Orah

[demosten]

Cijenjeni orašari, možete li podijeliti sa mnom informaciju na kojoj ste udaljenosti od međe vi sadili? Ako netko ne želi javno, može na PP.

Ja sam sadio 5 metara.
Još nisu jako narasli tak da ne znam dali sam preblizu susjedu, ali računam da je 5 metara nekakav krug koji je normalan za krošnju, pa tak računam.
sadnja oraha je maximalno 10 metara pa ja sam onda uzeo pola.

 

[iwanho]

Ja sam sadio 5 metara.
Još nisu jako narasli tak da ne znam dali sam preblizu susjedu, ali računam da je 5 metara nekakav krug koji je normalan za krošnju, pa tak računam.
sadnja oraha je maximalno 10 metara pa ja sam onda uzeo pola.

Najljepše zahvaljujem.

 

[Tihomir Bjelovar]

Novi sam i trebam hitno par savjeta i pomoc u vezi Crnog Oraha.
Imam nest ovogodisnjih sjemenki neke su jos u zelenoj ovjnici a neke vec pocele crniti .
Sakupljene su iz vise stabala pa me to i brine sto nisu ist velicine
imam ih debljine u ovojnici 65mm i ist je bez ovojnice 33mm sa 38mm
pa drugi sa ovojnicom 52mm a bez ovojnice 35mm sa 30 mm
I trce stablo sa ovojnicom 45mm a be ovojnice 25mm sa 27mm

Razlike su dosta velike svi plodovi istog izgleda i istog mirisa samo sto su ovi najveci pokupljeni od jako starih stabala i jako debelog deblapromjera od nekih 80 do 100 cm ovi srednji od srednjeg stabla promjera 40 cmm i ovi najmanji od stabla promjera nekih 20-25 cm.

Pitanje je dali su oni svi dobri za sjeme mislim za buducu sadnju za nove sadnice?
Kako ih je najbolje saditi ?
Plodove sam nasao u Swicarskoj pa bih ih trebao nekako spremiti preko zime do proljeca pa me zanima kako mogu najbolje obaviti stratifikaciju crnog oraha.
Dali ih mogu drzati u Frizideru te kako i koliko dugo a im trba skinuti ovojnicu pa ih malo prosusiti pa onda postaviti u frizider ili kako je najbolje.

Koliko dugo traje stratifikacija crnog oraha mislim vremenski?

Moja je zamisao bila skinuti ovojnicu pa ih prosusiti pa postaviti u frizider(neznam kako se to tocno radi) pa ih odnjeti u Hrvatsku posditi u gredicu da nastanu sadnice i na godinu u jesen jednogodisnje sadnice presaditi na stalno mjesto.

Na koji razmak je najbolje saditi u gredice i kasnije na stalno mjesto(ja sam mislio u redove 1.8 razmak u redu i razmak izmedu redova 2m ) tako da mogu lakse sa malcerom ,malcirati travu izmedu njih. E da sadili bi se na komad zemlje koji je bio oranica a sad se vec 5-6 godina neobraduje raste neka velika trava na zemlji to ja svake godine u ljetu jednom izmalciram.

Raspisao sam se ko na placu ali savjet trebam hitno jer imam oko 500 komada oraha koji cekaju sta ce biti snjima a ja ih vec vidim kako rastu na mojoj zemlji.

Puno hvala unaprjed na vasim odgovorima.

 

[D&D]

