Citam da mnogi (ili neki, svejedno) vocari koriste razne nadomjestke za stajnjak (gistali, dehidirirani djubar u vrecama itd itd). Tko ima takva iskustva? Posto stajnjaka treba puno, relativno je tezak za "aplikaciju", a ni cijena nije zanemariva (kako nabave, tako i primjene) cijenio bih iskustva, odnosno adrese/linkove gdje se moze nesto vise naci. Koji su proizvodi dobavljivi u Hrvatskoj? Jeli tocna tvrdnja da takvi proizvodu mogu u potpunosti zamjeniti stajnjak?
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Nadomjesci stajnjaku
- Temu pokrenuo Smiljan
- Datum prvog posta
P
pehist
Guest
ja cu na proljece probat sa glistalom. odustali smo od stajnjaka, pa cemo vidit sta ce ispast.
http://www.ersek.hr/glisnjak.php
http://www.ersek.hr/glisnjak.php
P
pehist
Guest
na ovoj stranici sto sam je stavio iznad mozes dosta toga procitati o glisnjaku. uglavnom ga treba puno manje nego stajnjaka, jos se i mijesa sa tresetom.
P
pehist
Guest
zasto drveni ugljen ??
kakav on ima utjecaj na zemlju ??
kakav on ima utjecaj na zemlju ??
He he to znaju samo rijetki. Ali tko je čitao Voćarstvo od Krpine mogao bi skontati 
Ugljen je dobro proizvesti od bjelogoričnog drveća, još bolje ako imaš voćke Ne želim se raspisati i onako sumnjam da će netko raditi suhu destilaciju drveta, ili da će naručiti negdje u lici drveni ugalj, tako da...
Ugljen je dobro proizvesti od bjelogoričnog drveća, još bolje ako imaš voćke Ne želim se raspisati i onako sumnjam da će netko raditi suhu destilaciju drveta, ili da će naručiti negdje u lici drveni ugalj, tako da...
karla
Član
- Tu od
- 20 Ruj 2008
- Poruka
- 536
Što se stajnjaka tiče njega bi uvijek stavljala u meliorativnoj gnojidbi, a kasnije zavisi od strukture tla, količine humusa prvenstveno. prošle godine smo radili sa peletriranim kokošjim gnojivom i vrlo ga dobro prezentiraju (hvale) neki distributeri.
Dopalo mi se što se tiče sistema manipulacije u odnosu na stajnjak i mislim da prije djeluje nego stajnjak makar bio stajnjak i odstajali-zreli.
Sve je dobro i nemože se pogrešiti a stajnjaka ne možeš nikad previše stavati ako ga imaš i to govori dosta.
Mislim da je važno redovito gnojiti, a ako se ide stajnjakom treba biti dosta zreo pa ga onda upotrijebiti.
Dopalo mi se što se tiče sistema manipulacije u odnosu na stajnjak i mislim da prije djeluje nego stajnjak makar bio stajnjak i odstajali-zreli.
Sve je dobro i nemože se pogrešiti a stajnjaka ne možeš nikad previše stavati ako ga imaš i to govori dosta.
Mislim da je važno redovito gnojiti, a ako se ide stajnjakom treba biti dosta zreo pa ga onda upotrijebiti.
cipiripi1967
Član
- Tu od
- 2 Stu 2008
- Poruka
- 269
da stajnjaku nema alternative i dobro ga je svake godine bacati. ja sam na 1,4 ha bacio 120 tona te ga zaorao (prije sadnje)i evo nakon 2 vegetacije vočke mi izgledaju barem 1 godinu starije ,naravno uz prihranu redovito sa 7-20-30 jednom i na dva puta NPK.
kažu stari vočari da bi trebalo prvih par godina dok se korijen ne raširi u prored bacati stajnjak i zaoravati ga plitkom brazdom između redova jer kada dođe korijen do sredine da se može bolje hraniti.
a što kažete ljudi na onaj paletirani stajnjak(sušeni) što ga uvrečavaju .kažu da je to jak koncentrat te da ga ide puno manje po /ha.gledao sam to na TV.
kažu stari vočari da bi trebalo prvih par godina dok se korijen ne raširi u prored bacati stajnjak i zaoravati ga plitkom brazdom između redova jer kada dođe korijen do sredine da se može bolje hraniti.
a što kažete ljudi na onaj paletirani stajnjak(sušeni) što ga uvrečavaju .kažu da je to jak koncentrat te da ga ide puno manje po /ha.gledao sam to na TV.
cipiripi1967
Član
- Tu od
- 2 Stu 2008
- Poruka
- 269
smiljane jer misliš 1 l ovog uvrečanog paletiranog i kako su je službeni naziv kod nabave?
