Orah

[donmarco]

mišljenja sam da ova godina kod mene nije bila problematična zbog suše, već sunca iliti vrućine. Jednostavno na 38 C biljka ne raste niti akumulira hranjiva , već jednostavno vegetira.
I sada primjećujem da je bilje, mislim voće ili povrće krenulo bolje čim su se smanjile vrućine, tj, sunce je manje pržilo, vjerovao ili ne, ali ja i dan danas berem papriku, za sebe naravno, dok u vrijeme vrućina to nisam mogao jer nije rasla. A da ne pričam o orasima koje sam danas obišao i vidim poraste na listovima još uvijek.
Apropos sadnje, sigurno je ono što si napisao o vinogradarskim područjima za orah, kod mene jednostavno orah moram pokositi svako proljeće, jer raste ko lud bilo gdje zahvaljujući vjevericama i ostalim životinjama. Gdje god ga recimo nagaziš u jesen u zemlju, u proljeće niče novi iz ljuske.
Većina mojih sadnica je iskopana u proljeće sa raznih mjesta, i presađena na svoje mjesto.
Ove godine mi se dogodilo , zbog iznimno kišnog proljeća da je mladica iz korijena potjerala više nego 3 godine stara sadnica - presadnica. Razumljivo, jer je korijen bio formiran. Staro drvo se osušilo, a mladica raste pored kao da joj ništa nije bilo.
Čudna neka godina.

 

[donmarco]

Uploaded with ImageShack.us

Prilikom dizanja slika na forum rezolucija mora biti 800 x 600 , prije dizanja sliku okreni tako da ljudi nemoraju iskriviti vrat da bi mogli vidjeti što je na slici . Ovdije možeš sve vidjeti

http://www.poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=21784



Pozzz Žuti

 

[Tihomir Bjelovar]

Citajuci vase postove dva unazad i oko zaljevanja.
Nisam znao da Crnom Orahu trba toliko vode i jos to vode na dubini od jedan metar.A kad je stariji zila srcanica mu je i dublja ili ?

Pa kad su paklne vrucine kao sto su ove godine bile kako to sve zalit i stvarno treba 100-200 litara vode po stablu.Kolko god da vode nalijes na tako suhu zemlj ona neprodire unutr tek nekoliko centimeteara i ostaje na povrsini.

Neznam kako bi bilo da se stave neke tanke i na dnu izbosene cjevi u dubinu na 1 metar pored stabla pa se voda pomocu njih i pored njih uljeva unutra u dubinu.
sigurno nesmije doci zrak do korjena to bi mu smetalo ali nekako cjev ukopat pri sadnji ili nekakvemetalne zabiti pored ali po mom bi trebale biti suplje sa strne da voda ide i sa strane ne samo u dubinu. Mozda ja lupam ko otvoreni prozor jer to je samo moja zamisao,mozda bi bili tako bolje .Postiglo bi se duboko zaljevanje sa manje vode a i prihrana bi se mogla tako primjeniti.Sigurno vec ima ljud koji su tako ili nesto slicno probali,pa nebi bilo lose da iznesu svoja iskusta.
Da se ta ista cjev napuni pjeskom a pjesak lako propusta vodu ili nesto slicno.

Ili je ovo pre smjesno sto sam ja naveo ali ima neke logike.

Citao sam da Crni Orah nevoli bas mokar korjen ali mu svakako treba vode a sad koliko to najbolje govore iskustva.

A ptihrana koja je najbolja i kako nemam bas neka saznanja kako i cime to prihranjivati da se dobije cim bolje i jace stablo .Sigurno ima netko ko je svasta probao i ima nekakve rezultate.

 

[D&D]

Citajuci vase postove dva unazad i oko zaljevanja.
Nisam znao da Crnom Orahu trba toliko vode i jos to vode na dubini od jedan metar.A kad je stariji zila srcanica mu je i dublja ili ?

Pa kad su paklne vrucine kao sto su ove godine bile kako to sve zalit i stvarno treba 100-200 litara vode po stablu.Kolko god da vode nalijes na tako suhu zemlj ona neprodire unutr tek nekoliko centimeteara i ostaje na povrsini.

