-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Kukuruz 2026
- Temu pokrenuo Toni4717
- Datum prvog posta
ZGseljak
Iskusan lik
- Tu od
- 21 Srp 2018
- Poruka
- 3,846
Zakaj?
Lani imal Bc 572 i za probu prvi put P9944. Oba dobili jednako, posijano isti dan. Bc cca 5t/rali, pioneer 2,8 t/rali
luka
Dobro znana faca
- Tu od
- 3 Velj 2014
- Poruka
- 526
Zasto bi popadali? Treba letve na hederu staviti bolje skupa, pa da ne ispada nista van 🙂
S obzirom na sušu iskreno impresioniran sam. Konkretno ova parcela od kako je posijana, dobila je 105L kiše, a od početka godine 214L, (znam točno u litru koliko je koja moja parcela dobila kiše, pošto sam od 1.1. ove godine opet vratio mjerenje kiše na mojim parcelama..tj to je sad dužnost radnika, redovno provjeravanje kišomjera). Nula cca 125 kg/ha (iza soje 150 kg/ha a iza slanutka, boba, zobi i pšenice 100 kg/ha) i u prosjeku N-a 60kg/ha.
Zadnja prava kiša 10.06.2026 (11L/m2) a od tada, još 9x padalo od 0,5 do 3,5 L/m2.
Eh da, a oni nas i dalje uvjeravaju da pesticidi i prekomjerna mineralna gnojiva nisu štetna za tlo nego da je NAJVEĆI problem plug i da je jadan on za sve kriv... 😂 😂
Ista njiva, tj zajedno 2,5 jutra...sve isto urađeno, desna (zelena strana, radim već godinama a zadnjih 5-6g drastično smanjio pesticide i gnojiva) a lijeva, (1jutro) kupljeno 2023. A kod prethodnog vlasnika klasična obrada kakva je ovdje, rokanje s mineralnim i pesticidma, total na crno i total na strništa itd..i evo rezultat...
Predusjev slanutak!
A evo i klipovi...gornji su sa lijevog dijela parcele koja je godinama bila pod velikim dozama pesticida...
A evo stanje u onom mom 'test plotu' gdje radim baš široki plodored i bez herbicida (samo u kukuruzu primjena herbicida ali u prosjeku 40-50% minimalne preporučene doze, i prve godine u soji pa sam ostale godine soju tu sijao na 12,5-25cm razmak umjesto 70cm), ovo je sad već 11godina. Ovdje je čak i dosta gušće posijano jer sam se uvjerio zadnjih godina da može gušće u takvom načinu proizvodnje...Što teže godine i sušnije, razmaci od kiše do kiše sve veći a ovakav način sa uravnoteženom, reduciranom gnojidbom, dobrim plodoredom i bez pesticida donosi sve bolje rezultate iz godine u godinu...A proizvodnja daleko jeftinija, tj ulaganja su manja.
Predusjev zob (koji je daleko lošiji predusjev naspram leguminoza, a obično ciljam kukuruz iza leguminoza)
Padaline: od sjetve 91L a od 01.01 197L
Bez pesticida (točnije oprskano ručnom prskalicom 6-7 oaza korova što je bilo, cca na 250m2 (cca 5% površine) primjenjen herbicid a ostatak njive mehaničko uklanjanje špartačem..)
Na ovom jutru očekujem moj rekord, tj rekord OPG-a od kako postoji. Barem tako matematika zasad kaže...
FAO 370 a kao gora zelen na ovu sušu, inače slika od danas!
Ukupan prosjek svog kukuruza nakon današnjeg obilaska i brojanja, za ovu godinu ne očekujem ispod 62m/jutru..
Zadnja prava kiša 10.06.2026 (11L/m2) a od tada, još 9x padalo od 0,5 do 3,5 L/m2.
Eh da, a oni nas i dalje uvjeravaju da pesticidi i prekomjerna mineralna gnojiva nisu štetna za tlo nego da je NAJVEĆI problem plug i da je jadan on za sve kriv... 😂 😂
Ista njiva, tj zajedno 2,5 jutra...sve isto urađeno, desna (zelena strana, radim već godinama a zadnjih 5-6g drastično smanjio pesticide i gnojiva) a lijeva, (1jutro) kupljeno 2023. A kod prethodnog vlasnika klasična obrada kakva je ovdje, rokanje s mineralnim i pesticidma, total na crno i total na strništa itd..i evo rezultat...
Predusjev slanutak!