Nisam bas siguran da je peletiran. Koliko sam na slikama na http://www.ersek.hr/glisnjak.php vidio to mi ne djeluje peletirano vec sitno, razmrvljeno. No, to i nije vazno. Negdje ga zovu glisnjak, negdje glistinjak, negdje organko gnojivo itd. itdcipiripi1967 kaže:
Npr, u zadnjem broju agroglasa je izasla reportaza o Vigensu (kod i oko Zadra imaju 1200 krava, da, dobro sam napisao tisucu i dvjesto) i ma slika vrece i opis da rade "separirani gnoj bez ostataka sjemena ili korova" makar na vreci pise "organsko gnojivo", a kad sam nazvao kazu da imaju samo u rinfuzi i da je to obican stajski gnoj i da mogu doci kamionom i kupiti koliko zelim. Naravno, ako zelim stajski gnoj ne moram ici 100 km
I mene bi zanimali trgovacki nazivi...
P.S. Da, litra kazu da je dovoljno za vockice do par godina starosti
P
pehist
Guest
Kontam kaže:He he to znaju samo rijetki. Ali tko je čitao Voćarstvo od Krpine mogao bi skontati
pa nebi pitao da me ne zanima. ako je toliko koristan zasto nebi radio destilaciju ili otisao u liku pa kupio uglja, samo kad bi napisao zasto se baca i koristi mozda bi se i potrudio i nabavio...
Terra Preta ključna riječ za googlanje ili za wikipediu. E sad što je to...
U težnji da se napravi dodatak zemljištu sličnih karakteristika naučnici su ustanovili da se osim drveta u pečima za pirolizu može koristiti i drugi nepotreban organski materijal sa njiva (ljuske od kikirikija, pirinča i sl.) čime se formira zemljište sličnih karakteristika – vestačka Terra Preta koju nazivaju još i Terra Preta Nova.
Originalna Terra Preta (TP) tehnologija se razlikuje od paljenja ostataka useva/biljaka na njivi jer ne koristi otvoreni plamen koji biljni materijal pretvara u pepeo već se koristi metod sporog i nepotpunog sagorevanja organskog materijala u pećima bez prisustva kiseonika (pyrolytic process) – čime se zadržava do 50% ugljenika koji je bio ugrađen u biljni materijal pre sagorevanja (umesto da se on ispušta u atmosferu). Time se ujedno dobija i toplotna energija koja može da se koristi za zagrevanje staja, živinarnika i dr.
Ovaj delimično sagoreli materijal za đubrenje zemljišta dobio je naziv “biochar” što bi moglo da se prevede kao “bio-ugalj” ili nešto sličnotome. Do pre godinu dana za ovaj materijal korišćen je i termin “agrochar” odnosno “agro-ugalj” (ili “agro-ćumur”).
Osim sposobnosti da zadrži ugljenik, “bio-ugalj” zadržava i čini dostupnim biljkama znatno viši nivo minerala i hranljivih materija nego što su to u stanju da učine drugi organski materijali (đubriva kao što je kompost ili stajnjak) - uključujući tu azot, fosfor, kalcijum i organske materije. Treba reći da drugi organski materijali (đubriva) uopšte ne mogu da zadrže, naprimer, fosfor.
Fosfor !!! Jako skup,a ima ga u drveću to je super stvar.
Terra Preta tehnologija poseduje dva specifična svojstva koja bi mogla značajno da pomognu:
- postoji izuzetno visok afinitet hranljivih materija prema bio-uglju (zadržavaju se na njegovoj površini)
- bio-ugalj ima izuzetno visoku stabilnost (dugotrajnost – jednom pomešan za zemljom dugo zadržava efektivna svojstva).