Neznam kako bi bilo da se stave neke tanke i na dnu izbosene cjevi u dubinu na 1 metar pored stabla pa se voda pomocu njih i pored njih uljeva unutra u dubinu.
sigurno nesmije doci zrak do korjena to bi mu smetalo ali nekako cjev ukopat pri sadnji ili nekakvemetalne zabiti pored ali po mom bi trebale biti suplje sa strne da voda ide i sa strane ne samo u dubinu. Mozda ja lupam ko otvoreni prozor jer to je samo moja zamisao,mozda bi bili tako bolje .Postiglo bi se duboko zaljevanje sa manje vode a i prihrana bi se mogla tako primjeniti.Sigurno vec ima ljud koji su tako ili nesto slicno probali,pa nebi bilo lose da iznesu svoja iskusta.
Da se ta ista cjev napuni pjeskom a pjesak lako propusta vodu ili nesto slicno.

Ili je ovo pre smjesno sto sam ja naveo ali ima neke logike.

Citao sam da Crni Orah nevoli bas mokar korjen ali mu svakako treba vode a sad koliko to najbolje govore iskustva.

A ptihrana koja je najbolja i kako nemam bas neka saznanja kako i cime to prihranjivati da se dobije cim bolje i jace stablo .Sigurno ima netko ko je svasta probao i ima nekakve rezultate.

Ako se zaljeva traktorskom cisternom onda je problem što u kratkom vremenu izlije se velika količina vode koja se rasprši okolo. Zato, posebno dok su sadnice manje (a to je svakako prvih par godina) obavezno napraviti oko nje udubljenje tj razgrnuti zemlju u krug okolo da se oko nje dobije "ububljenje" od 5-10 cm barem. Kad se voda tu nalije ide gdje treba. Što stablo veće,krug veći.
Što se tiče te središnje žile koja je kod oraha jako izražena, ona se skrati prije sadnje, tj kad se sadnica izvadi svejedno moraš potkratiti ostale žile a nju obavezno potkratiti. Time se dobiva razgranatost korijena koja je jako bitna.
Ima još nešto, jest da je sporo i ovisi o načinu sadnje....kad se sade proklijani plodovi;kao što sam sadio ja onda se ona klica koja izađe iz ploda skrati na cca 2 cm. To je jako dobro raditi. JEst da je sporo ali dobije se razgranat korijen koji je bitan.
Što se tiče zabijanja cijevi i sipanja vode u njega....to je bez veze jer ako je cijev promjera 110 mm u nju stane par litara vode. Za početak je bolje ovako sa cisternom (ako se već nema "pravo" navodnjavanje).
Ovo sa zabijanjem cijevi...to bi moglo ići kasnije kad se krošnja raširi ali u tom slučaju cijev ako ti ostane na površini,smeta za košnju trave, frezenje i slično.
Znači,nju bi bilo dobro potpuno ukopati da bude ispod razine zemlje 20-ak cm da ju freza ne ošteti. Mora gore imati neki poklopac da ju zemlja ne zatrpa.
Osim toga trebaš cijevi koje će dovesti vodu do te cijevi...npr alkaten...pa sve to spojiti. Trebaju ti barem 2 ukupne cijevi po stablu...onda ti opet alkaten smeta...pa je poželjno ukopati ga...ukopavanje je sporo i skupo pa cijeli taj sustav mi se ne čini baš bajan,iako sam i razmišljao o njemu.
Kad nasad bude veći ako se ne ide na navodnjavanje putem kpk cijevima (koje opet smetaju,čepe se i slično) meni osobno je puna bolje opcija podzemnog navodnjavanja. Ali to u početku košta znatno više,kasnije su troškovi manji ali nema zezancija kao kod kpk. I ono što bi svakako napravio je da s obe strane stabla budu cijevi. Da stablo tj korijen ima vodu sa obje stane a ne staviti samo po sredini. Te cijevi se udalje cca 1-1,5 m od stabla. Onda je to pravo rješenje. No,košta....itekako...tako da ću i ja u početku vjerovatno staviti jednu cijev sa kpk uz stablo...sve se svede na novce...jbg.
Što se tiče gnojiva....to je preopširno za govoriti ovako. Moglo bi se usporediti sa odgovorom na pitanje: što,kako i koliko konzumirati hrane i vode da bi čovjek zadovoljio svoje potrebe da bi rastao i održavao organizam

