Kukuruz 2024

[MilanZetor]

Ja sam recimo imao iskustvo da su mi se daleko teže orala strništa prskana totalom, nego tamo gdje nisam prskao već samo malčirao..

 

[#Pajdaš]

Probaj posijati pokrovni usjev pa budeš vidio. Jer kad zemljište nema pokrova, vlaga brzo pobjegne. Što suncem što vjetrom.

ne pricam i ne komentiram nesto ako to vec nisam probao
2020, 2021 i 2022 i nikad vise takve egzibicije!
moj mix, kupovni1 i kupovni2 na istoj parceli pored zimske brazde (gole)..sve dokumentirano da mi nikad vise tako nesto ne padne na pamet ni u snu
mi dobijamo 200-300L godišnje i to neravnomjerno raspoređeno....(npr do kraja kolovoza mislim da smo ove godine bili na 115L)
evo ove godine treći put imamo niz od 45+ dana bez kapi kiše (prvo u 2-3mj, pa 7-8mj i sad 10-11mj...)

Orem danas dva strnjaka, na jednom posijana nekakva smjesa leguminoza, druga samo oprskana totalom. Ovaj komad samo oprskan ima jos nekakve vlage i fino se ore. Drugi di je posijana smjesa, suho, tvrdo. I tako svake jeseni koliko vec godina sijem zelenu gnojidbu.

također isto situacija i kod mene svake godine! Ove godine na istoj parceli, 3jutra podijeljena: 1/3 leguminoze, 1/3 neki kwsov mix i 1/3 ostavljen strnjak koji je jako plitko gruberisan 1x (4-5cm).....
di je bio pokrov, mislio sam da cu otkinuti novi plug...to su sante 30x30 i vece...brzina 5km/h mozda i manja realna jer me je stalno zaustavljalo i trzalo...sva sreca pa je samo 2jutra bilo
di je samo plitko gruberisano, proletio sa 9-9,5km/h rasipalo se, nisam osjetio da vucem plug a vlage solidno

 

[Brad1]

Jesi probao samo grubirati?
Ja prošle godine na jednu grubiranu + pokrovni nisam mogao ući u sjetvu do 15.6.
Općenito, gdje je samo grubirano u odnosu na oranje je dosta više vlage.
Radio čovjeku dio za sjetvu prošle godine gruberom, dio on orao. Gdje je bilo grubirano u ljetu u ljuštenju strništa je bilo taman vlage, gdje je bilo orano izvaljivali se komadi suhe zemlje. Sada sve grubira, kao i ja. zelene gnojidbe od 2012, a ozime radim zadnje 3. I kod mene obično biva problem što mi zelene drže vlagu u proljeće pa kasnije moram u sjetvu.

 

[#Pajdaš]

urađen ogled prošle godine pšenica na istoj parceli pola pola, 2jutra gruber 2 jutra plug...
prije obrade tj nakon skidanja kukuruza uzeta analiza, obična i 'stepenasta'...sa mjernim točkom i zabilježene gps kordinate svake točke uzorkovanja, nakon 5g ponavljamo opet analizu na istim točkama a dotad će ta parcela biti u ogledu samo gruber vs plug (u proljeće tu ide soja)
a povodom prinosa pšenice tu ove jeseni sam ostatak parcela sve orao za pšenicu...

*radim ovaj 5togodišnji ogled jer sam planirao izbaciti plug, al kako stvari stoje i rezultati nekih vec ogleda ranije vjerojatno ce plug ostati u upotrebi...
Kako vi terminirate taj pokrov ozimi u proljeće, gruberom, tanjuračom, totalom? i koja je ozima i ljetna pokrovna smjesa kod vas u pitanju?

 

[Brad1]

Smjese radim sam ovisno o narednim kulturama i što želim postići s istima. Kulture koje koristim su daikon, rauola, gorušica, mungo, repica, facelija,soja,pšenica(posto nemam raž),bob. Još znam uzeti i leguminozni mix pa ga "razrijedim" ovisno o sastavu. Determinacija je strogo mehanička, 90% kratka tanjuraća.
Po meni, nedostatak ili suvišak vlage imaju zajednički problem u većini slučajeva a to je problem kapilarnog kretanja vlage.

 

[Jourek]

Moj osvrt. Kod naplatnih postaja Varaždin, zemlja beton. Početkom rujna grubirani strnjak i polovica zasijana rauolom (sijačica krepala na pola). Danas grubirano sve (rauola malčirana), i dvije različite zemlje. Di je bila rauola zemlja 50% lakša, mekanija, vlažnija. Eto

 

[iwanho]

Uspoređivati potreban način obrade na istoku i kod nas na zapadu je slično kao uspoređivati kruške i šljive. Razlika u godišnjem prosjeku oborina je ogromna, a također je jako važan raspored oborina.
Smatram da je podrivanje na pristojnu dubinu 60 ili više cm, dobro došlo i kod njih i kod nas. Sve ostale operacije treba prilagoditi.
Lijepo je pročitati da kolega @#Pajdaš sistematično pristupa problemu i vrši planske probe.

Ja sam kod sebe došel do zaključka da mi jesensko oranje daje veću zakorovljenost nego ranoproljetno. Najbolje je sredinom zime, ali se rijetko poklope uvjeti za oranje kabrioletom. Zato obično koristim prvu priliku iza Nove godine. Zimski zeleni pokrov nisam još isprobao. Pokriju li benefiti od toga trošak ulaganja (oranje, sjeme, priprema i sjetva)? Kakva su iskustva na SZ RH?
Može odgovor i u drugoj temi da ne spamamo ovu.

 

[jocc]

Kod nas u Zagorju je problem što na jednoj njivi ima po nekoliko vrsta zemlje i nema nekog pravila, ja sve obrađujem na isti način i njiva do njive mi je zračne udaljenosti 100-200 metara a takve su razlike da ne povjeruje čovjek, posijam isti kukuruz, sa istim špricom prođem i razlika u prinosu do 50 posto. S tim da mi je ta najveća njiva najgora. Ako se poklope vremenski uvjeti, mjesečeve mijene i sreća onda imam neki ajde prolazni prinos a svih ostalih godina totalni podbačaj, u svim kulturama.

 

[Brad1]

Otvorite dhmz i pogledajte koliko je razlika između padalina na istoku i središnjoj hrvatskoj.

DHMZ - Državni hidrometeorološki zavod

Prolistajte godine pa vidite ukupne količine, i po mjesecima.
I onda se opet vraćamo na hvatanje i zadržavanje vode u tlu. Ja imam 80% zemljišta na nagnutom terenu i kad dođe pljusak dio te vode ode u kanale, pa se može reći da je manje kiše palo posto sam na brdu. Ljudi, ne treba tražiti konstantno isprike već se trgnuti i tražiti konkretna rješenja. Od povećanja humusa, do boljeg hvatanja i zadržavanja postojeće vlage, mikroporoznost zemljišta, popravljanja ph zemljišta, itd.. Samo zdravo tlo je visokoproduktivno tlo. Ja sam ove godine imao prosjek 12,2T/ha, što je najgori prosjek u zadnjih nekoliko godina. I neusmjeravam se da nađem izlike zašto sam imao takav prosjek ove godine već kako da bi ga povećao u slučaju naredne suhe godine. A jedan od odgovora je spuštanje hranjiva,prvenstveno dušika u dublje slojeve i to u jesen.
Tako da dušik u proljeće dođe do nekih 40+cm te samim time da se formira dublji korjenov sistem u suhom djelu godine.