A evo i klipovi...gornji su sa lijevog dijela parcele koja je godinama bila pod velikim dozama pesticida...
A evo stanje u onom mom 'test plotu' gdje radim baš široki plodored i bez herbicida (samo u kukuruzu primjena herbicida ali u prosjeku 40-50% minimalne preporučene doze, i prve godine u soji pa sam ostale godine soju tu sijao na 12,5-25cm razmak umjesto 70cm), ovo je sad već 11godina. Ovdje je čak i dosta gušće posijano jer sam se uvjerio zadnjih godina da može gušće u takvom načinu proizvodnje...Što teže godine i sušnije, razmaci od kiše do kiše sve veći a ovakav način sa uravnoteženom, reduciranom gnojidbom, dobrim plodoredom i bez pesticida donosi sve bolje rezultate iz godine u godinu...A proizvodnja daleko jeftinija, tj ulaganja su manja.
Predusjev zob (koji je daleko lošiji predusjev naspram leguminoza, a obično ciljam kukuruz iza leguminoza)
Padaline: od sjetve 91L a od 01.01 197L
Bez pesticida (točnije oprskano ručnom prskalicom 6-7 oaza korova što je bilo, cca na 250m2 (cca 5% površine) primjenjen herbicid a ostatak njive mehaničko uklanjanje špartačem..)
Na ovom jutru očekujem moj rekord, tj rekord OPG-a od kako postoji. Barem tako matematika zasad kaže...
FAO 370 a kao gora zelen na ovu sušu, inače slika od danas!
Ukupan prosjek svog kukuruza nakon današnjeg obilaska i brojanja, za ovu godinu ne očekujem ispod 62m/jutru..
Prosječno stanje atara, tj ovo su susjedne parcele oko mojih...
Kod nas stari ljudi znaju reći, bilo je i puno većih suša ali zemlja NIKAD nije bila ovako ispucala
! A tada nije pucala jer zemlju nismo toliko trovali...
Osobno smatram (s obzirom na temperaturu, padaline, period bez padalina itd) da zasad nije tako velika 'suša', i dalje mislim da je 2022 najgora ikad pošto smo te godine imali 3x u godini po 60+ dana bez kapi kiše... (npr te godine, 6,7 i 8mj ovdje palo 2,5L)
Ali po stanju usjeva u ataru (proljetnih) ovo bi se mogla proglasiti, tj gotovo sigurno najgora godina ovdje. Svi su pohitili u konzervacijsku a 99% njih nespremno, samo da ulove poticaj ali izgubit će debelo više na lošim prinosima...
Zasad ovi što su skinuli, tj imali nešto skinuti, javljaju od 500 do 1500 kg/ha (ovakvi kao na slikama dole neće se ni skidati, tj ići će tanjurača)
Prekoputa mog 10+ godišnjeg test plota proizvodnja bez pesticida...kolegin kukuruz :/
Od drugog kolege, ali isti dio atara...
Evo malo i reducirane obrade, tj ovo je koliko se sjećam podrivano u jesen prošle godine, sjetva zelenog pokrova i taj pokrov je potanjuran početkom veljače...Ja sam malo šetao u ovom koleginom kukuruzu i nisam našao ni klipa :/
Od jedne firme blizu mene, navodnjavanje 'kap na kap' reducirana obrada..spržen a oplodnja i klipovi katastrofa..
Kod nas stari ljudi znaju reći, bilo je i puno većih suša ali zemlja NIKAD nije bila ovako ispucala
! A tada nije pucala jer zemlju nismo toliko trovali...Osobno smatram (s obzirom na temperaturu, padaline, period bez padalina itd) da zasad nije tako velika 'suša', i dalje mislim da je 2022 najgora ikad pošto smo te godine imali 3x u godini po 60+ dana bez kapi kiše... (npr te godine, 6,7 i 8mj ovdje palo 2,5L)
Ali po stanju usjeva u ataru (proljetnih) ovo bi se mogla proglasiti, tj gotovo sigurno najgora godina ovdje. Svi su pohitili u konzervacijsku a 99% njih nespremno, samo da ulove poticaj ali izgubit će debelo više na lošim prinosima...
Zasad ovi što su skinuli, tj imali nešto skinuti, javljaju od 500 do 1500 kg/ha (ovakvi kao na slikama dole neće se ni skidati, tj ići će tanjurača)
Prekoputa mog 10+ godišnjeg test plota proizvodnja bez pesticida...kolegin kukuruz :/
Od drugog kolege, ali isti dio atara...