Ne znam zašto si se odlučio na crni orah,ali valjda ti znaš.
Osim toga bitno je jel misliš poslije kalemiti (jer plod crnog oraha je bezvrijedan-ako se ne kalemi imaš samo trupac tj tehničko drvo)
ili misliš od toga podebljati mirovinu za 35-30 godina.
Ja sam posadio veliku količinu običnog oraha.
Imam cca 7000 sadnica. Radio sam analizu tj dio sjemenki odvajao po veličini. Ispostavilo se da je klijavost najvećih i najkrupnijjih sjemenki najmanja. Od ovoga što je niklo, nakon godinu dana nema bitne razlike u veličini sadnice između sitnijih i krupnijih plodova.
Iznijet ću svoja iskustva. A mislim da bi i kod tebe trebalo biti slično. Skinuti ovojnicu. Ostaviti ih jedno 30-40 dana da se prirodno prosuše.
Radi velike količine sjemenki nisam mogao sve stavljati u frižider,ali to što ti imaš stane u frižider.
Uzmi sitan pijesak (ne mljeveni agregat nego riečni,sitni), u kantu stavi par cm pijeska pa orahe,pa opet pijesak..u biti to ne mora biti posloženo po principu "red oraha,red pijeska".
Temperatura u frižideru neka bude 2-4 stupnja.
Ja sam stavljao u kante od jupola. Kantu u kantu. Jednu kantu sam na dnu izbušio sa par malih rupica te u nju pomiješao pijesak i plodove te nasuo vodu da pliva (ne smije biti voda iz vodovoda,ja sam uzimao vodu sa pumpe koju sam prokuhavao radi eventulanih nametnika). Kad sam nasuo vodu tu kantu sam poklopio tj zatvorio poklopcem. Ostavio sam ju da se iscijedi višak vode. Nakon par sati,kada se većina iscijedila, tu kantu sam stavio u drugu kantu koja nije bila izbušena (da se ono još malo što će se iscijedili iscijedi u tu drugu-da ne ode po frižideru).
Nakon toga sam stavio sve to zajedno (kanta u kanti) u frižider. Svakih 3-4 dana sa jednostavno pretresao pijesak i orahe u drugu izbušenu kantu (da dobiju zraka) te ako treba dodatno vlažio.
Pijesak mora biti vlažan ne mokar da se cijedi iz njega niti suh.
U početku prvih 7-8 puta sam svaki puta dodavao vode jer plod koj i je suh polije vodu. Poslije je to dodatno vlaženje išlo puno rjeđe.
Dodatno kvašenje sam radio isto kao i prvi puta...kad ih pretresem u drugu kantu,naspem vode cca 0,5-1 l i to dobro izmiješam da se rasporedi. Višak vode (a bude ga malo) ode u onu kantu ispod.
Većinu od preko 5000 komada sam posadio na foliju, jer okopavanje ubi,a kad su mladi opasno je,gotovo nemoguće suzbijati travu nekim preparatima poput herbicida. Osim toga folija zadržava i vlažnost. Ispod folije su cijevi za navodnjavanje.
Kod mene je jako gusto posađeno.
Uzmi foliju...napravi gledice,stavi cijevi za navonjavanje i onda ih posadi na razmaku od cca 30 cm. Znači, folija će ti biti široka oko 80 cm (jer 20-40 cm širine folije će se izgubiti na zatrpavanje).
Tebi za 500 komada treba cca 160 m folije.
Ja sam sadio samo one koji su proklijali,čime je velika ušteda na količini folije i poslije u održavanju.
što se tiče razmaka između folija, kod mene je cca 1 m.
To 3x godišnje pokosiš trimerom i to je to.
Za količinu koju ćeš ti imati za to ti ne treba više od par puta po par sati košenja.

Tko se više raspisao ?:d
iako sam se raspisao dosta, mislim da opet ćeš imati pitanja,ali pitaj.zato sam (smo) tu. Jer i ja sam imao dosta problema i muka oko toga što i kako.
Puno je tu bilo i troškova,rada i "čupanja" kose.
No sada sam puno pametniji. Na proljeće sadim još neku količinu,a sada sam pamentiji, neke ću stvari izmijeniti.
I još da napomenem,ako nemaš nekoga tko će se briniti o tome,neće biti efekta. Tu ne treba samo neka baba ili djed koji će to plijeviti i zaliti. Puno je to složenije ako hoćeš dobre rezultate od pripreme,sadnje,do održavanja,gnojenja-prihrane,zaštite-špricanja itd.
Samo da kažem da sam jako puno eksperimentirao i evo usporedni iz krajnosti u krajsnost. Na dijelu koji "nije mažen" i pažen, od 4-9 mjeseca,nakon nicanja su narasli 25 cm. Na na drugom dijelu koji je dobio jako puno narasli su na 160 cm....

 

[D&D]

Novi sam i trebam hitno par savjeta i pomoc u vezi Crnog Oraha.
Imam nest ovogodisnjih sjemenki neke su jos u zelenoj ovjnici a neke vec pocele crniti .
Sakupljene su iz vise stabala pa me to i brine sto nisu ist velicine
imam ih debljine u ovojnici 65mm i ist je bez ovojnice 33mm sa 38mm
pa drugi sa ovojnicom 52mm a bez ovojnice 35mm sa 30 mm
I trce stablo sa ovojnicom 45mm a be ovojnice 25mm sa 27mm

Razlike su dosta velike svi plodovi istog izgleda i istog mirisa samo sto su ovi najveci pokupljeni od jako starih stabala i jako debelog deblapromjera od nekih 80 do 100 cm ovi srednji od srednjeg stabla promjera 40 cmm i ovi najmanji od stabla promjera nekih 20-25 cm.

