Kukuruz 2026

[mladenko]

Teško da bude, ostali budu mali klipovi koji budu propadali kroz heder....

 

[ZGseljak]

Bolji od BC bude sigurno

Zakaj?
Lani imal Bc 572 i za probu prvi put P9944. Oba dobili jednako, posijano isti dan. Bc cca 5t/rali, pioneer 2,8 t/rali

 

[luka]

Kod mene uvijek barem 30 posto bolji od bc. A

 

[luka]

Teško da bude, ostali budu mali klipovi koji budu propadali kroz heder....

Zasto bi popadali? Treba letve na hederu staviti bolje skupa, pa da ne ispada nista van 🙂

 

[#Pajdaš]

S obzirom na sušu iskreno impresioniran sam. Konkretno ova parcela od kako je posijana, dobila je 105L kiše, a od početka godine 214L, (znam točno u litru koliko je koja moja parcela dobila kiše, pošto sam od 1.1. ove godine opet vratio mjerenje kiše na mojim parcelama..tj to je sad dužnost radnika, redovno provjeravanje kišomjera). Nula cca 125 kg/ha (iza soje 150 kg/ha a iza slanutka, boba, zobi i pšenice 100 kg/ha) i u prosjeku N-a 60kg/ha.
Zadnja prava kiša 10.06.2026 (11L/m2) a od tada, još 9x padalo od 0,5 do 3,5 L/m2.

Eh da, a oni nas i dalje uvjeravaju da pesticidi i prekomjerna mineralna gnojiva nisu štetna za tlo nego da je NAJVEĆI problem plug i da je jadan on za sve kriv... 😂 😂
Ista njiva, tj zajedno 2,5 jutra...sve isto urađeno, desna (zelena strana, radim već godinama a zadnjih 5-6g drastično smanjio pesticide i gnojiva) a lijeva, (1jutro) kupljeno 2023. A kod prethodnog vlasnika klasična obrada kakva je ovdje, rokanje s mineralnim i pesticidma, total na crno i total na strništa itd..i evo rezultat...
Predusjev slanutak!

A evo i klipovi...gornji su sa lijevog dijela parcele koja je godinama bila pod velikim dozama pesticida...



A evo stanje u onom mom 'test plotu' gdje radim baš široki plodored i bez herbicida (samo u kukuruzu primjena herbicida ali u prosjeku 40-50% minimalne preporučene doze, i prve godine u soji pa sam ostale godine soju tu sijao na 12,5-25cm razmak umjesto 70cm), ovo je sad već 11godina. Ovdje je čak i dosta gušće posijano jer sam se uvjerio zadnjih godina da može gušće u takvom načinu proizvodnje...Što teže godine i sušnije, razmaci od kiše do kiše sve veći a ovakav način sa uravnoteženom, reduciranom gnojidbom, dobrim plodoredom i bez pesticida donosi sve bolje rezultate iz godine u godinu...A proizvodnja daleko jeftinija, tj ulaganja su manja.
Predusjev zob (koji je daleko lošiji predusjev naspram leguminoza, a obično ciljam kukuruz iza leguminoza)
Padaline: od sjetve 91L a od 01.01 197L
Bez pesticida (točnije oprskano ručnom prskalicom 6-7 oaza korova što je bilo, cca na 250m2 (cca 5% površine) primjenjen herbicid a ostatak njive mehaničko uklanjanje špartačem..)

Na ovom jutru očekujem moj rekord, tj rekord OPG-a od kako postoji. Barem tako matematika zasad kaže...
FAO 370 a kao gora zelen na ovu sušu, inače slika od danas!
Ukupan prosjek svog kukuruza nakon današnjeg obilaska i brojanja, za ovu godinu ne očekujem ispod 62m/jutru..

 

[#Pajdaš]

A evo prosječno stanje većine mog kukuruza..

 

[#Pajdaš]

Prosječno stanje atara, tj ovo su susjedne parcele oko mojih...
Kod nas stari ljudi znaju reći, bilo je i puno većih suša ali zemlja NIKAD nije bila ovako ispucala ! A tada nije pucala jer zemlju nismo toliko trovali...
Osobno smatram (s obzirom na temperaturu, padaline, period bez padalina itd) da zasad nije tako velika 'suša', i dalje mislim da je 2022 najgora ikad pošto smo te godine imali 3x u godini po 60+ dana bez kapi kiše... (npr te godine, 6,7 i 8mj ovdje palo 2,5L)
Ali po stanju usjeva u ataru (proljetnih) ovo bi se mogla proglasiti, tj gotovo sigurno najgora godina ovdje. Svi su pohitili u konzervacijsku a 99% njih nespremno, samo da ulove poticaj ali izgubit će debelo više na lošim prinosima...
Zasad ovi što su skinuli, tj imali nešto skinuti, javljaju od 500 do 1500 kg/ha (ovakvi kao na slikama dole neće se ni skidati, tj ići će tanjurača)

Prekoputa mog 10+ godišnjeg test plota proizvodnja bez pesticida...kolegin kukuruz :/

Od drugog kolege, ali isti dio atara...

Evo malo i reducirane obrade, tj ovo je koliko se sjećam podrivano u jesen prošle godine, sjetva zelenog pokrova i taj pokrov je potanjuran početkom veljače...Ja sam malo šetao u ovom koleginom kukuruzu i nisam našao ni klipa :/


Od jedne firme blizu mene, navodnjavanje 'kap na kap' reducirana obrada..spržen a oplodnja i klipovi katastrofa..

 

[luka]

Evo jedne slike od mene
Tu gdje je zeleni kukuruz je glina, a ovdje gdje je izgorio je pjesak
Kod nas najveci utjecaj za susu ima sposobnost zemlje da zadrzava vlagu

 

[Axial]

Za one koji su odslušali mehaniku tla nije to ništa novo. Po kapacitetu za vodu od najmanjeg prema najvećem idu: pjesak, ilovača, glina, ali po tlaku kojim je vezana voda u tlu od najmanjeg prema najvećem ide istim redosljedom, a to znači da je u glini dobar dio vode vezan toliko jako da tu vodu biljke ne mogu iskoristiti. Kada se to uzme u obzir onda je najpovoljnija ilovača jer može vezati dosta vode od koje je onda velika većina pristupačna biljkama. No u praksi tla se sastoje od svih triju vrsta čestica (ponekada i od skeleta), pa je onda zanimljivo učešće pojedinih vrsta čestica u tlu. Čestice gline zadržavju i hranjima i daje tlu kapacitet za izmjenu kationa (KiK) radi svoje ogromne površine. Sklonost tala prema pokorici ovisi o vrsti gline koja se nalazi u tlu. Humus u tlu isto je bitan za vodni kapacitet tla (i za KiK), tko ga uspije izgraditi ili sačuvati postojeći.... i zapravo je jedina varijabla mehanike tla na koju možemo u praksi koliko toliko utjecati.
Inače ljudi u praksi često misle da imaju teška glinovita tla a radi se zapravo o manjem udjelu glina i puno većem udjelu ilovače. Tla sa jako velikim udjelom gline jako se teško obrađuju i ima ih, ali nisu tako česta kod nas.

 

[luka]

E onda ispravak
Tla gdje imam vise gline (ima ih malo) malo bolje podnose susu od pijeska, a tla gdje imam najvise ilovace najbolje podnose susu tocno kak si i napisao