M
Mister x
Guest
CIJEPLJENI I OTPORNI NA KASNE PROLJETNE MRAZOVE
Orah kasne vegetacije
U vrtovima, vočnjacima i seoskim dvorištima, između ostalih vočnih vrsta, nalazimo i orahe, koji ljeti daju ugodan hlad, a u jesen nas obdaruju plodovima.
Velika večina oraha je sjemenska, uzgojena iz ploda. Plod ne prenosi sve dobre osobine na tako uzgojeno drvo, te nam se nakon deset godina pokaže kako nismo uzgojili najbolju sortu. Orasi, takozvani koščaki, imaju male plodove s tvrdom ljuskom, dok kod pojedinih stabala s debljim plodovima, njihovu meku, nezaštičenu ljusku vrlo lako probijaju i uništavaju ptice, kada takvi plodovi padnu na zemlju, jezgre ploda lako napada plijesan. Debeli (krupni) plodovi imaju i taj nedostatak, da im je jezgra u usporedbi s veličinom ploda izuzetno mala. Velike štete na tim stablima prouzrokuje proljetni mraz (pozebe), zbog kojeg plod može potpuno izostati.
Orasi kasne vegetacije imaju krače vrijeme rasta, a u prolječe kasnije pupaju, dok u jesen normalnu dozrijevaju. Otporniji su i na bolesti, a plodove daju več prve godine po sadnji. Plodovi tih oraha imaju brojne dobre osobine i primjerenu debljinu. Dioba jezgre, ovisno o sorti, je od 45% do 58%. Ljuska im je primjereno tvrda, lijepo zatvorena i donekle glatka, a svijetle i ukusne jezgre sadrže dosta masti i bjelančevina. Sadnice imaju visok genetski potencijal, visoku rodnost, što ovisi o tome da li su rodne i lateralne (postrane) grane, te o broju ženskih cvjetova. Sadnice oraha, obično dvije godine nakon prve pojave ženskih cvjetova, oblikuju i muške cvjetove (mačice).
Sve sorte oraha su cijepljene (kalemljene), dvogodišnje sadnice, u ponudi sadnica je 17 sorti: GEISENHEIM sel. – 1239, GEISENHEIM sel. – 139, LARA, JUPITER, RASNA, ADAMS, HARTLEY, ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MB-24, NS-kasni, FERNOR, FERNETTE, MEYLANNAISE, KASNI GROZDASTI, RONDE de MONTIGNAC.
NAČINI SADNJE:
pojedina stabla oraha sadimo tako, da svojom sjenom ne štete drugim biljkama, posebice stoga što cijepljen orah ne raste toliko u visinu kao necijepljen orah.
isto tako sadimo orah na manje primjeren teren – kamenit, glinen, te sjeverniju stranu sa slabijom osunčanošču;
orah možemo saditi i u drvored - uz cestu, ogradu ili kao zaštitu za vrt;
možemo saditi i čiste orahove nasade – po sustavu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja. Razmak između sadnica ovisan je o položaju, nagibu terena, bujnosti sorti i kvaliteti zemljišta;
nasad oraha sadimo zajedno s nasadima drugih vočnih vrsta. Cijepljeni orasi dosižu punu rodnost poslije 15 godina, kada krošnje popune cijeli prostor. Do tada možemo redni i moguči međuredni prostor popuniti nekom drugom vočnom vrstom koja če roditi u najkračem vremenu. Poslije petnaestak godina možemo je postupno iskrčiti iz nasada oraha. Među mladi nasad oraha sadimo breskve, marelice, višnje i lješnjake. U prvim godinama možemo uzgajati jagode, maline, ribizl i slično.
i stari vinograd, kojega namjeravamo u nekom vremenu iskrčiti, možemo zasaditi s orasima, te ga postupno, po potrebi krčimo (vadimo staro trsje).
Prilikom sadnje pojedinih orahovih stabala ili nasada važan je pravilan izbor sorti, kako glavnih, tako i oprašujuči ih, ovisno o vremenu vegetacije. Kod oraha, koji se oprašuje vjetrom, visoku rodnost postižemo primjerenim sortama koje su skladne po vremenu cvjetanja. Prilikom sadnje ne radimo ništa na pamet, več uzimajuči u obzir sve uvjete, napravimo nacrt sadnje.
Izrigolan, duboko prekopan ili izoran i dobro pognojen teren očistimo od svih starih panjeva i korijenja, te ga iskolčimo. Ukoliko teren nije izrigolan, iskopamo veče sadne jame i dobro ih pognojimo. Prvih par godine sadnica zahtijeva jaku zaštitu (oporu) jaki kolac, tako da je vjetar i drugi vremenski uvjeti ne oštete. Prvih godina također oblikujemo krošnju, poštujuči visinu debla, prvih rodnih grana i njihov pravilni raspored. Uzgojni oblik krošnje je okrugao ili piramidalan. Djelomičnim skračivanjem voditeljice na vrhu debla i rodnih grana potičemo rast postraničnih izdanaka, čime pripomažemo visokom rodnom potencijalu lijepo razraslih grana krune stabla u kasnijim godinama razvoja. Ono što je potrebno režemo u prolječe, a ostalo u ljetnoj rezidbi u kolovozu. Sve nastale rane zaštitimo pastom za cijepljenje.
