-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Općenito
- Temu pokrenuo mario
- Datum prvog posta
Lee Champa
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Tra 2019
- Poruka
- 11,247
Plastični 
Takvog ni žena ne voli!
Takvog ni žena ne voli!
101.602 Aufrufe · 807 Reaktionen | IstraMet on Reels
www.facebook.com
Jebote101.602 Aufrufe · 807 Reaktionen | IstraMet on Reels
Ovde samo dojdeš i nagrabiš si kolko ti treba, tak nekak izgleda kad vri
Šalim se malo.
Nisu naši stari bili bedaki kaj su gorice imali na bregima (neobradiva, ili teško obradiva zemlja), a danas to više nije tak.
Šteta bi bila da je u toj ravnici bilo kaj raslo ali iz nekih razloga tu je neko napravil prometnicu koju je lukavo izdigel iznad jer je valjda razmišljal o mogučnosti da cesta bude poplavljena, a promet u sezoni nema da stane.
Sve ostalo je manje bitno.
Meni je izgledalo ko da ta cesta razdvaja dvije parcele pošto je viša.
Kak god bilo sa takvom količinom kiše u kratkom vremenu i rijeka ima posla a gde kakav mali propust ili potočić.
Kak ljudi misle riješti problem sa berbom? Ne po pitanju vode koja je najvjerojatnije več otišla, nego po pitanju zmazanoče koju je ostavila za sobom na grožđu?
I kaj je ono izviralo, oni mjehuriči kad je snimatelj rekel fuj, predpostavljam da je riječ o kanalizaciji?
Kak god bilo sa takvom količinom kiše u kratkom vremenu i rijeka ima posla a gde kakav mali propust ili potočić.
Kak ljudi misle riješti problem sa berbom? Ne po pitanju vode koja je najvjerojatnije več otišla, nego po pitanju zmazanoče koju je ostavila za sobom na grožđu?
I kaj je ono izviralo, oni mjehuriči kad je snimatelj rekel fuj, predpostavljam da je riječ o kanalizaciji?
To sam si baš i ja razmišljao, nije to moje, ali baš sam si razmišljao o tome, ali još ima vode,
Tu je jedna trećina vinograda pod vodom jer visi teren
Cesta je uzdignuta, da bi bila ranija, inače bi bila velika nizbrdicia pa uzbrdo, a možda malo i radi vode
Tu je jedna trećina vinograda pod vodom jer visi teren
Cesta je uzdignuta, da bi bila ranija, inače bi bila velika nizbrdicia pa uzbrdo, a možda malo i radi vode
plus
Iskusan lik
- Tu od
- 7 Sij 2016
- Poruka
- 6,349
Nemojte me krivo shvatiti.
Jučer je naš deda, moj otac, ima 87 god, komentirao ovu problematiku, ali samo s naglaskom na veliku količinu mulja.
Ljudi se sada tamo pate.
Meni i dalje nisu jasni ti nekakvi ravničarski vinogradi??? Ja si mislim da gorice moraju biti na brijegu, na nagibu, na cca 300 m nadmorske visine, ali opet taj vražji ali, tko sam ja da tim ljudima sudim...
Jučer je naš deda, moj otac, ima 87 god, komentirao ovu problematiku, ali samo s naglaskom na veliku količinu mulja.
Ljudi se sada tamo pate.
Meni i dalje nisu jasni ti nekakvi ravničarski vinogradi??? Ja si mislim da gorice moraju biti na brijegu, na nagibu, na cca 300 m nadmorske visine, ali opet taj vražji ali, tko sam ja da tim ljudima sudim...
Nitko te neće krivo shvatit, znam kakve gorice vi imate, i kod vas je to ok, kod nas na takvim nagibima raste samo šuma, ostalo je nemoguće imati, zbog obrade,zaštite, berbe
Na veći problem kod nas na takvim nagibima je erozija tla, klizište, kod vas je struktura tla drugačija, sorte su drugačije, vlaga....