 

[Tihomir Bjelovar]

Opet kazem a ljudi koji su se susretali sa tim problemima mnogo vise znaju od mene koji nikad nisam nesto takvo ni probao.
To sa stvaranjem udubine oko stabla nije nimalo losa ideja i sigurno je dobra.
Neznam dali pri rasadivanju sadnica je bolje odrezati centralnu zilu pa se korijen siri i neide toliko u dubinu vec u sirinu. Sto bi i smanjilo problem oko zaljevanja dali to utjece brzinu rast samog stabla?
Pa st mislis kad bi stablo pustio u vis do nekih 3 metra pa mu zaustavio rast u visinu dali bi se dobilo krace a deblje stablo kako bi to islo.Mislim dali bi se u kracem roku vise podebljalo isto stablo,sigurno je da bi moralo biti puno rijede posadeno.

 

[D&D]

Opet kazem a ljudi koji su se susretali sa tim problemima mnogo vise znaju od mene koji nikad nisam nesto takvo ni probao.
To sa stvaranjem udubine oko stabla nije nimalo losa ideja i sigurno je dobra.
Neznam dali pri rasadivanju sadnica je bolje odrezati centralnu zilu pa se korijen siri i neide toliko u dubinu vec u sirinu. Sto bi i smanjilo problem oko zaljevanja dali to utjece brzinu rast samog stabla?
Pa st mislis kad bi stablo pustio u vis do nekih 3 metra pa mu zaustavio rast u visinu dali bi se dobilo krace a deblje stablo kako bi to islo.Mislim dali bi se u kracem roku vise podebljalo isto stablo,sigurno je da bi moralo biti puno rijede
posadeno.

Centralna žila se treba odrezati. Gledao sam sanice koje sam vadio: one kod kojih nisam skraćivao klicu prije sadnje i one gdje jesam. Gdje jesam skraćivao
žile su guste i "bogate" a kod ovih gdje nisam, ima jedna centrala i par žilica okolo.
Od količine sjemenki koje imaš mislim da ti neće niknuti više od 50% (ako nikne i toliko bit će dobro). Ako ideš saditi proklijale, što je nešto sporije ali svakako to preporučam,opet dio tih proklijalih neće niknuti. Cca 3-4 % neće niknuti.
Od ovoga što nikne, neće svaki biti ravan. Neke jednostavno nećeš moći "natjerati" da budu kao svijeća. Pogotovo ako ih oprži mraz. Treba ići na što kvalitetniju robu a to znači ravan, ujednačenog promjera s time će se ukupna cijena po m3 znatno povećati. Teško je očekivati da ćeš imati F1 trupac jer to kao početnik jednostvano možeš zaboraviti. Osim toga, ono što meni nekako ne ide u glavu: tko će se brinuti oko njih ? Ako ti radiš u Švicarskoj ? Ili si samo trenutno tamo. To da će ti djed,baba ili rođak brinuti se o tome da mu se pruži maksimum, to možeš zaboraviti.
Npr ja sam većinu stvari radio sam, dio manje bitnih sam prepuštao jednom radniku i dogodi se zajeb sa miješanjem nekih kemikalija pa....puf...ode 100 komada.
Što se tiče prve grane na 3 m... nije to baš tako lako dobiti.
Drvo je to...nije svijeća da se oblikuje kako bi htio. Rast u visinu se dobiva sa gustom sadnjom. Sada se vraćamo na onu priču kad sam ti prije par postova rekao: svakako je bolje posaditi godinu kasnije a ne srljati te u rasadniku odgojiti ju jaku,visoku,ravnu sa jakim korinemo. Onda možeš birati koju ćeš saditi na njivu.
Što se tiče razmaka, razmak 10x10 m mi je čini optimalnim, može i veći.Saditi cik-cak. Tj u trougao. Neki sade 12x8.
Prošle godine sam bio u jednom nasadu gdje je posađeno 5x5 m. stari su mislim 6 godina. To je doslovno šuma. Usred dana mrak.
Čovjek je većinom vani pa je išao na tu kombinaciju da ide što više u visinu.
A onda će za par godina posjeći svaki drugi.
Ima tu još nekih stvari, iako se za orah kaže da je otporan; i njega treba prskati. Atomizeri kojima se šricaju npr jabuke nisu za to. Za ozbiljan nasad oraha treba pravi atomizer koji ima snagu i volumen a to je dosta skupo.
Ne moraš ga kupiti,možda negdje možeš iznajmiti no špricati ćeš morati svakako. Šuma je šuma pa ju šumari špricaju protiv raznih nametnika iako šume imamo dosta,ako ne vodi računa oboljet će.