Pitanje je dali su oni svi dobri za sjeme mislim za buducu sadnju za nove sadnice?
Kako ih je najbolje saditi ?
Plodove sam nasao u Swicarskoj pa bih ih trebao nekako spremiti preko zime do proljeca pa me zanima kako mogu najbolje obaviti stratifikaciju crnog oraha.
Dali ih mogu drzati u Frizideru te kako i koliko dugo a im trba skinuti ovojnicu pa ih malo prosusiti pa onda postaviti u frizider ili kako je najbolje.

Koliko dugo traje stratifikacija crnog oraha mislim vremenski?

Moja je zamisao bila skinuti ovojnicu pa ih prosusiti pa postaviti u frizider(neznam kako se to tocno radi) pa ih odnjeti u Hrvatsku posditi u gredicu da nastanu sadnice i na godinu u jesen jednogodisnje sadnice presaditi na stalno mjesto.

Na koji razmak je najbolje saditi u gredice i kasnije na stalno mjesto(ja sam mislio u redove 1.8 razmak u redu i razmak izmedu redova 2m ) tako da mogu lakse sa malcerom ,malcirati travu izmedu njih. E da sadili bi se na komad zemlje koji je bio oranica a sad se vec 5-6 godina neobraduje raste neka velika trava na zemlji to ja svake godine u ljetu jednom izmalciram.

Raspisao sam se ko na placu ali savjet trebam hitno jer imam oko 500 komada oraha koji cekaju sta ce biti snjima a ja ih vec vidim kako rastu na mojoj zemlji.

Puno hvala unaprjed na vasim odgovorima.

Ono što je moja preporuka, bolje pričekati godinu više tj da sadnica bude jaka i dobra i uzgajati ju u školi nego trčati posaditi ju na njivu. Koliko naraste u rasadniku za dodatnih godinu dana,na njivi neće narasti 2-3 godine.
Ako očekuješ da ćeš od plodova koje imaš na jesen 2013 saditi na njivu,onda se morat dosta potruditi, naraviti puno toga,ali isto tako i uložiti novaca. Puno je tu sitnih i krupnih stvari koje utječu na ukupni rezultat.
Ako ne bude tako,nemoj se iznenaditi da na kraju 2013 budeš imao male,kržljave sadnice koje nisu za saditi.
Ja sam puno toga eksperimentirao, uzelo je to jako puno vremena,živaca ali i vremena. Radio sam pokuse po grupicama, različito ih tretirao da vidim rezultate. Par stotina komada sam uništio u tim eksperimentima ali drago mi je jer sam sada puno pametniji.
Na nekima sam uspio postići da je dnevni prirast 1 cm dnevno. Naravno, to je suludo,jer iziskuje stalni angažman a i cijena toga je prevelika, to je kao i kod auta...isti auto s motorom koji od 0-100 dođe za 12 sekundi košta puno manje od onoga sa motorom koji može od 0-100 stići za 7 sekundi

 

[Tihomir Bjelovar]

E hvala ti na tvome objasnjenju,predpostavljam da to i nije tako prelagan posao ali opet sam dovoljno tvrdoglav sto zelim bas sam proizvesti te sadnice.Tako da jednog dana mogu pricati unicima to je mojih ruku djelo.
A znas kako se kaze svaka skola kosta pa ce sigurno i ova.
Zato sam i trazio pomoc na forumu od drugih da cim manje grjesim mada sam svestan da su greske neizbjezne.
Moja je zamisao da cu ih stvarno iduce jeseni presaditi na stalno mjesto a zemlj a vec ceka nista na njoj nije bilo 5-6 godina sem trave koju jednom godisnje izmalciram znaci za srecu nema nikakvog korova jos gore poput koprive ili kupine. Po mome sledi gnojidba sa stajskim dubro pa duboko oranje i na kraju roto drljace da zemlju ustne,a onda sadenje mojih buducih sadnica ako ih uopce bude?
Kako sam ja sebi zamislio sadio bi ih na 1.8m u red i 2 m red od reda treba mi nekih 1650 komada sadnica sto znaci da bi trebalo ploda barem 2500 komada .
Momentalno imam oko 1200 komada jos cu moci oko 100-200 sam sakupiti a ostalo bi trebao nabaviti u HR vec imam neke ponude.
Znam da nije mala brojka ali ko neproba nemoze ni znati kako ide a ja sam sam sebe uvjerio da to mogu mada i emam neku podrsku od zene bas i nevjeruje u prevelik uspjeh.

