompot zimske kruške su osjetljive na krastavost, kao i Petrovke - e tu bi trebao avion za prskanje jer su preko 100 g stare i imaju preko 10m visoku krošnju... Tu mi neka netko reče da su stare sorte sve otporne!
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
Kruška na sjemenjaku je bujna i sa time dolazi veći pritisak bolesti i štetnika-Čitam ovdje o idejama za razmake na sjemenjaku o 2.5m i slično.Totalna utopija jer sjemenjak ako pokušate obuzdati oštrom rezidbom u širinu i visinu pušta toliko vodopija da ste jednostavno napravili hram za buhu i bolesti.
 

Knez

Novi član
Tu od
20 Pro 2017
Poruka
13
Nije utopija, gledao sam slike na jednom drugom forumu Viljamovke u profesionalnom nasadu od nekoliko hektara na sjemenjaku.
Bujnost se ne obuzdava ostrom rezidbom nego pravilnom gnojidbom i velikom i teskom rodnoscu.
To morate vidjeti kako izgleda u rodu jer nisam ni ja vjerovao koliko je to roda po jednom stablu.
Samo da napomenem da stabla nisu uopce ogromna do oko 3 m visine i rezu se sa tla velikim skarama.
Sa dunjom kao podlogom je takav nasad samo nedostizan san.
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
Ja dižem još jednu etažu da ih opteretim i gnojim minimalno ali svejedno moram raditi i ljetnu rezidbu.Moje rode oko 40 kg po stablu.Jel imaš slike ili video tog nasada što si vidio?

Prošle godine sam na jednom hektaru primjenio Regalis i jako je velika razlika u odnosu na netretiranu povrsinu Puno su manje vodopije i manje ih ima a primjenio sam samo pola doze od preporučene.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
Poslati ću kada skuzim kako ih postaviti.Računam sa jos jednom etazom jer sam i platformu nabavio bude nekih 50-60 kg po stablu.Moje su razmak u redu 3 m i 5 m razmak redova.Mozda bi moglo mrvicu manje u redu ali razmak redova niako jer sa traktorom od 189 širine na knap prođem kroz red.
 
Tu od
2 Srp 2015
Poruka
41
Zavrsena rezidba
1cbea4e454c85ef577c96fe52ae1d40e.jpg
63a5c801aa22af1e9c3002782b8a9d26.jpg


Sent from my SM-N920P using Tapatalk
 

Knez

Novi član
Tu od
20 Pro 2017
Poruka
13
Dao sam si truda i nasao te slike na forumu ali nazalost vise se ne mogu vidjeti ni otvoriti bas mi je zao...
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
Voćar,na kojoj su podlozi kruske i koji razmak?Položaj je fenomenalan.

Ja sam tek poćeo rezidbu ,završiti ću do kraja veljače ovisno o vremenu...to su čari sjemenjaka.

Koristte opciju izmjeni
 
Posljednje uređivanje od moderatora:
Tu od
2 Srp 2015
Poruka
41
Podloga je divlja kruska, razmak 1.7m, abata fetel i noviji dio vocnjaka 1.5m. Izmedju redova 3.8m. Rezidbu su radili ljudi koji 30 godina rezu, 3500 stabala za 4 dana, stim jedne su usle u 4. godinu a jedne u 5 god.

Sent from my SM-N920P using Tapatalk
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
609
Ja sam povijao sa spagom i zicom,jesam se napatio kao budala,4 etaže po 4 grane puta 2000 krušaka pa udaraj.Koliki imas prinos po stablu,jel upotrebljavaš Regalis?
 
Tu od
2 Srp 2015
Poruka
41
Ne mogu pricati o prinosu jer nije relevantno, kruske ulaze u 5 godinu i 4g jedno 1000km, plus bio je mraz ali opet bilo je nesto. Nisam koristio regalis, sto ne znaci da necu testirati jedan dio vocnjaka da vidim efekat. Veci efekat od regalisa je zasjecanje stabla na 20cm visine sa obe strane, sad ko ima hrabrosti..

Sent from my SM-N920P using Tapatalk
 

tatkodvd

Dobro znana faca
Premium
Tu od
2 Pro 2011
Poruka
1,259
Sjemanjak je zakon za viljamovku, na dunji ili B29 mogu neke druge sorte ali vilja ne. Obiliazio sam dosta voćnjaka ali mi niko nije pokazao na dunji i da kaže to je to. Uvjek neki problem. Treba znati da se na kraju računa samo prinos i prva klasa. Šta je još postao problem u zadnjih par godina to su visoke vrućine. Džaba i zalijevanje, na dunji kao da si brenoreom ofurio ili jednostavno samo stane sa rastom i neće da nadolazi (raste) plod. To sijanac bolje podnosi. U svakom slučaju bolje i uraditi jednu-dve ljetne rezidbe i brati dobar urod, nego ne raditi rezidbu, a i slabo brati.

Evo slika sadnje 4x2m na sijancu.

P1000887.jpg


P1000888.jpg


P1000889.jpg
 
Na vrh