Evo malo i reducirane obrade, tj ovo je koliko se sjećam podrivano u jesen prošle godine, sjetva zelenog pokrova i taj pokrov je potanjuran početkom veljače...Ja sam malo šetao u ovom koleginom kukuruzu i nisam našao ni klipa :/
Od jedne firme blizu mene, navodnjavanje 'kap na kap' reducirana obrada..spržen a oplodnja i klipovi katastrofa..
Za one koji su odslušali mehaniku tla nije to ništa novo. Po kapacitetu za vodu od najmanjeg prema najvećem idu: pjesak, ilovača, glina, ali po tlaku kojim je vezana voda u tlu od najmanjeg prema najvećem ide istim redosljedom, a to znači da je u glini dobar dio vode vezan toliko jako da tu vodu biljke ne mogu iskoristiti. Kada se to uzme u obzir onda je najpovoljnija ilovača jer može vezati dosta vode od koje je onda velika većina pristupačna biljkama. No u praksi tla se sastoje od svih triju vrsta čestica (ponekada i od skeleta), pa je onda zanimljivo učešće pojedinih vrsta čestica u tlu. Čestice gline zadržavju i hranjima i daje tlu kapacitet za izmjenu kationa (KiK) radi svoje ogromne površine. Sklonost tala prema pokorici ovisi o vrsti gline koja se nalazi u tlu. Humus u tlu isto je bitan za vodni kapacitet tla (i za KiK), tko ga uspije izgraditi ili sačuvati postojeći.... i zapravo je jedina varijabla mehanike tla na koju možemo u praksi koliko toliko utjecati.
Inače ljudi u praksi često misle da imaju teška glinovita tla a radi se zapravo o manjem udjelu glina i puno većem udjelu ilovače. Tla sa jako velikim udjelom gline jako se teško obrađuju i ima ih, ali nisu tako česta kod nas.
Inače ljudi u praksi često misle da imaju teška glinovita tla a radi se zapravo o manjem udjelu glina i puno većem udjelu ilovače. Tla sa jako velikim udjelom gline jako se teško obrađuju i ima ih, ali nisu tako česta kod nas.
nimrennermin
Iskusan lik
- Tu od
- 1 Pro 2014
- Poruka
- 2,201
E vidite, upravo taj faktor kapaciteta za izmjenu kationa u tlu je gotovo nikad spomenut i nitko ne vodi računa o njemu. S jedne marketinške strane i razumijem, jer bi proizvođači gnojiva i pesticida sami sebi rušili tržište i tjerali ovce pardon kupce od sebe 😂
npr nitratni dušik je anionski, i tu se događa suprotnost, brže isparava tj 'odbija' se od/iz tla ili ispire kroz tlo..
Ja bih svrstao ovako po važnosti, kapacitet izmjene kationa u tlu, pa vodotopljivi organski ugljik u tlu (iako ova dva mi dijele prvo mjesto po važnosti) pa tek na 5-6. možda i 10.tom mjestu humus po važnosti ako želiš dobre prinose sa malim ulaganjem. Istina veći humus veći KiK ali dok ne riješiš problem KiK-a povećanje/održavanje razine humusa ti skoro pa apsolutno ništa značajno ne znaći, posebno što se tiče prinosa i otpornosti na sušu
Prije 3g sam prodao tj 'zamijenio' s drugim kolegom, parcelu od 2ha koju sam kupio 2019, a humus joj je bio 4.3% za drugu parcelu sa razinom humusa od 1.6%...svi su pričali po selu da nisam normalan, da me ovaj 'nasamario', da sam luđak kako možeš zamijeniti s drastično lošijom parcelom..a razlog jednostavan, ova s nižom razinom humusa nije tretirana puno sa pesticidima i nikad glifosatom dok prethodna je...sad se čude kako tamo mi kukuruz izgleda zimzeleno na ovu sušu a na onoj parceli sa humusom skoro 3x većim izgorio još prije mjesec dana..skoro da ni klipa nema..I dovest ću je gotovo sigurno brže 3x u bolje stanje nego onu s većim humusom...(ali da su kišne godine, ne bih razmišljao o zamjeni vjerojatno..)