Kod tvog pisanja mi nije bas najjasnije sadenje pod foliju mada je ideja vise nego dobra ,nije mi jasno bas postupak.Znaci zemlju pripremis stavis navodnjavanje onda gore foliju koju zatrpas sa svake strane da ju vjetar neodnese i po mome busis rupe po njoj i ujedno u zemlju gdje stavljas plodove da bi ist izasli na te probusene rupe vani.Ako sam u krivu isprav me. Isto tako mi nije jasno kako ih i sa cim prihnjanjivati treba a sto sigurno i treba sa necim. Naravo da mi i nije asno kolko ce to sve novca pojest ali cvrsto sam odlucio da to ocu i probat cu pa makar ih sadio triput.
Vjerujem da si sam prolazio oko dosta muka sa time kad si poceo ali samo nauporniji mogu imati nekakve rezultate,ko neproba i nezna kako ide a svi mi ucimo nazalost najvise na svojim greskama.
(Ja sam radio novu kucu sve sam sam zamislio i ima propust da je danas radim bilo bih izmjena ali vjerujem da bi opet doslo do nekih propusta).
Samo jedan primjer a vjeruje da ce tako biti i sa orasima ko neproba nemoze ni grijesiti.

 

[D&D]

E hvala ti na tvome objasnjenju,predpostavljam da to i nije tako prelagan posao ali opet sam dovoljno tvrdoglav sto zelim bas sam proizvesti te sadnice.Tako da jednog dana mogu pricati unicima to je mojih ruku djelo.
A znas kako se kaze svaka skola kosta pa ce sigurno i ova.
Zato sam i trazio pomoc na forumu od drugih da cim manje grjesim mada sam svestan da su greske neizbjezne.
Moja je zamisao da cu ih stvarno iduce jeseni presaditi na stalno mjesto a zemlj a vec ceka nista na njoj nije bilo 5-6 godina sem trave koju jednom godisnje izmalciram znaci za srecu nema nikakvog korova jos gore poput koprive ili kupine. Po mome sledi gnojidba sa stajskim dubro pa duboko oranje i na kraju roto drljace da zemlju ustne,a onda sadenje mojih buducih sadnica ako ih uopce bude?
Kako sam ja sebi zamislio sadio bi ih na 1.8m u red i 2 m red od reda treba mi nekih 1650 komada sadnica sto znaci da bi trebalo ploda barem 2500 komada .
Momentalno imam oko 1200 komada jos cu moci oko 100-200 sam sakupiti a ostalo bi trebao nabaviti u HR vec imam neke ponude.
Znam da nije mala brojka ali ko neproba nemoze ni znati kako ide a ja sam sam sebe uvjerio da to mogu mada i emam neku podrsku od zene bas i nevjeruje u prevelik uspjeh.

Kod tvog pisanja mi nije bas najjasnije sadenje pod foliju mada je ideja vise nego dobra ,nije mi jasno bas postupak.Znaci zemlju pripremis stavis navodnjavanje onda gore foliju koju zatrpas sa svake strane da ju vjetar neodnese i po mome busis rupe po njoj i ujedno u zemlju gdje stavljas plodove da bi ist izasli na te probusene rupe vani.Ako sam u krivu isprav me. Isto tako mi nije jasno kako ih i sa cim prihnjanjivati treba a sto sigurno i treba sa necim. Naravo da mi i nije asno kolko ce to sve novca pojest ali cvrsto sam odlucio da to ocu i probat cu pa makar ih sadio triput.
Vjerujem da si sam prolazio oko dosta muka sa time kad si poceo ali samo nauporniji mogu imati nekakve rezultate,ko neproba i nezna kako ide a svi mi ucimo nazalost najvise na svojim greskama.
(Ja sam radio novu kucu sve sam sam zamislio i ima propust da je danas radim bilo bih izmjena ali vjerujem da bi opet doslo do nekih propusta).
Samo jedan primjer a vjeruje da ce tako biti i sa orasima ko neproba nemoze ni grijesiti.