Tlo pod stablima prvih godina ostavljamo neobraščeno, što postižemo čistim obrađivanjem, košnjom, malčarenjem ili prskanjem herbicidima , oko stabla nabacamo košenu travu. Po potrebi, od prolječa do ljeta, sadnicu dohranjujemo, prskamo i gnojimo putem listova.
Prije berbe plodova, tlo ispod stabala potrebno je očistiti, kako bi se plodovi lakše brali. Dozrele plodove otresamo sa stabla, no ne tresemo ih nikakvim pomagalima, jer time oštečujemo rodne grane i smanjujemo prinos slijedeče godine. Obrane plodove sušimo u polusjeni ili u zračnom potkrovlju.
Imamo i mlađi nasad cijepljenih oraha posađenih godine 1992., koji svake godine dopunjujemo novim sortama, kao što su: ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MAYLANNAISE, MB-24, JUPITER, LARA, Å AMPION, RASNA, PETOVIO, RAČE sel. 866, NS - KASNI, KASNI GROZDASTI, MIRE, MEDVEĐA, GEISENHEIM sel. 139, sel. 26, sel. 251, sel. 1239 (crvena jezgra). Sorti je ukupno 19, a stabala 45. Prilikom sadnje kopao sam veče jame, svaku sam dobro pognojio, dodao kompost i po cijeloj sadnoj jami sam prilikom zasipavanja dodavao približno 70 grama AGROGELA, sredstva za zadržavanje vlage u zemlji sa višegodišnjim djelovanjem. U blizinu korijena dodavao sam i po tri briketa PLANTELA za brži rast sa trogodišnjim djelovanjem. Na području gdje se nalazi nasad, nema mogučnosti zalijevanja, tako da se AGROGEL pokazao izvrsnim. Sadnice oraha su vitalne, neke su več drugu godinu po sadnji imale i plodove, a rodnost im se s godinama povečava.
Anton Baznik
"RAST" - Krška vas kraj Brežica
telefon: +386-7-4959-344,
mobitel: +386-31-678-217,
E-mail: rast@siol.net,
Web: http://www.rast-bs.si
Ja sam kontaktirao gospodina Antona Braznika za sadnice i nisu tako skupe a jedini mi je problem da za te sadnice ne mogu dobiti poticaj i povrat sredstava od županije jer je to uvoz.
Orah kasne vegetacije
U vrtovima, vočnjacima i seoskim dvorištima, između ostalih vočnih vrsta, nalazimo i orahe, koji ljeti daju ugodan hlad, a u jesen nas obdaruju plodovima.
Velika večina oraha je sjemenska, uzgojena iz ploda. Plod ne prenosi sve dobre osobine na tako uzgojeno drvo, te nam se nakon deset godina pokaže kako nismo uzgojili najbolju sortu. Orasi, takozvani koščaki, imaju male plodove s tvrdom ljuskom, dok kod pojedinih stabala s debljim plodovima, njihovu meku, nezaštičenu ljusku vrlo lako probijaju i uništavaju ptice, kada takvi plodovi padnu na zemlju, jezgre ploda lako napada plijesan. Debeli (krupni) plodovi imaju i taj nedostatak, da im je jezgra u usporedbi s veličinom ploda izuzetno mala. Velike štete na tim stablima prouzrokuje proljetni mraz (pozebe), zbog kojeg plod može potpuno izostati.
Orasi kasne vegetacije imaju krače vrijeme rasta, a u prolječe kasnije pupaju, dok u jesen normalnu dozrijevaju. Otporniji su i na bolesti, a plodove daju več prve godine po sadnji. Plodovi tih oraha imaju brojne dobre osobine i primjerenu debljinu. Dioba jezgre, ovisno o sorti, je od 45% do 58%. Ljuska im je primjereno tvrda, lijepo zatvorena i donekle glatka, a svijetle i ukusne jezgre sadrže dosta masti i bjelančevina. Sadnice imaju visok genetski potencijal, visoku rodnost, što ovisi o tome da li su rodne i lateralne (postrane) grane, te o broju ženskih cvjetova. Sadnice oraha, obično dvije godine nakon prve pojave ženskih cvjetova, oblikuju i muške cvjetove (mačice).
Sve sorte oraha su cijepljene (kalemljene), dvogodišnje sadnice, u ponudi sadnica je 17 sorti: GEISENHEIM sel. – 1239, GEISENHEIM sel. – 139, LARA, JUPITER, RASNA, ADAMS, HARTLEY, ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MB-24, NS-kasni, FERNOR, FERNETTE, MEYLANNAISE, KASNI GROZDASTI, RONDE de MONTIGNAC.
NAČINI SADNJE:
pojedina stabla oraha sadimo tako, da svojom sjenom ne štete drugim biljkama, posebice stoga što cijepljen orah ne raste toliko u visinu kao necijepljen orah.
isto tako sadimo orah na manje primjeren teren – kamenit, glinen, te sjeverniju stranu sa slabijom osunčanošču;
orah možemo saditi i u drvored - uz cestu, ogradu ili kao zaštitu za vrt;
možemo saditi i čiste orahove nasade – po sustavu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja. Razmak između sadnica ovisan je o položaju, nagibu terena, bujnosti sorti i kvaliteti zemljišta;
nasad oraha sadimo zajedno s nasadima drugih vočnih vrsta. Cijepljeni orasi dosižu punu rodnost poslije 15 godina, kada krošnje popune cijeli prostor. Do tada možemo redni i moguči međuredni prostor popuniti nekom drugom vočnom vrstom koja če roditi u najkračem vremenu. Poslije petnaestak godina možemo je postupno iskrčiti iz nasada oraha. Među mladi nasad oraha sadimo breskve, marelice, višnje i lješnjake. U prvim godinama možemo uzgajati jagode, maline, ribizl i slično.
i stari vinograd, kojega namjeravamo u nekom vremenu iskrčiti, možemo zasaditi s orasima, te ga postupno, po potrebi krčimo (vadimo staro trsje).
Prilikom sadnje pojedinih orahovih stabala ili nasada važan je pravilan izbor sorti, kako glavnih, tako i oprašujuči ih, ovisno o vremenu vegetacije. Kod oraha, koji se oprašuje vjetrom, visoku rodnost postižemo primjerenim sortama koje su skladne po vremenu cvjetanja. Prilikom sadnje ne radimo ništa na pamet, več uzimajuči u obzir sve uvjete, napravimo nacrt sadnje.
Izrigolan, duboko prekopan ili izoran i dobro pognojen teren očistimo od svih starih panjeva i korijenja, te ga iskolčimo. Ukoliko teren nije izrigolan, iskopamo veče sadne jame i dobro ih pognojimo. Prvih par godine sadnica zahtijeva jaku zaštitu (oporu) jaki kolac, tako da je vjetar i drugi vremenski uvjeti ne oštete. Prvih godina također oblikujemo krošnju, poštujuči visinu debla, prvih rodnih grana i njihov pravilni raspored. Uzgojni oblik krošnje je okrugao ili piramidalan. Djelomičnim skračivanjem voditeljice na vrhu debla i rodnih grana potičemo rast postraničnih izdanaka, čime pripomažemo visokom rodnom potencijalu lijepo razraslih grana krune stabla u kasnijim godinama razvoja. Ono što je potrebno režemo u prolječe, a ostalo u ljetnoj rezidbi u kolovozu. Sve nastale rane zaštitimo pastom za cijepljenje.
Tlo pod stablima prvih godina ostavljamo neobraščeno, što postižemo čistim obrađivanjem, košnjom, malčarenjem ili prskanjem herbicidima , oko stabla nabacamo košenu travu. Po potrebi, od prolječa do ljeta, sadnicu dohranjujemo, prskamo i gnojimo putem listova.
Prije berbe plodova, tlo ispod stabala potrebno je očistiti, kako bi se plodovi lakše brali. Dozrele plodove otresamo sa stabla, no ne tresemo ih nikakvim pomagalima, jer time oštečujemo rodne grane i smanjujemo prinos slijedeče godine. Obrane plodove sušimo u polusjeni ili u zračnom potkrovlju.
Imamo i mlađi nasad cijepljenih oraha posađenih godine 1992., koji svake godine dopunjujemo novim sortama, kao što su: ELIT, FRANQUETTE, PARISIENNE, MAYLANNAISE, MB-24, JUPITER, LARA, Å AMPION, RASNA, PETOVIO, RAČE sel. 866, NS - KASNI, KASNI GROZDASTI, MIRE, MEDVEĐA, GEISENHEIM sel. 139, sel. 26, sel. 251, sel. 1239 (crvena jezgra). Sorti je ukupno 19, a stabala 45. Prilikom sadnje kopao sam veče jame, svaku sam dobro pognojio, dodao kompost i po cijeloj sadnoj jami sam prilikom zasipavanja dodavao približno 70 grama AGROGELA, sredstva za zadržavanje vlage u zemlji sa višegodišnjim djelovanjem. U blizinu korijena dodavao sam i po tri briketa PLANTELA za brži rast sa trogodišnjim djelovanjem. Na području gdje se nalazi nasad, nema mogučnosti zalijevanja, tako da se AGROGEL pokazao izvrsnim. Sadnice oraha su vitalne, neke su več drugu godinu po sadnji imale i plodove, a rodnost im se s godinama povečava.
Anton Baznik
"RAST" - Krška vas kraj Brežica
telefon: +386-7-4959-344,
mobitel: +386-31-678-217,
E-mail: rast@siol.net,
Web: http://www.rast-bs.si
Ja sam kontaktirao gospodina Antona Braznika za sadnice i nisu tako skupe a jedini mi je problem da za te sadnice ne mogu dobiti poticaj i povrat sredstava od županije jer je to uvoz.
