Ljudi, što čemo????

[Kontam]

kontam:ti bi izgleda najviše profitirao kad bi se poticaj dobivao na kukanje i suze...

He he mora netko i to Šala! Nego iako sam usustavu PDVa, ne tražim ni poticaj ni kapitalna. Poticaj je mali za ono što ja trebam, a kapitalna su nepovoljna sa obzirom da su se svi već uračunuali u njih. Što god radim radim sa ljubavlju i iz hobija, imam vremena i dvaput mjerim prije nego sjećem. Vidim da se i forum razvija u pravom smjeru. I drago mi je sa se Bogec otvorio i objasnio stvari, nažalost i naopako da mladi samo shvate kako Bogec vozi novog MF. Sad kad je objasnio, neka svi vide što treba sve znati da bi se kupio novi traktor. Samim time a i komparacijom sa samim sobom dolazi se do realnih vrijednosti. Ne znam možda sam već negdje napisao da je kolega u njemačkoj poljubio vrata voćnjaka a za večerom njemci nisu skrivali nezadovoljstvo njegovom nazočnošću, jer kažu da je došao krasti znanje. Svaka čast svakom tko pomaže i prenosi znanje, a da se ne radi samo prezentacija skupih proizvoda, nešto se slično desilo na godišnjem okupljanju voćara u Rovinju, pa je bilo bojkota sa strane osječana. Poz

 

[bok123]

Malo smo otišli od teme.

Evo pitanje, što sad? Ledo nije platio mlijeko za prošli mjesec. Ja nisam platio ni obaveze, ni struju ni vodu.
Poticaj za Bjelovarsku županiju nije sjeo iako tvrde da je.
Sjetva dolazi. Što ako se ova nastavi. Da li izlazimo iz PDV-a? Odakle lova?

 

[Helena]

@Bogec : jedno pitanje tko je meni sve to pokazao :?: vjeruj te to je bila najteža škola . Naj teži put je ujedno i jedini pravi put .

 

[bok123]

Ledo platio, svijet je odmah lijepši. Ali pitanja ostaju ista. Sindikati državnih službenika neće popustiti ni 6%, a nama se skida 18% a navodno traže još 10% dolje. To će biti gadno.

 

[Smiljan]

Ne razumijem kakve veze ima PDV? Ovih 18% je PDV odozgora?

 

[gmiža]

evo moram ovo stavit jer ovako sigurno nečemo daleko, čudno mi je da bogec več nije reagiral na ovo, al mislim da mu se kosa digla na glavi kad je ovo pročito:

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski stočarski centar
Rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje mlijeka

Kretanje troškova u proizvodnji mlijeka drugačije je u odnosu na biljnu proizvodnju. Obrada ekonomskih rezultata u proizvodnji mlijeka ne može se izvršiti bez praćenja troškova proizvodnje i utvrđivanja cijene koštanja. U ovom radu prikazana je problematika troškova i rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje mlijeka.

Rentabilnost i ekonomičnost

Rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedo s rastom proizvodnje mlijeka po grlu, za razliku od biljne proizvodnje, koja raste po hektaru do određene granice nakon koje rentabilnost i ekonomičnost počinju opadati, pa treba prestati s daljnjim ulaganjima