*ilovača nije čestica tla! Čestice tla su pijesak, prah i glina itd..miješanjem ove tri u sličnim omjerima dobijamo ilovaču
*pokorica je problem čestice praha (silt se stručno zove ak me sjećanje dobro služi).
prah + niska razina organske tvari = pokorica
A prekomjerna mineralna gnojiva i upotreba pesticida indirektno utječu na 'povećanje'/'oslobađanje' praha u tlu jer svojom primjenom uništavaju prirodne proizvođače 'ljepila' u tlu. (npr glomalin, lignin itd...) i uz sve to poremećen tj snižen 'KiK' u tlu i to što sam već puno puta pričao od vaših 200 kg/ha gnojiva usvojeno je u najidealnijem slučaju do 30%.
Evo jedan fun fact:
Prosječna biljka tijekom svoje vegetacije pumpa 'šećere' u tlo preko fotosinteze tj hrani tlo i sav živi svijet u njemu cca 40% svog vegetacijskog ciklusa, neki usjevi samo 20% ali recimo uzet ćemo 30% prosjek (pričam za ratarske usjeve većinom). Ako je vegetacijski ciklus biljke npr 100dana, ti si u prijevodu hranio tlo samo 30 dana od 365 dana u godini. E sad, znanstveno, svaka aplikacija pesticida, gasi to 'pumpanje' šećera u tlo od 20 do 50dana. U slučaju veće šuše i preko 60dana. (biljka i dalje vrši fotosintezu, nešto manje ali sad šećer troši na oporavak od pesticida, tj prestane hraniti mikrobiologiju tla tj rizosferu korijena biljke i tu prestaje simbioza biljke i mikrobiologije u tlu.)
I tako tlo samo sebe hrani, pardon 'jede' i tako nestaje humus u tlu..U prijevodu, kod klasične proizvodnje s pesticidima ti si zapravo mizerno malo nove hrane unio u tlo za mikrobiologiju tla. U većini slučajeva skoro ništa.
Zato čvrsto stojim iza svoje izjave, ako koristiš pesticide, posebno glifosat, a obrađuješ zemlju po načelima konzervacijske poljoprivrede i nazivaš se regenerativnim poljoprivrednikom, sorrry kolege ali nisi ni blizu pojma 'regeneracijska poljoprivreda'
E sad, tu bi pomogao pokrovni usjev ALI u sušnijim područjima i pokrovni usjev postaje 'dvosjekli mač'. Osim izvlačenja vlage iz tla dodatno ima još jednu goru posljedicu...
Npr...kako vegetacija završava, mikrobiološka aktivnost oko korijena biljke slabi tj mikrobiologija se povlači u nešto niže slojeve, i idu na 'spavanje' u prosjeku se to povlačenje događa cca 30-45dana prije kraja vegetacije tj žetve kulture..Ako posiješ npr ljetni pokrov i imaš 'sreće' da pokisne i ponikne (ili ako siješ odmah nakon žetve da se iskoristi nešto površinske vlage), pokrov kako niče, počinje pomalo pumpati šećere u tlo, što daje 'znak' mikrobiologiji da je vrijeme za buđenje. Dobro je ako dalje nastavi redovna kiša, ali ako nastupi sušno ljeto a pokrov je ponikao e tu nastaje problem. Pokrov je zaustavio pumpanje šećera jer nema vlage da raste itd a probudio si mikrobiologiju tla, koja je došla bliže korijenu, bliže površini opet, ali sada sunce sija daleko duže i jače, mikrobiologija počinje jesti prvo humus, tj organsku tvar a ubrzo odumirati jer nema vlage. Pa si dobio kontraefekt i suludo zvuči ali mikrobiologija tla tako još brže opada a to se upravo događa u okolici mene zadnjih godina.
Još jednom, nisu Ameri ludi kad navodnjavaju i pokrove u dijelovima gdje je suša..
npr nitratni dušik je anionski, i tu se događa suprotnost, brže isparava tj 'odbija' se od/iz tla ili ispire kroz tlo..
Ja bih svrstao ovako po važnosti, kapacitet izmjene kationa u tlu, pa vodotopljivi organski ugljik u tlu (iako ova dva mi dijele prvo mjesto po važnosti) pa tek na 5-6. možda i 10.tom mjestu humus po važnosti ako želiš dobre prinose sa malim ulaganjem. Istina veći humus veći KiK ali dok ne riješiš problem KiK-a povećanje/održavanje razine humusa ti skoro pa apsolutno ništa značajno ne znaći, posebno što se tiče prinosa i otpornosti na sušu
Prije 3g sam prodao tj 'zamijenio' s drugim kolegom, parcelu od 2ha koju sam kupio 2019, a humus joj je bio 4.3% za drugu parcelu sa razinom humusa od 1.6%...svi su pričali po selu da nisam normalan, da me ovaj 'nasamario', da sam luđak kako možeš zamijeniti s drastično lošijom parcelom..a razlog jednostavan, ova s nižom razinom humusa nije tretirana puno sa pesticidima i nikad glifosatom dok prethodna je...sad se čude kako tamo mi kukuruz izgleda zimzeleno na ovu sušu a na onoj parceli sa humusom skoro 3x većim izgorio još prije mjesec dana..skoro da ni klipa nema..I dovest ću je gotovo sigurno brže 3x u bolje stanje nego onu s većim humusom...(ali da su kišne godine, ne bih razmišljao o zamjeni vjerojatno..)