Smatra se da bi mali farmeri mogli najviše da benefituju primenom ove tehnologije koja, doduše, traži ozbiljna ulaganja u početku (naročito dosta fizičkog rada na pripremi zemljišta) ali su njeni efekti na poboljšanju plodnosti zemljišta značajni uz znatno smanjivanje troškova u budućnosti (znatno manja potreba za veštačkim đubrivima).
Primena ove tehnologije pruža odgovor na neke od gorućih problema poljoprivrede:
- zaustavlja opadanje plodnosti zemljišta do koga dolazi kroz duži period intenzivnog korišćenja
- smanjuje zagađivanje voda agro-hemikalijama (od mineralnih đubriva i pesticida)
- pomaže smanjivanju opasnosti od klimatskih promena (zadržavanjem karbona u zemljištu i smanjivanjem emisije azotnih oksida od mineralnih đubriva)
Nisam stavio link jer će opet biti vatra oko ekavice i srba. A oni su samo preveli ovo...
Reference:
(1) - environmentalresearchweb.org/cws/article/futures/32443
Ancient soil methods impress modern science and help climate -
Terra Preta technique from the Amazon rainforest can sequester carbon and provide carbon-neutral energy - Sa leve strane dati su linkovi sa vise informacija (Johanness Lehmann, Cornel University, Eprida i International Biochar Initiative) koje su delimično navedene u ovom prilogu;
(2) - ecommons.library.cornell.edu/handle/1813/3465Isolating Unique Bacteria from Terra Preta Systems: Using
Culturing and Molecular Tools for Characterizing Microbial Life in
Terra Preta, by J. Lehmann at all, 2006
(3) - www.eprida.com/hydro/yahoo2004.htm
Carbon negative energy to reverse global warming,
(4) - Obrisan neispravan link.
Terra Preta: Magic Soil of the Lost Amazon, by Allan Balliett,
Acres - usa, February 2007
(5) - www.philipcoppens.com/terrapreta.html
-
http://oilbeseeingyou.blogspot.com/2007 ... racle.html
KOMENTAR: Očigledno je da će cene mineralnih/hemijskih đubriva
neophodnih za dobijanje viših prinosa i dalje rasti pa je značajno da
postoji mogućnost njihove zamene jeftinijim organskim đubrivima (uz
veće ulaganje ljudskog rada) koji istovremeno ne zagađuju okolinu.
Isto tako postaje očigledno da je podizanje plodnosti zemljišta zapravo jedini način i preduslov da se obezbedi ekonomska održivost malihpoljoprivrednih poseda. Prosečan poljoprivredni posed u Srbiji je mali pa bi – ako je professor Lehmann bar delimično u pravu – bilo izuzetno značajno domaće istraživanje Terra Prete kao tehnologije koja uvećava plodnost zemljišta i prosečan prinos, a naročito za organsku poljoprivredu, baštovanstvo i plastenike.
Živi i vrijedni bili. A ako trebaš jako jeftinu energiju imam i tu rješenje. Samo dok smanjimo eksplozije, svaki put nam nešto eksplodira. Zeznut taj vodik u majčinu...
U težnji da se napravi dodatak zemljištu sličnih karakteristika naučnici su ustanovili da se osim drveta u pečima za pirolizu može koristiti i drugi nepotreban organski materijal sa njiva (ljuske od kikirikija, pirinča i sl.) čime se formira zemljište sličnih karakteristika – vestačka Terra Preta koju nazivaju još i Terra Preta Nova.
Originalna Terra Preta (TP) tehnologija se razlikuje od paljenja ostataka useva/biljaka na njivi jer ne koristi otvoreni plamen koji biljni materijal pretvara u pepeo već se koristi metod sporog i nepotpunog sagorevanja organskog materijala u pećima bez prisustva kiseonika (pyrolytic process) – čime se zadržava do 50% ugljenika koji je bio ugrađen u biljni materijal pre sagorevanja (umesto da se on ispušta u atmosferu). Time se ujedno dobija i toplotna energija koja može da se koristi za zagrevanje staja, živinarnika i dr.
Ovaj delimično sagoreli materijal za đubrenje zemljišta dobio je naziv “biochar” što bi moglo da se prevede kao “bio-ugalj” ili nešto sličnotome. Do pre godinu dana za ovaj materijal korišćen je i termin “agrochar” odnosno “agro-ugalj” (ili “agro-ćumur”).