Mislim da bi bilo najjednostavnije da ti jednom dođeš u Zg, pa sjednemo pa ti pričam o tome...a i odemo da vidiš to...teško je to ovako objasniti.
Tebi fale neke elementarne stvari,a niti ja nisam učitelj ili profesor da znam to prenijeti na najbolji način.
Što se tiče troškova, teško ih je predvidjeti,ali ako u rasadniku nemaš navodnjavanje,odmah ti kažem da će to biti bez veze.
Da si bliže Zg, možda bi nešto mogli skombinirati jer meni će ostati nešto površine. Kako god, ako ti nećeš biti kraj njih gotovo stalno (vidim da spominješ Švicu) i ako oko njih neće netko stalno raditi,ali netko tko ti je pouzdan ali i zna nešto...slabo će biti od toga.
NEmoj srljati. Što se tiče pripreme zemljišta,ima više varijanti. No u svakoj je osnovna analiza zemljišta i priprema;podrivanje i/ili rigolanje,kalcifikacija,gnojidba itd.... Postoje razne verzije a i cijena je proporcionalna njima. Ono što ja znam,reći ću ti.
ZAsada je ovo preopćenito.

 

[D&D]

Kod tvog pisanja mi nije bas najjasnije sadenje pod foliju mada je ideja vise nego dobra ,nije mi jasno bas postupak.Znaci zemlju pripremis stavis navodnjavanje onda gore foliju koju zatrpas sa svake strane da ju vjetar neodnese i po mome busis rupe po njoj i ujedno u zemlju gdje stavljas plodove da bi ist izasli na te probusene rupe vani.Ako sam u krivu isprav me. Isto tako mi nije jasno kako ih i sa cim prihnjanjivati treba a sto sigurno i treba sa necim.

Da pojasnim ovo oko folije
Ako možeš uzmi uzorke zemljie za analizu. Ali požuri s tim.
Kad dobiješ analizu znat ćeš čega fali (vjerovatno treba vapna,jer treba smanjiti kiselost i sigurno fali barem fosfora a moguće i kalija).
Ako ideš tako a to je najispravnije, trebat će ti određena količina vapne,stajnjaka (ili peletiranog stajnajka) umjetnog gnojiva.....obično su ona gnojiva 7-20-28 ili slično jer s njima se korigira udio fosfora i kalija. KAd piše npr 7-20-30 onda je prvi broj postotak dušika ,konkretno 7% težine, drugi broj je fostor,konkretno 20% i treći je kalij,konkretno 28%.
Za osnovnu gnojidbu su bitni fosfor i kalij.
Ako budeš radio ovako (kako treba) ja bi napravio tako da 50% količine bacim prije oranja a 50% nakon tanjuranja tj prije frezanja.
Prvo zemljište pooreš (to ako možeš svakako napravi sada,jer je jeseno oranje puno bolje) a onda na proljeće tanjuraš i frezaš.
Nakon toga se strojem koji postavlja foliju i cijevi kap po kap odejnom naprave gredice. Dobiješ u jednom prohodu sve. Ja sam radio nešto drugačije pa sam se naj.... za popizditi. Bolje da sam platio da mi to netko napravi u jednom prohodu pa makar koštalo i 3000 kn za nego što sam potrošio brdo živaca i vremena.
Kad se postavi ta folija....onda uzmi skalpel i na njoj napravi rupe cca 4x4 cm do 5x5 cm. Ako rupa bude mala, onda postoji opasnost da kad nikne opži se o rub folije i s njim nikada sreće. Ja sam sadio samo proklijale. Tako da je postotak nicanja daleko veći.
Jesam uspio pojasniti to s folijom ? (kažu da nikada nisam bio predavač) :lol:

 

[Tihomir Bjelovar]

Potpuno te razumije i svestan sam da je risiko velik ali ko neproba nemoze nista ni znati,propusta ce biti ali uveren sam da ce nesto ispasti a koliko to cu moci reci za godinu dana.
Nije problem da dodem do tebe kad cu biti u HR da ti ukradem nesto vremena i pokupim nesto od tvog iskustva.

Bitno mi je da mi prezive preko zime pa onda sadnja pod foliju probat cu tako stavit cu navodnjavanje kap na kap pa valjda ce nesto uspjeti,nadam se.

 

[D&D]

Potpuno te razumije i svestan sam da je risiko velik ali ko neproba nemoze nista ni znati,propusta ce biti ali uveren sam da ce nesto ispasti a koliko to cu moci reci za godinu dana.
Nije problem da dodem do tebe kad cu biti u HR da ti ukradem nesto vremena i pokupim nesto od tvog iskustva.

Bitno mi je da mi prezive preko zime pa onda sadnja pod foliju probat cu tako stavit cu navodnjavanje kap na kap pa valjda ce nesto uspjeti,nadam se.

Ja sam puno ekperimentirao i nisam imao koga pitati o tome. NEke stvari da,ali veći ne.
Osim oraha, meni su čak bitniji lješnjaci, no pošto to nije tema, neću o tome sada. Ali ako se nema mogućnost (bilo vremenske,prostorne ili financijske) za napraviti sve kako treba, onda bolje napraviti 30% od u početku zamišljenog,no to napraviti kako treba.
Po meni jedna od stvari gdje ćeš uštedjeti je to da sadiš samo proklijale sjemenke. Time ćeš uštedjeti 50% površine a razliku uštede na oranju,cijevima,foliji,cijevima,sađenju,kasnijem navodnjavanju,plijevljenju itd potrošiti na kvalitetnu pripremu zemljišta i kvalitetna gnojiva.
Npr većina gnojiva, ova kutinska koštaju 4-5 kn/kg....ali imaju gnojiva koja koštaju 17-20 kn/kg...upotrijebljavao sam ta i vidio da vrijede,u svakom pogledu. Ne treba ti 5 tona za tu količinu pa da kemiješ koliko će koštati.
200-300 E više godišnje koliko ćeš potrošiti na ta "skupa" gnojiva će ti se sigurno vratiti.

 

[donmarco]

DD
Svaka čast.

 

[Tihomir Bjelovar]

Znam da ulazim u nepoznat posao nikad se nisam time bavio,kao sto rekoh dovoljno sam tvrdoglav da kad nesto zamislim i o tome orocitam stranica i stanica da cu to i probati.
Takoder mi je jasno da od toga necu ja imati ni trunke koristi,vec samo brigu i posao ali imam sina i cerku a verujem da cu imati i uncat pa da ce njima ostati nesto bas od mene.
Stavljam sebe u njihov polozaj kako bi meni bilo da je moj djeda takvo nesto napravio n,nekrivim ga sto nije.
Ja imam tu mogucnost da investiram a investicija nije neka prevelika pa cu i probati

 

[Tihomir Bjelovar]

E sad sam vidio objasnjenje za foliju,analizu i gnojidbu.Probat cu tako a i hvala ti na objasnjenju jer stvarno sam za to lajbek na terenu puno sam stranica procitao ali praksa je najbitnija

 

[donmarco]

Ja sam to napravio isto za djecu.
Zapamti, Orasi koji su iz sjemenja posađeni uz potok, dakle 5 m od potoka, su 4 puta veći i bolji od ostalih posađenih na livadu, gdje nema potoka ni vlage. Zalijevanje je majka porasta. I sad imam situaciju da su 7 godina stari orasi 4 puta manji od oraha posađenih prije 4 godine.
Biti će drva za unuke.

 

[Tihomir Bjelovar]

Njima velku ulogu igr vlaga ali koliko sam ja cita nevole mocvarno tlo znace nisu poput vrbe

 

[D&D]

Znam da ulazim u nepoznat posao nikad se nisam time bavio,kao sto rekoh dovoljno sam tvrdoglav da kad nesto zamislim i o tome orocitam stranica i stanica da cu to i probati.
Takoder mi je jasno da od toga necu ja imati ni trunke koristi,vec samo brigu i posao ali imam sina i cerku a verujem da cu imati i uncat pa da ce njima ostati nesto bas od mene.
Stavljam sebe u njihov polozaj kako bi meni bilo da je moj djeda takvo nesto napravio n,nekrivim ga sto nije.
Ja imam tu mogucnost da investiram a investicija nije neka prevelika pa cu i probati