Granica rentabilnosti i ekonomičnosti proizvodnje mlijeka može se podizati ili padati u ovisnosti o ekonomskom položaju proizvodnje mlijeka. Međutim, opća zakonitost rentabilnosti se ne mijenja. Ne može neka niža proizvodnja mlijeka biti efikasnija i profitabilnija od veće proizvodnje. Kod vrlo visoke proizvodnje mlijeka obično dolazi do djelovanja čimbenika stresa na stanje zdravlja i plodnosti. Tako velik broj visoko¬proizvodnih krava stradava već u drugoj laktaciji. Kod različite razine proizvodnje mlijeka danas postoji dosta mala razlika u dobiti, zbog fiksnih poticaja po grlu. U pravilu veća proizvodnja znači veća dobit, veću rentabilnost i ekonomičnost. S rastom proizvodnje mlijeka po grlu pada utrošak hrane u hranidbenim iedinicarna (HJ) za litru mlijeka,i raste utrošak koncentrata za litru mlijeka. Manji su svi troškovi po jedinici (litri, hranibenom danu, kravi). Najskuplja je niska proizvodnja mlijeka do 10 litara. Koncentrati osiguravaju veću proizvodnju i veću dobit. Visoke proizvodnje nema bez koncentrata. Voluminozna hrana nije uvijek najjeftinija i najekonomičnija.
Zarada u proizvodnji mlijeka ostvaruje se na koncentratima a ne na voluminoznoj krmi.
Utjecaj hranidbe na troškove proizvodnje mlijeka
U stručnim radovima većina autora navodi kako koncentrati značajno poskupljuju obrok krava. Međutim, skuplja je litra mlijeka do 10 litara koja se bazira na voluminoznoj krmi i veći utrošak HJ za litru mlijeka, u odnosu na onu više od 10 litara gdje se koriste koncentrati. Za kravu koja daje 20 litara mlijeka, cijena koštanja osnovnog obroka koji se sastoji od voluminozne krme (15 kg silaže kukuruza, 10 kg sjenaže, 4 kg sijena) jednaka je ili čak veća od cijene dodatnog obroka koji se sastoji od koncentrata (5 kg). Vidi se to na. primjeru različite razine proizvodnje mlijeka od 15 i 20 litara (tablica 1). Tvrdnje da krava koja daje dnevno 20 L mlijeka (7300 kg godišnje) može zadovoljiti svoje hranidbene potrebe samo voluminoznom krmom vrlo je upitna.Pitanje je koliko bi krava trebala konzumirati voluminozne i koje hrane da bi zadovoljila svoje potrebe na suhoj tvari i ostalim hranidbenim potrebama za navedenu proizvodnju.
Dakle, postavlja se pitanje može li se bez koncentrata sastaviti uravnotežen obrok za visoku proizvodnju mlijeka. Odgovor na ovo pitanje je negativan. Navedene tvrdnje možda vrijede za Njemačku i zemlje sjeverne Europe, ali za Hrvatsku, pogotovo za Slavoniju ne vrijede.
malo je tekst nije u orginalnoj izvedbi kako je u mljekarskom listu ali nije modificiran i mislim da ko hoče shvatiti zna o čemu pričam.

 

[tomonh]

Pošto idem na faks učili smo po formulama izračunavati obroke za mlječne krave. Problem je ako životinja nedobiva dovoljnu količinu energije kroz hranu,a ona potroši više za proizvodnju onda životinja troši svoje rezerve a to je pogubno za životinju. Kad sam bil na praksi došo je čovjek po sjeme grahorice. Sije ju poslije ječma u smjesi sa žitom i veli da se bikovi dave u njoj. U poljoprivrednoj školi u zg. išli smo na praksu na Agronomski i tam smo sudjelovali u pokusima profesora Štafe,on je radil na smjesi graška i pšenice. On je tad pričal da je u toj smjesi budučnost mljekarstva,za male pare dobije se puno energije. Al je problem kod nas u našim ljudima koji nečeju prihvatiti novitete. Kolega sa faksa doma nemože roditeljima objasniti neke stvari,oni tjeraju po svome.

 

[spensi]

Postoji mix sjeme koje se sastoji od stocnog graska, zobi, stocnog boba, jecma. Sve je skupa pomjesano i tako se sije.
Jako je dobro u proizvodnji mljeka i zivotinje ga rado jedu.