Osim sposobnosti da zadrži ugljenik, “bio-ugalj” zadržava i čini dostupnim biljkama znatno viši nivo minerala i hranljivih materija nego što su to u stanju da učine drugi organski materijali (đubriva kao što je kompost ili stajnjak) - uključujući tu azot, fosfor, kalcijum i organske materije. Treba reći da drugi organski materijali (đubriva) uopšte ne mogu da zadrže, naprimer, fosfor.
Fosfor !!! Jako skup,a ima ga u drveću to je super stvar.
Terra Preta tehnologija poseduje dva specifična svojstva koja bi mogla značajno da pomognu:
- postoji izuzetno visok afinitet hranljivih materija prema bio-uglju (zadržavaju se na njegovoj površini)
- bio-ugalj ima izuzetno visoku stabilnost (dugotrajnost – jednom pomešan za zemljom dugo zadržava efektivna svojstva).
Smatra se da bi mali farmeri mogli najviše da benefituju primenom ove tehnologije koja, doduše, traži ozbiljna ulaganja u početku (naročito dosta fizičkog rada na pripremi zemljišta) ali su njeni efekti na poboljšanju plodnosti zemljišta značajni uz znatno smanjivanje troškova u budućnosti (znatno manja potreba za veštačkim đubrivima).
Primena ove tehnologije pruža odgovor na neke od gorućih problema poljoprivrede:
- zaustavlja opadanje plodnosti zemljišta do koga dolazi kroz duži period intenzivnog korišćenja
- smanjuje zagađivanje voda agro-hemikalijama (od mineralnih đubriva i pesticida)
- pomaže smanjivanju opasnosti od klimatskih promena (zadržavanjem karbona u zemljištu i smanjivanjem emisije azotnih oksida od mineralnih đubriva)
Nisam stavio link jer će opet biti vatra oko ekavice i srba. A oni su samo preveli ovo...
Reference:
(1) - environmentalresearchweb.org/cws/article/futures/32443
Ancient soil methods impress modern science and help climate -
Terra Preta technique from the Amazon rainforest can sequester carbon and provide carbon-neutral energy - Sa leve strane dati su linkovi sa vise informacija (Johanness Lehmann, Cornel University, Eprida i International Biochar Initiative) koje su delimično navedene u ovom prilogu;
(2) - ecommons.library.cornell.edu/handle/1813/3465Isolating Unique Bacteria from Terra Preta Systems: Using
Culturing and Molecular Tools for Characterizing Microbial Life in
Terra Preta, by J. Lehmann at all, 2006
(3) - www.eprida.com/hydro/yahoo2004.htm
Carbon negative energy to reverse global warming,
(4) - Obrisan neispravan link.
Terra Preta: Magic Soil of the Lost Amazon, by Allan Balliett,
Acres - usa, February 2007
(5) - www.philipcoppens.com/terrapreta.html
-
http://oilbeseeingyou.blogspot.com/2007 ... racle.html
KOMENTAR: Očigledno je da će cene mineralnih/hemijskih đubriva
neophodnih za dobijanje viših prinosa i dalje rasti pa je značajno da
postoji mogućnost njihove zamene jeftinijim organskim đubrivima (uz
veće ulaganje ljudskog rada) koji istovremeno ne zagađuju okolinu.
Isto tako postaje očigledno da je podizanje plodnosti zemljišta zapravo jedini način i preduslov da se obezbedi ekonomska održivost malihpoljoprivrednih poseda. Prosečan poljoprivredni posed u Srbiji je mali pa bi – ako je professor Lehmann bar delimično u pravu – bilo izuzetno značajno domaće istraživanje Terra Prete kao tehnologije koja uvećava plodnost zemljišta i prosečan prinos, a naročito za organsku poljoprivredu, baštovanstvo i plastenike.
Živi i vrijedni bili. A ako trebaš jako jeftinu energiju imam i tu rješenje. Samo dok smanjimo eksplozije, svaki put nam nešto eksplodira. Zeznut taj vodik u majčinu...
P
pehist
Guest
zanimljivo, hvala na novim saznanjima