Na veći problem kod nas na takvim nagibima je erozija tla, klizište, kod vas je struktura tla drugačija, sorte su drugačije, vlaga....
brgud
Iskusan lik
- Tu od
- 4 Lis 2013
- Poruka
- 5,829
Ča je to snimljeno poli Karigador , kod Červar porat (Vodopijka) ili kade med Brtoniglom i Buja?
Istra je u tom segmentu (što se tiče vinograda ) jako specifična i jako različita po terenima na kojim a su vinogradi. Konkrektno u mojoj blizini su vinogradi sve na kosinama brda i to dosta strmom terenu. Zašto ? Zato jer su same brgude (brda) a ravnih terena ima jako malo i to što je u ravnici su njive. Njive su se orale onda malo strmije od ravnice su sjenokoše i tek onda dolaze vinogradi i šume. I to pretežito južne dispozicije za vinograde dok sjeverne dispozicije šume.
Ali tih vinograda više nema (koliko ih je bilo ) prije nekih pedesetak godina a sad ostalo jedino na pozicijama koje se mogu strojno (barem) donekle obrađivati. Vinograd koji smo mi imali bio je dijelom na ravnom dok je većina bila u strmini. Ti vinogradi koji su bili na stmini bili su podijeljeni i (griblje) i to 5 - 6 - 7 redova i onda (razgor) kanal bočno po strmini za odvodnju kišnice jer da nije bilo kanala voda bi ispirala zemlju.....
Da često se spominje da je za vinograde najbolja nadmorska visina 300 - 400 - 450 netara nadmorske i to je sasvim u redu. Ali kakva je situacija u Istri ? Vrlo raznolika. Pazinska kotlina koja seže i proteže se počevši od drage (spod Tinjana) to je jedan cijeli kanal koji završava u Limu između Vrsara i Rovinja. I ono što je zanimljiva da nema nekog većeg vodnog toka. Znači da Pazinska kotlina koja se proteže prema Cerovlju pa do Borura ima obilježja kontinetetalne klima . Tako da na to području vrijedi ono o navedenoj nadmorskoj visini za vinograde.
Dalje sve od Novigrada (ušća rijeke Mirne) pa uzvodno prema Livadama (koje su smiještene) sa lijeve strane Mirne a Motovunski vinogradi sa desne strane Mirne. Većina Motovunskih vinograda je sjevernoj dispozicij ali su ti terni dosta blagi a nadmorska je negdje cca 100 metara. Sve te vinograde obilazi mediteranska klima i to ne samo Motovunske nego i sve uzvodno prema Jezeru Butoniga , Vrha i Sovinjaka pa cijeli onaj kanal prema Draguću. Dok recimo da Buzet i njegova bliža okolica opet ima obilježja kontinentalne klima. Slična je situacija da od Plomina pa sve do Vranja i Paza isto dolazi mediteranski zrak.
Dok recimo vinogradi na Poreštini, Novigradu i Umagu su blizu mora i na maloj nadmorskoj kao i vinogradi na Puljštini , Vodnjanu isto tako. Tako da je Bujština , Grožnjan, Momjan ipak neka druga priča iz više razloga i to je nadmorska visina i na navedenim područjem pretežito je bijela zemlja a vino iz bijele zemlje je najbolje.....................
Vinograd koji je na najvišoj nadmorskoj visini nalazi se blizu mjesta Baredine (blizu Buja), možda nije na najvišoj u Istri ali na Bujštini je , vinograd je na južnoj dispoziciji i naravno malvazije je , ako je još živ..............
Istra je u tom segmentu (što se tiče vinograda ) jako specifična i jako različita po terenima na kojim a su vinogradi. Konkrektno u mojoj blizini su vinogradi sve na kosinama brda i to dosta strmom terenu. Zašto ? Zato jer su same brgude (brda) a ravnih terena ima jako malo i to što je u ravnici su njive. Njive su se orale onda malo strmije od ravnice su sjenokoše i tek onda dolaze vinogradi i šume. I to pretežito južne dispozicije za vinograde dok sjeverne dispozicije šume.