 

[bogec]

Postoji mix sjeme koje se sastoji od stocnog graska, zobi, stocnog boba, jecma. Sve je skupa pomjesano i tako se sije.
Jako je dobro u proizvodnji mljeka i zivotinje ga rado jedu.

bravo spensi

gmiža zanemari u velikoj večini onaj text koji si napisao, to je prepisan text i modificarn da bi se nametnula neka šema sa korištenjem smjesa

gmiža
treba malo raščlanit šta piše i tko je to napisao, napisala ga je osoba koja po mom mišljenju nema krave, i nije nikad imala, sve zna iz pročitanog, a hvala bogu svi mi možemo nešto naštrebat tj pokrast nečije textove
kad se nešto navodi u javnim publikacijama uvijek se mora nevesti tko je taj text objavio u originalu tj vi ga možete citirat sa imenovanjem, a ne napisat kao navedeni ovim riječima, grupa autora

malo su nevedene neke nebuloze u ovom textu, podkrijepljene prepisivanjem da bi se objavio bombastičan članak

od uvijek je najprofitabilnija bila ishrana voluminozom jer je krava preživač i jede voluminoznu hranu,a sad je na vama red da pokažete kolko ste umješni u tome, a na smjesi su več svi zaradili prije vas

gdje su dokazi u hrvatskoj gdje pada ekonomičnost proizvodnje voluminoze, a velika večina polja je ispodprosječna

svi koji u mom kraju koriste kupovne smjese su u debelom minusu,a oni koji baziraju ishranu na voluminozi u plusu
krava mora korisiti brzo dostupnu energiju i proteine iz koncentriranog dijela, ali sve ima svoj ali, i ja dajem dio koncentrirane krme vlastite proizvodnje što se može nazvat smjesa, ali u jako malom dijelu, jer imam kvalitetnu krmu, a svi znamo da je proizvodnja zrna najskuplja proizvodnja

malo školovanja, kukuruz za zrno je koncentrirano krmivo, ali za silažu je krmna kultura, ali kad ste posilirali to isto zrno je završilo u silosu, nitko to nije ukrao

volio bi da kad se več piše da je to sve moguče sa voluminoznom krmom u njemačkoj i bla bla bla, volio bi da dođu kod mene da im pokažem, neka ne pljuju da kod nas nema dobrih stočara

baš me zanima kolku bi ja imao litražu da još kupujem super ili smjesu , gdje bi bile granice kod mene, možda kod one tvrdnje da bi krava trajala dvije sezone, ali ovako na moj način traju puno duže, potomci mojih krava su več krave a njihove majke ili čak bake su još u igri

to je isto kao ono sirak ne uspjeva kod nas, bla bla bla, a ja imam vicerekord svijeta u prinosima

text ničim podkrijepljen, vrijedan zaborava, tj nije bio vrijedan čitanja

 

[ŠANANA]

Ono gore je bogec sasjekao ne u korijenu, nego u zrnu is kojeg nastaje korijen :mrgreen: :!: :!: :!:

 

[Kontam]

Ljudi, što ćemo?
Samo nemoj te ovo...

OČAJ Ogorčena zbog novih pravila u otkupu mlijeka, Marica Vojak poručuje:
'Ubit ću krave i poslati ih Pankretiću i Friščiću!'

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions ... ABE4BE58.1

 

[Smiljan]

Apsolutno se ne kuzim u ishranu krava i meteoroloske i ine uvjet uzgoja biljaka, ali tvrditi da nesto vrijedi za Njemacku, a ne za Hrvatsku, bez nekih posebnih argumenta i meni malo cudno
Bojim se da se tu radi o stalnoj borbi izmedju profesora na Agronomskom i Veterinarskom faksu
Jadne nase krave

 

[abrkili]

Apsolutno se ne kuzim u ishranu krava i meteoroloske i ine uvjet uzgoja biljaka, ali tvrditi da nesto vrijedi za Njemacku, a ne za Hrvatsku, bez nekih posebnih argumenta i meni malo cudno
Bojim se da se tu radi o stalnoj borbi izmedju profesora na Agronomskom i Veterinarskom faksu
Jadne nase krave

ja bi to prije nazvao borbom između onih koji pojma nemaju o stočarstvu...toliko..

p.s.ne mislim ni na profesore agronomije,još manje veterine..

 

[mario]

Apsolutno se ne kuzim u ishranu krava i meteoroloske i ine uvjet uzgoja biljaka, ali tvrditi da nesto vrijedi za Njemacku, a ne za Hrvatsku, bez nekih posebnih argumenta i meni malo cudno
Bojim se da se tu radi o stalnoj borbi izmedju profesora na Agronomskom i Veterinarskom faksu
Jadne nase krave

ja bi to prije nazvao borbom između onih koji pojma nemaju o stočarstvu...toliko..

p.s.ne mislim ni na profesore agronomije,još manje veterine..

Mislim da je jedina razlika u genetici krava, jer naše krave nisu još toliko selekcionirane da bi proizvodile isto kao i njemačke, jer u zadnjih 10 godina se radi na intezivnom povečanju broja večih farmi koje uvoze junice izvana, a junice iz uvoza su , ako mogu tako reči njihov "otpad" koji nam prodaju kao suho zlato.

 

[Hrvoje_Sisak]

evo za početak isprika što uliječem u temu, ali nisam mogao ne reagirati na ovo do sada napisano. Još idem u školu i nebavim se poljoprivredom, ali vidim greške koje večina konstantno čini. Puno onih koji kukaju voze bijesne aute i traktore, imaju milijunske farme i misle da će novci padat sa neba sami od sebe, a pogledajte BOGECA on ne kuka nego radi i napreduje polako i sigurno, napreduje iako nevozi traktor od 500 ks i nema farmu od 5 milijuna kuna.Za kraj ugledajte se na njega i njegov način proizvodnje i neće biti problema, bar ne velikih.
Znam da se neki neće složiti samnom, ali ovo je samo moje mišljenje a oni neka rade po svom. :drinkers:

 

[abrkili]

evo za početak isprika što uliječem u temu, ali nisam mogao ne reagirati na ovo do sada napisano. Još idem u školu i nebavim se poljoprivredom, ali vidim greške koje večina konstantno čini. Puno onih koji kukaju voze bijesne aute i traktore, imaju milijunske farme i misle da će novci padat sa neba sami od sebe, a pogledajte BOGECA on ne kuka nego radi i napreduje polako i sigurno, napreduje iako nevozi traktor od 500 ks i nema farmu od 5 milijuna kuna.Za kraj ugledajte se na njega i njegov način proizvodnje i neće biti problema, bar ne velikih.
Znam da se neki neće složiti samnom, ali ovo je samo moje mišljenje a oni neka rade po svom. :drinkers:

ma sve 5,samo jedno razumno razmišljanje...

 

[Helena]

Apsolutno se ne kuzim u ishranu krava i meteoroloske i ine uvjet uzgoja biljaka, ali tvrditi da nesto vrijedi za Njemacku, a ne za Hrvatsku, bez nekih posebnih argumenta i meni malo cudno
Bojim se da se tu radi o stalnoj borbi izmedju profesora na Agronomskom i Veterinarskom faksu
Jadne nase krave

ja bi to prije nazvao borbom između onih koji pojma nemaju o stočarstvu...toliko..

p.s.ne mislim ni na profesore agronomije,još manje veterine..

Ima tu svega !razgovarali smo sa jednim veterinarom koji radi na području Bjelovara ,i još mi u ušima odzvanjaju njegove riječi da stručnjaci iz ureda zamagljenih prozora kad dođu u neku štalu kravi prilaze sa čistije strane tj od glave a kad veterinar ulazi u štalu, uvijek kravi prilazi sa prljavije strane tj, straga ,

 

[Smiljan]

Nisam ovo razumio. Ne znam za krave, ali znam da se konju iskljucivo mora prilaziti od naprijed.

 

[bogec]

Nisam ovo razumio. Ne znam za krave, ali znam da se konju iskljucivo mora prilaziti od naprijed.

konj kad se zritne može te puknit ko u crtiču da odletiš, a krava ima drugačije ritanje, a i voli legnit u gov*o i driska tj sračka pa je jako lako da češ se zamazat ako kravi ideš odozada, a konj je opasan zbog ritanja jer ima jako dobar šus

al bit je da je finije kravi doč odnapred i podragat je nego doč odozada pa te opali sa posranim repom

eto prijatelju slikovito objašnjeno