 

[mcmarko0204]

Neću sada nekoga posebno citirati nego napisati i dopisati nešto.
Skraćivanjem korijena kod presađivanja sadnica na teren dobiva se kao što je napisano razgranato postrano korijenje, tako da može iskoristiti i vodu koja ne dospije u dublje slojeve tla.

Ne vidim korist u zaustavljanju rasta u visinu. Ako imaš nasad, recimo za trupce koje želiš ti ili netko tvoj za nekih x godina iskoristiti, onda težiš tome da u sklopu svako stablo raste u vis, prema svjetlosti. Razlozi tome su da se dobiva pravije (ravnije) deblo, ako je sklop krošanja takav da se dodiruju, neće se stvarati postrane grane odnosno neće imati nisku krošnju. Svjetlost neće dopirati do debla pa se iz spavajućih pupova neće razvijati izbojci. Možda ćeš prvih nekoliko godina morati orezati neke postrane grane, ali kod mono kultura je to ponekad tako. Ako ćeš ga zaustaviti dobit ćeš krošnju i ništa drugo, slabo će ti se debljat deblo i glavnina hranjiva će odlaziti u grane, tako da to ne bih radio.

Ja sam razmišljao ovako: kad smo radili na privatnim šumama u okolici Virovitice, vidio sam da tamo ima dosta bagrema i običnog oraha. orah je visok i ravan, iznad je bagrema. U ovom slučaju je orah glavna etaža, a bagrem podstojna i bagrem čisti orah od postranih grana.
Tako ću i ja. Sadit ću crni orah zajedno s bagremom. Dimenzije sadnje će biti 5x5 metara a između dva ili tri bagrema, koji će nakon nekog vremena ići van.

I jedan i drugi su brzorastuće vrste i uvijek je bolje imati mješovite nego monokulture.

Ja sam prošli tjedan pobrao pet vreća za krumpir ploda s ovojnicom, moram ga samo još malo očistiti pa će biti spreman za stratifikaciju, a možda ga i odmah popikam u zemlju. Trenutno ga imam oko 2000 komada, a planiram još jednom u berbu.

Sve traži leđa, živaca i novaca.
Na osrednje pogodnom terenu,uz dobru pripemu zemljišta, te dobre sadnice siguran sam da bi za manje od 25 godina uspio postići da prečnik trupca bude
60 cm i da trupac do prve grane bude 2,3 m.
To kad kažem neki mi se gotovo smiju, što ne zamjerim.
Ali znam gdje ima orah star mislim 12 godina....prva grana je tako...na 2,20-230 a u prečniku je oko 40 cm.....

Ovo se može postići samo je najbitnije prvi red ovog citata, uz dodatak znanja. Ne sve samo prepustiti prirodi.

 

[greenseeker]

pozdrav ljudi,

ove godine mi je orahova muha uništila 90% ploda !!!!!! UŽAS !

što da radim za iduću??? krošnja mi je otišla sada već preko 10-15 m visine i ne znam na koji način da to poprskam a da se riješim te napasti ??

pomozite !!

 

[D&D]

pozdrav ljudi,

ove godine mi je orahova muha uništila 90% ploda !!!!!! UŽAS !

što da radim za iduću??? krošnja mi je otišla sada već preko 10-15 m visine i ne znam na koji način da to poprskam a da se riješim te napasti ??

pomozite !!