Kad sam već online, da još nešto kažem o trupcu...a vidim da ti aludiraš na trupac,makar nisi rekao izričito.
Ja sam isto razmišljao o crnom orahu. Vidio sam i kako izgleda i svašta....pošto radim posao u kojem sam u doticaju sa raznim ministarstvima pa između ostalog i Hrvatskim šumama, našao sam ljude koji su me malo "vodili"... HŠ PŠ Vinkovci imaju značajne količine crnog oraha,ALI to mu je prirodno stanište...i ono što oni imaju teško da ćeš postići. Radi nekih stvari ipak sam odustao od crnog oraha (ne zato što nisam mogao nabaviti plod i slično).
Trupac oraha kao tehničko drvo,prečnika manjeg od 50 cm vrijedi vrlo malo.
O dužini sam pričao prije,pa pogleda gore. Osim toga na cijenu još utječu neke druge stvari...npr F1,F2,pilanski I/III klasa itd.
Naravno da je naskpulja verzija da je prečnika 80 cm dug 3,5 m i kvalitete F1.
Ali to objektivno treba zaboraviti.
Da bi narastao preko 60 cm a da mu je dužina do prve grane 2,2 orahu treba oko 40 godina.
U ovih par godina po raznim forumima ali i od raznih šupljih agronoma sam čuo svašta. Jedna od stvari je bitna je voda...preporuča se da je su za orah najbolji tzv vinogradarski tereni...ocjediti i slično.
Slažem se da orah ne podnosi visoke podzemne vode....ne podnosi ih niti jedna voćka. Ali razlika u prirastu između oraha na brdu i u ravnici je nevjervoatno velika. Dok sam vršario sa ovima ih Hrvatskih šuma, imao sam neke podatke o potrošnji vode tj potrebama oraha za vodu. Kad su mi to rekli mislio sam da me zezaju. NAravno,to je složeno za računati,jer se ne računa po obimu trupca.
Sve traži leđa, živaca i novaca.
Na osrednje pogodnom terenu,uz dobru pripemu zemljišta, te dobre sadnice siguran sam da bi za manje od 25 godina uspio postići da prečnik trupca bude
60 cm i da trupac do prve grane bude 2,3 m.
To kad kažem neki mi se gotovo smiju, što ne zamjerim.
Ali znam gdje ima orah star mislim 12 godina....prva grana je tako...na 2,20-230 a u prečniku je oko 40 cm.....
Naravno, plantaćni uzgoj je nešto drugo,ali ako se potrudiš...vrlo lako možeš
doživjeti da ih ti siječeš i vidjeti osmjeh svoje djece kad im daš lovu od trupaca....

 

[D&D]

Ja sam to napravio isto za djecu.
Zapamti, Orasi koji su iz sjemenja posađeni uz potok, dakle 5 m od potoka, su 4 puta veći i bolji od ostalih posađenih na livadu, gdje nema potoka ni vlage. Zalijevanje je majka porasta. I sad imam situaciju da su 7 godina stari orasi 4 puta manji od oraha posađenih prije 4 godine.
Biti će drva za unuke.

Ali onda se negdje nabavi finga glistal pa se malo podlože leđa..napravi akumulacija....rastopi glistal te traktorskom cisterom 2-3 puta godišnje daš svakom po 200 l "infuzije" po jednom zaljevanju .... neće to zaboraviti...

 

[Tihomir Bjelovar]

Znam da ih ima oko Vinkovaca najvise te da su na tim terenima prvi i zasadeni.
A To da sve trazi zivac i novac a najvise leda i to znam.
Nisam se izjasnio da bi to iskljucivo radi stabla ali to je jasno kad se radi o Cnom orahu.
Planiro sam i sam neke pokuse ali ne sa svima ,zamisao je bila pustit ih polovicu u zrak a drugi dio skratit na nekih 4-5 m i zaustaviti visinu i postic cim vecu debljinu .
Svasta mi se je vrtilo po glavi.
Ali vjerujem ti da si dosta upucen u to posto si sa takvim vodecim ljudima bio u kontaktu.

Jedino sto me iznenaduje da u tako kratkom roku ;
od 25 godina uspio postići da prečnik trupca bude
60 cm i da trupac do prve grane bude 2,3 m.
To kad kažem neki mi se gotovo smiju, što ne zamjerim.
Ali znam gdje ima orah star mislim 12 godina....prva grana je tako...na 2,20-230 a u prečniku je oko 40 cm.....