*ilovača nije čestica tla! Čestice tla su pijesak, prah i glina itd..miješanjem ove tri u sličnim omjerima dobijamo ilovaču
*pokorica je problem čestice praha (silt se stručno zove ak me sjećanje dobro služi).
prah + niska razina organske tvari = pokorica
A prekomjerna mineralna gnojiva i upotreba pesticida indirektno utječu na 'povećanje'/'oslobađanje' praha u tlu jer svojom primjenom uništavaju prirodne proizvođače 'ljepila' u tlu. (npr glomalin, lignin itd...) i uz sve to poremećen tj snižen 'KiK' u tlu i to što sam već puno puta pričao od vaših 200 kg/ha gnojiva usvojeno je u najidealnijem slučaju do 30%.
Evo jedan fun fact:
Prosječna biljka tijekom svoje vegetacije pumpa 'šećere' u tlo preko fotosinteze tj hrani tlo i sav živi svijet u njemu cca 40% svog vegetacijskog ciklusa, neki usjevi samo 20% ali recimo uzet ćemo 30% prosjek (pričam za ratarske usjeve većinom). Ako je vegetacijski ciklus biljke npr 100dana, ti si u prijevodu hranio tlo samo 30 dana od 365 dana u godini. E sad, znanstveno, svaka aplikacija pesticida, gasi to 'pumpanje' šećera u tlo od 20 do 50dana. U slučaju veće šuše i preko 60dana. (biljka i dalje vrši fotosintezu, nešto manje ali sad šećer troši na oporavak od pesticida, tj prestane hraniti mikrobiologiju tla tj rizosferu korijena biljke i tu prestaje simbioza biljke i mikrobiologije u tlu.)
I tako tlo samo sebe hrani, pardon 'jede' i tako nestaje humus u tlu..U prijevodu, kod klasične proizvodnje s pesticidima ti si zapravo mizerno malo nove hrane unio u tlo za mikrobiologiju tla. U većini slučajeva skoro ništa.
Zato čvrsto stojim iza svoje izjave, ako koristiš pesticide, posebno glifosat, a obrađuješ zemlju po načelima konzervacijske poljoprivrede i nazivaš se regenerativnim poljoprivrednikom, sorrry kolege ali nisi ni blizu pojma 'regeneracijska poljoprivreda'
E sad, tu bi pomogao pokrovni usjev ALI u sušnijim područjima i pokrovni usjev postaje 'dvosjekli mač'. Osim izvlačenja vlage iz tla dodatno ima još jednu goru posljedicu...
Npr...kako vegetacija završava, mikrobiološka aktivnost oko korijena biljke slabi tj mikrobiologija se povlači u nešto niže slojeve, i idu na 'spavanje' u prosjeku se to povlačenje događa cca 30-45dana prije kraja vegetacije tj žetve kulture..Ako posiješ npr ljetni pokrov i imaš 'sreće' da pokisne i ponikne (ili ako siješ odmah nakon žetve da se iskoristi nešto površinske vlage), pokrov kako niče, počinje pomalo pumpati šećere u tlo, što daje 'znak' mikrobiologiji da je vrijeme za buđenje. Dobro je ako dalje nastavi redovna kiša, ali ako nastupi sušno ljeto a pokrov je ponikao e tu nastaje problem. Pokrov je zaustavio pumpanje šećera jer nema vlage da raste itd a probudio si mikrobiologiju tla, koja je došla bliže korijenu, bliže površini opet, ali sada sunce sija daleko duže i jače, mikrobiologija počinje jesti prvo humus, tj organsku tvar a ubrzo odumirati jer nema vlage. Pa si dobio kontraefekt i suludo zvuči ali mikrobiologija tla tako još brže opada a to se upravo događa u okolici mene zadnjih godina.
Još jednom, nisu Ameri ludi kad navodnjavaju i pokrove u dijelovima gdje je suša..