Postoje atomizeri koji mogu špricati tako visoko. Tko ih ima, ne znam. Znam da su skupi. Vidio sam kad špricaju jablanove (doduše u Njemačkoj) ali kad sam zvao lješka rekao je da ima nešto za tu svrhu.
Što si do sada probao protiv te muhe ?
Nedavno sam bio na jednom seminaru i pitam šta s muhom...kažu da vani postoje neki preparati koji POKAZUJU efekt, a ovi govore da treba stavljati žute trake. Da,ako imaš par komada pa ajd. Tko će na par ha postaviti trake.
Vjerovatno jest glupost, ali palo mi je na pamet (jer je bilo govora o tome za neke druge nametnike) ubaciti ptice. Radili su neke eksperimente vani i pokazalo se dobro. Doduše,nije bilo za muhu.
U njemačkoj sam vidio kako čovjek maže stabla nekom ljepljivom smjesom te ih nakon nekog vremena jednostavno opere miniwashom.
Oraha nema puno po ha pa to nebi bio ubitačan posao. S čime maže ne znam (jer engleski mi je šepav a njemački skoro pa nemam pojma). No vidio sam da se nalijepilo jako puno raznih buba, leptira,muha....
Nijsu neki pametni savjeti,ali možda ti temeljem njih padne na pamet.
Moji orasi su daleko od problema s muhom,ali znam da me i to čeka.

 

[greenseeker]

Znam za te šprice koje navodno bacaju dosta metara uvis. Cijena s odijelom je nekakvih 6-8.000 kn (navodno....)

S time i profesionalci špricaju kada je sezona protiv komaraca tamo gdje treba...znači trebalo bi biti dobro....

Što se tiče tih žutih ploča to je smiješno....istina bog dosta se buba polijepi na njih ali to je kap u moru što se tiče te muhe...ja bih trebao po stablu polijepiti minimalno 20-30 ploča da bude neki efekt a znamo koliko košta samo jedna....

Ovo oko lijepljenja debla ne znam ali čini mi se da je to prijevremena prevencija protiv ličinki muhe koje se ustvari iz zemlje isto tako u 6 mj.počnu penjati po stablu ali to je isto tako kap u moru što se tiče zaštite...

Po meni je jedino prava prevencija kemijska zaštita sa ovom profi špricom...

 

[D&D]

Znam za te šprice koje navodno bacaju dosta metara uvis. Cijena s odijelom je nekakvih 6-8.000 kn (navodno....)

S time i profesionalci špricaju kada je sezona protiv komaraca tamo gdje treba...znači trebalo bi biti dobro....

Što se tiče tih žutih ploča to je smiješno....istina bog dosta se buba polijepi na njih ali to je kap u moru što se tiče te muhe...ja bih trebao po stablu polijepiti minimalno 20-30 ploča da bude neki efekt a znamo koliko košta samo jedna....

Ovo oko lijepljenja debla ne znam ali čini mi se da je to prijevremena prevencija protiv ličinki muhe koje se ustvari iz zemlje isto tako u 6 mj.počnu penjati po stablu ali to je isto tako kap u moru što se tiče zaštite...

Po meni je jedino prava prevencija kemijska zaštita sa ovom profi špricom...

Jbg.
Ova šprica što sam ju ja vidio je vučena traktorska šprica.
Kad sam se raspitivao o nekim boljim špricama kod Lješka, cijene su bile oko 35 tića kn + pdv. Ova za orase je još skuplja.
Ta kemijska zaštita se može legalno kupiti u hr ili treba ići vani po nju i donositi ju u ruksaku ?

Kako god, nadam se da ćeš kad iznađeš rješenje,podijeliti ga s nama.
Za te žute trake ne znam koliko koštaju, ali ako su tako skupe, onda probaj smisliti neke table žutog lima ili plastike, nek budu veće pa ih namaži nečime da se zalijepe. Sigurno ima nešto što bi bilo produktivno.
Jednio što iz mog (građevinskog) iskustva mi pada na pamet je prajmer na vodenoj bazi. (namazali smo njime neka vrata a na njih se nalijepilo buba i muha za popizditi). Mi nismo prali nego smo čistili. Taj prajmer je bio dvokomponentni (baza+učvršćivač). Ako se nebi stavio učvršćivač, onda se na naupojnoj podlozi nebi jako dugo osušio, možda nebi uopće osušio se.
Jest ideja pomalo dječja...ali...

 

[spyder]

Jbg.
Ova šprica što sam ju ja vidio je vučena traktorska šprica.
Kad sam se raspitivao o nekim boljim špricama kod Lješka, cijene su bile oko 35 tića kn + pdv. Ova za orase je još skuplja.
Ta kemijska zaštita se može legalno kupiti u hr ili treba ići vani po nju i donositi ju u ruksaku ?