Stvarno o tome nikad nisam nista cuo a ni nigdje procitao a volio bih to i vidjeti kako je to moguce . Kako im je zaustavljen rast u visinu koliki su razmaci stabla od stabla imaju li navodnjavanje kakva je prihrana u pitnju i jos mnogo oko toga.....

 

[donmarco]

Ali onda se negdje nabavi finga glistal pa se malo podlože leđa..napravi akumulacija....rastopi glistal te traktorskom cisterom 2-3 puta godišnje daš svakom po 200 l "infuzije" po jednom zaljevanju .... neće to zaboraviti...

Imam jedno 20 m3 humusa od glista, "mislim " da bih trebao pola toga prebaciti kod oraha, ali prijatelju, nemam 100 ruku, nemrem sve sam, pa tako sve puštam majci prirodi, i onda zapažam. Tako da sam si ove godine dao truda i zalijevao po ovoj suši 4 nasumce odabranih oraha (pošto ih gledam sa prozora) Svaki drugi dan, kanta 12 lit i pješke zaljevanje. Nevjerojatno kakava je razlika. Čak je i Ginko drvo osjetilo zaljevanje, koje je poznato da raste 2000 g i dostigne obujam od 3 m.....
Inače zbog glistala ja i dan danas berem rajčicu, malo je kasno za rajčicu vani, ali humus je humus, još ako je od glista......

 

[D&D]

Imam jedno 20 m3 humusa od glista, "mislim " da bih trebao pola toga prebaciti kod oraha, ali prijatelju, nemam 100 ruku, nemrem sve sam, pa tako sve puštam majci prirodi, i onda zapažam. Tako da sam si ove godine dao truda i zalijevao po ovoj suši 4 nasumce odabranih oraha (pošto ih gledam sa prozora) Svaki drugi dan, kanta 12 lit i pješke zaljevanje. Nevjerojatno kakava je razlika. Čak je i Ginko drvo osjetilo zaljevanje, koje je poznato da raste 2000 g i dostigne obujam od 3 m.....
Inače zbog glistala ja i dan danas berem rajčicu, malo je kasno za rajčicu vani, ali humus je humus, još ako je od glista......

Znam da imaš humusa, kliknuo sam na link ispod,zato sam to i rekao.
Što se tiče tog "primitvnog" zaljevanja; i ja sam to radio ove godine.
Iz svog iskustva tvrdim da davanje vode po 10-ak litara po stablu je bez veze.
Ja sam ove sadnice koje su na njivi navodnjavao i preko cijevi kpk ali i iz cisterne. Poznanik natjerao cistrenu između redova a ja crijevom (mislim da je cca 50 mm) lijevao vodu oko njih.
Otpilike 3000 litara vode na 80 m2...sve u svemu reklo bi se da nije malo,a to smo zaljevali doslovno po noći...počeli u 22 i završili u 2 kad smo razvršili ...odem do prvog reda kojeg smo zalili....moro cca 15 cm. Ništa.
Prije toga smo kod njega zaljevali lješnjake...ja sipao koliko je on rekao makar bi ja 5x više. Svaki dobio po 10-ak litara vode, kad je bilo gotovo,ista stvar.
Ako ove jeseni ili na proljeće posadim cca 12-15 ha, na godinu će navodnjavanje toga morati ići cisternom. Ali svakako ću nastojati da po jednom zaljevanju ne dobiju manje od 30-40 litara vode.
A kad već zaljevam šteta je ne dodati neke hrane s vodom.
Osim ako nije doslovno svaki 2-3 dan po 10 litara ito stalno,te malo količine vode ne dopriju do korijena. Orah ima izrazito jak i dubok korijen. Ako se navodnjavanjem ne može prodrijeti na 1 m ispod površine, to je slaba korist. Pomaže samo utoliko da vlaga sa dubljih slojeva je ode na površinu i ispari.
Po meni bolje svaka 2 tjedna dati mu po 50 litara nego 10x10. Dobar dio količine od 10 l ispari.
Dugoročno, milslim da je jedino rješenje neki oblik podzemnog navodnjavanja.
Ispavaranja vode i gubitci u hranjivu gotovo da ne postoje. Napraviti neko rješenje koje ne zahtjeva lude pumpe i veliku potisnu silu.
Što se tiče glistala, općepoznato da je dobar.
Meni je jedna od veći prednosti npr za sadnju što on može doći direktno da žile. Odstajali stajnjak je gotovo nemoguće nabaviti a i ne smije na žile.