Ali tih vinograda više nema (koliko ih je bilo ) prije nekih pedesetak godina a sad ostalo jedino na pozicijama koje se mogu strojno (barem) donekle obrađivati. Vinograd koji smo mi imali bio je dijelom na ravnom dok je većina bila u strmini. Ti vinogradi koji su bili na stmini bili su podijeljeni i (griblje) i to 5 - 6 - 7 redova i onda (razgor) kanal bočno po strmini za odvodnju kišnice jer da nije bilo kanala voda bi ispirala zemlju.....
Da često se spominje da je za vinograde najbolja nadmorska visina 300 - 400 - 450 netara nadmorske i to je sasvim u redu. Ali kakva je situacija u Istri ? Vrlo raznolika. Pazinska kotlina koja seže i proteže se počevši od drage (spod Tinjana) to je jedan cijeli kanal koji završava u Limu između Vrsara i Rovinja. I ono što je zanimljiva da nema nekog većeg vodnog toka. Znači da Pazinska kotlina koja se proteže prema Cerovlju pa do Borura ima obilježja kontinetetalne klima . Tako da na to području vrijedi ono o navedenoj nadmorskoj visini za vinograde.
Dalje sve od Novigrada (ušća rijeke Mirne) pa uzvodno prema Livadama (koje su smiještene) sa lijeve strane Mirne a Motovunski vinogradi sa desne strane Mirne. Većina Motovunskih vinograda je sjevernoj dispozicij ali su ti terni dosta blagi a nadmorska je negdje cca 100 metara. Sve te vinograde obilazi mediteranska klima i to ne samo Motovunske nego i sve uzvodno prema Jezeru Butoniga , Vrha i Sovinjaka pa cijeli onaj kanal prema Draguću. Dok recimo da Buzet i njegova bliža okolica opet ima obilježja kontinentalne klima. Slična je situacija da od Plomina pa sve do Vranja i Paza isto dolazi mediteranski zrak.
Dok recimo vinogradi na Poreštini, Novigradu i Umagu su blizu mora i na maloj nadmorskoj kao i vinogradi na Puljštini , Vodnjanu isto tako. Tako da je Bujština , Grožnjan, Momjan ipak neka druga priča iz više razloga i to je nadmorska visina i na navedenim područjem pretežito je bijela zemlja a vino iz bijele zemlje je najbolje.....................
Vinograd koji je na najvišoj nadmorskoj visini nalazi se blizu mjesta Baredine (blizu Buja), možda nije na najvišoj u Istri ali na Bujštini je , vinograd je na južnoj dispoziciji i naravno malvazije je , ako je još živ..............
Posljednje uređivanje:
To je snimljenoj iz Novigrada prema Zidinama
Sve što si napisao je točno, ali unutrašnjosti sade vinograde okomito na bijeg, a kod nas vodoravnom po bijegu i terasama
Kod nas je kamen(tasel) ispod i zbog toga su klizište, a gore u unutrašnjosti je ispod glina...
Sve što si napisao je točno, ali unutrašnjosti sade vinograde okomito na bijeg, a kod nas vodoravnom po bijegu i terasama
Kod nas je kamen(tasel) ispod i zbog toga su klizište, a gore u unutrašnjosti je ispod glina...
brgud
Iskusan lik
- Tu od
- 4 Lis 2013
- Poruka
- 5,829
Konfiguracija terena ima utjecaj kako će se saditi vinogradi na različitim terenima. Tamo gdje su vinoigradi posađeni okomito uz brijeg to je zato jer su to više brežuljci koji su niži sa puno blažim kosinama pa po pogoduje takav način i položaj redova.
Kod nas su brda puno viša i strmija tako da takav način sadnje nije moguć a isto tako obrada bi bila praktički nemoguća.
Da , znam da je kod nas ispod sloja ilovače tašel, samo je razlika koliko je gdje debeli sloj ilovače. Na Buzeštini je više mogućnost klizišta nego poli mene....
Kod nas su brda puno viša i strmija tako da takav način sadnje nije moguć a isto tako obrada bi bila praktički nemoguća.
Da , znam da je kod nas ispod sloja ilovače tašel, samo je razlika koliko je gdje debeli sloj ilovače. Na Buzeštini je više mogućnost klizišta nego poli mene....