Kako god, nadam se da ćeš kad iznađeš rješenje,podijeliti ga s nama.
Za te žute trake ne znam koliko koštaju, ali ako su tako skupe, onda probaj smisliti neke table žutog lima ili plastike, nek budu veće pa ih namaži nečime da se zalijepe. Sigurno ima nešto što bi bilo produktivno.
Jednio što iz mog (građevinskog) iskustva mi pada na pamet je prajmer na vodenoj bazi. (namazali smo njime neka vrata a na njih se nalijepilo buba i muha za popizditi). Mi nismo prali nego smo čistili. Taj prajmer je bio dvokomponentni (baza+učvršćivač). Ako se nebi stavio učvršćivač, onda se na naupojnoj podlozi nebi jako dugo osušio, možda nebi uopće osušio se.
Jest ideja pomalo dječja...ali...

Ja sam tražio ponudu od leška za atomizer 600 l za orahe sa elektro komandama i lechler diznama, cijena je 31000 kn s pdv, baca do 8m u zrak, a tražio sam ponudu martignani vučeni sa stupom 1000 l cijena 120000 kn, na proljeće ću uzeti ovaj leškov pošto se za 6,5 ha neisplati bacati novce

 

[donmarco]

Ispasti će malo smiješan odgovor, ali ja pokušavam ove godine ovako.
Ispod oraha držim kokoši.
Poznata stvar sa orahovim muhama je da one nakon što završe svoj biološki ciklus odlaze u zemlju ispod oraha gdje ostavljaju jaja za sljedeću generaciju. I tako sam ja lijepo ispod tih 4 oraha postavio kokošinjac sa 50 kokoši i sljedeće godine ću vidjeti rezultat. Da li ima orahove muhe na orahu ili nema. (naravno , ako nebude mraza sljedeće godine)
Ova godina nije mjerodavna jer mi je orahe stare preko 60 godina smrznuo mraz pa nema ploda, tj, baš smo pojeli neki dan svih 8 plodova koji su pali.
Inače su to starinski orasi , specifični za ovaj kraj i imaju crvene plodove.

 

[greenseeker]

Ova šprica je navodno ručna...i ima fenomenalan pritisak prema naprijed...

Ne znam hoće li to funkcionirati, trebalo bi...

U svakom slučaju, podijeliti ću s vama iskustva nakon nje....:lol:

 

[Tihomir Bjelovar]

Citam vase postove i gledam nasade oraha za plod , vidim da se sadi na 9x9m sto ostaje dosta razmaka izmedu.
Pitat cu nesto mada je dosta smjesnoa mozda i glupo?
Kad se posadi orah za plod na 9x9m dali bi bilo moguce izmedu ubaciti crni orah za stablo naravno ono bi bilo vislje .Dali bi crni orah gusio ovaj drugi za plodove?

 

[D&D]

Citam vase postove i gledam nasade oraha za plod , vidim da se sadi na 9x9m sto ostaje dosta razmaka izmedu.
Pitat cu nesto mada je dosta smjesnoa mozda i glupo?
Kad se posadi orah za plod na 9x9m dali bi bilo moguce izmedu ubaciti crni orah za stablo naravno ono bi bilo vislje .Dali bi crni orah gusio ovaj drugi za plodove?

Ako dobiju iole što trebaju, oni će se za 6-7 godina spojiti. U tom slučaju "obični" orah će tek početi ulaziti u rod
Mišljenja sam da je 9x9 malo. U svakoj opciji. Neki dan sam gledao par oraha starih oko 8 godina (ali dobiju dosta stajnjaka i vode). Svaki ima prečnik krošnje više od 8 metara.
Ima još jedna opcija,ali to je stvarno sporo sa vrlo upitnim rezultatima; kad si već toliko "zapeo" za crni orah...onda postoji mogućnost prekalemljenja na visoko. No orah nije kao jabuka pa ju moja mater nakalemi usput dok nema šta raditi. Orah se inače kalemi nisko,što niže radi neke.... (ne znam kako se sad zove točno a da ne googlem-ne da mi se) "tvari" koje ima u sebi i postotak toga je najnižni pri korijenu.
Gledao sam rezulae na fakuletu o uspješnosti kalemljenja oraha na visoko.
Statistika je dosta loša. No nije neizvedivo. Osim toga,sporo je i zahtjeva znanja ali i neke pripreme same podloge.
Ovo nebi bila loša opocija, no osim toga što je sporo rai visine i načina kalemljenja, još je gore što se to kalemi na 3 grane.
Znači; kad uzgojiš orah...prve grane bi trebale biti 3 (jer ada pri sječenju se stablo "ne okreće" i ne puca-to mi rekli ljudi koji se time bave preko 25 godina)
i onda svaku u granu kalemiš. Moš misliti koji je to posao kad imaš 500 stabala....

 

[Tihomir Bjelovar]

To je bila moja nekakva zamisao.Nikad nisam bio u nekom nasadu oraha pa zato ilupam vjerovatno.
Ja cu posaditi definitino crni orah,reklo bi se zapeo i gotvo,hocu probat sam iz plodova uzgojiti biljku pa onda je presaditi na stalno mjesto.
ada nije ni lose imat par stabala za rod.
Da te pitam dali uspjeva grah ispod crnog oraha prvih godina.

 

[D&D]

To je bila moja nekakva zamisao.Nikad nisam bio u nekom nasadu oraha pa zato ilupam vjerovatno.
Ja cu posaditi definitino crni orah,reklo bi se zapeo i gotvo,hocu probat sam iz plodova uzgojiti biljku pa onda je presaditi na stalno mjesto.
ada nije ni lose imat par stabala za rod.
Da te pitam dali uspjeva grah ispod crnog oraha prvih godina.

Ako hoćeš zemlju pripremiti i održavati za orahe, onda onda to nije baš za grah.
Da se razumijemo, nije da grah neće rasti,ali to su dvije različite kulture tako da ako ćeš se bazirati na orah,zalju treba pripremiti i održavati za orah.
Svaka biljka traži svoje. Gdje nađe grah ? Da nećeš početi gatati na veliko ?rayer: Da vidiš kakav će biti tečaj CHF ?:rolleyess:
Moji otac ima mirovinu u CHF i kaže on kad ljudi prođu kraj banke i vide tečaj smrkne im se (jer ih dosta ima kredit u CHF) a on se veseli kada tečaj raste
I ja razmišljam o sadnji nečega između oraha, razmišljao sam i o grahu, no nije na njemu baš neka lova. Bolje posaditi 2 ha npr salate nego 20 ha graha.
Jesi poorao zemlju ?

 

[Tihomir Bjelovar]

Hee hee necu gatati nego razmisljam kako sta i bolje iskoristiti.Vrjeme je novac a vreena sve manje. A sto se tice kursa samo da ostane takav doduse moze biti i veci. Kad sam radio kucu bio je nekih 4,3 a sad 6kuna a onda jos matrijal skuplji nego danas,da je sad ulupad onaj novac cini mi se da bi dvije napravio.
A da je bilo pameti to sve ulupati u nesto razumno pa dobiti dobar poticaj ali kako se kaze da je babi ona stvar nebi joj djeda trebao.Zemlja jos nije izorana ali ovih dana bi trbala biti a mozda i kurs ode gore:lol:.

 

[Tihomir Bjelovar]

Malo sam vise sati proveo pre racunalom pa na svasta naisao .
Kako Amerikanci sade crni orah i onda ga cjepe mozete pogledati na

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=ZMflyvbhm7Q&feature=related[/YT]

Problem je sto nerazumijem engleski ali ima vas koji razumijete.
Pa Orezivanje Oraha

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=DmMBzNFX_JU&feature=related[/YT]

a i ovo

[YT]http://www.youtube.com/watch?NR=1&v=25YhYagC15Q&feature=endscreen[/YT]


Ziva ludila

Ali jako korisna ....

Pogledajte za sve koristi Crni orah :supris:
[YT]http://www.youtube.com/watch?NR=1&v=aZutYfFwm8M&feature=fvwp[/YT]

A ja sam nekada kopao ko lud i nista :madmana: ali do sad ce to ici bez muke:rolleyess: ali nije preporuka za Crnogorce :mrgreen: