-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Ovčarstvo
- Temu pokrenuo abrkili
- Datum prvog posta
J
jucky
Guest
Re: ovčarstvo
Slabo koja ovca drži glavu gore. Znaju kud idu
Jel može koja slika izmuzišta tj. sistema zatvaranja glava? Mene moje mlade ovce izlude kada krenu na mužnju.
Slabo koja ovca drži glavu gore. Znaju kud idu
Jel može koja slika izmuzišta tj. sistema zatvaranja glava? Mene moje mlade ovce izlude kada krenu na mužnju.
abrkili
Aktivni član
- Tu od
- 26 Ožu 2007
- Poruka
- 2,940
Re: ovčarstvo
vidi,vidi samohodne mikserice...
ovo na sred hodnika u štali za umjetnu odhranu janjadi je miješalica za zamjenicu?da li se ona automatski miješa,znači u njoj je posebno voda i posebno smjesa,pa se po potrebi zagrijava voda i miješa s smjesom(mljekom u prahu)?
vidi,vidi samohodne mikserice...
ovo na sred hodnika u štali za umjetnu odhranu janjadi je miješalica za zamjenicu?da li se ona automatski miješa,znači u njoj je posebno voda i posebno smjesa,pa se po potrebi zagrijava voda i miješa s smjesom(mljekom u prahu)?
B
brundalo
Guest
Re: ovčarstvo
E ovo je sve lipo...no comment. Ali jedna zamjerka. Ovdi se vide samo comisane a di su massese?. ako mozes ikako slikat posebno po jednu ovcu od bilo koje race E btw odgovorit cu ti veceras ili sutra na tvoj zadnji veliki post o mastitisima .....
E ovo je sve lipo...no comment. Ali jedna zamjerka. Ovdi se vide samo comisane a di su massese?. ako mozes ikako slikat posebno po jednu ovcu od bilo koje race
E btw odgovorit cu ti veceras ili sutra na tvoj zadnji veliki post o mastitisima ..... Re: ovčarstvo
U gornjem djelu koji je u obliku ljevka se nalazi mliko u prahu. Lupa je spojena na direktno na vodu. Unutra je na principu bojlera. Stavis maximalnu i minimalnu temperaturu vode za mliko.
Kad se zagrije voda u frulator automatski izbaciva zagrijanu vodu i kolicinu mlika u prahu koju si odredio reguliranjem brzine izbacivanja vode. U frulatoru se miksa i odrzava pripremljeno mliko na temp. 37 °C.
abrkili kaže:vidi,vidi samohodne mikserice...
ovo na sred hodnika u štali za umjetnu odhranu janjadi je miješalica za zamjenicu?da li se ona automatski miješa,znači u njoj je posebno voda i posebno smjesa,pa se po potrebi zagrijava voda i miješa s smjesom(mljekom u prahu)?
U gornjem djelu koji je u obliku ljevka se nalazi mliko u prahu. Lupa je spojena na direktno na vodu. Unutra je na principu bojlera. Stavis maximalnu i minimalnu temperaturu vode za mliko.
Kad se zagrije voda u frulator automatski izbaciva zagrijanu vodu i kolicinu mlika u prahu koju si odredio reguliranjem brzine izbacivanja vode. U frulatoru se miksa i odrzava pripremljeno mliko na temp. 37 °C.
Re: ovčarstvo
brundalo kaže:E ovo je sve lipo...no comment. Ali jedna zamjerka. Ovdi se vide samo comisane a di su massese?. ako mozes ikako slikat posebno po jednu ovcu od bilo koje race
B
brundalo
Guest
Re: ovčarstvo
Prijatelju evo kako san ja to rijesija. sutra ces dobot sliku kompletnog izmuzista za jedno blago nema veze ovcu ili kozu. Inace imam napravljeno izmuziste za strojnu muzu 8 glava ovaca/koza skupa sa blokerima za glavu ali me zidari zajebavaju sa betoniranjem mrtve ploce tako da se sad snalazim sa ovim malim izmuzistem. Uglavnom princip je isti. Trbas im dat jest koncentrat unutra i onda nece pravit probleme. Slike gotovog izmuzista sutra
Ovo je inace samogradnja...moj rucni rad
jucky kaže:Slabo koja ovca drži glavu gore. Znaju kud idu
Jel može koja slika izmuzišta tj. sistema zatvaranja glava? Mene moje mlade ovce izlude kada krenu na mužnju.
Prijatelju evo kako san ja to rijesija. sutra ces dobot sliku kompletnog izmuzista za jedno blago nema veze ovcu ili kozu. Inace imam napravljeno izmuziste za strojnu muzu 8 glava ovaca/koza skupa sa blokerima za glavu ali me zidari zajebavaju sa betoniranjem mrtve ploce tako da se sad snalazim sa ovim malim izmuzistem. Uglavnom princip je isti. Trbas im dat jest koncentrat unutra i onda nece pravit probleme. Slike gotovog izmuzista sutra
Ovo je inace samogradnja...moj rucni rad
Re: ovčarstvo
Nema u ovoj automatskoj muzilici sistema zatvaranja glava. Jednostavno udju i navale na koncentrat.
Mi to rjesavamo tako da ih navikavamo na ulaz u muzilicu i prije nego ih stavimo prvi put s ovnovima.
Tako se nauce, a poslje nakon janjenja ih stavljamo zajedno s starim ovcama koje su naucene na muzilicu, tako da nema problema. Idu zajedno s njima kad skuze da je tamo koncentrat, nakon par puta trkom ulaze unutra.
Pozdrav
jucky kaže:Slabo koja ovca drži glavu gore. Znaju kud idu
Jel može koja slika izmuzišta tj. sistema zatvaranja glava? Mene moje mlade ovce izlude kada krenu na mužnju.
Nema u ovoj automatskoj muzilici sistema zatvaranja glava. Jednostavno udju i navale na koncentrat.
Mi to rjesavamo tako da ih navikavamo na ulaz u muzilicu i prije nego ih stavimo prvi put s ovnovima.
Tako se nauce, a poslje nakon janjenja ih stavljamo zajedno s starim ovcama koje su naucene na muzilicu, tako da nema problema. Idu zajedno s njima kad skuze da je tamo koncentrat, nakon par puta trkom ulaze unutra.
Pozdrav
J
jucky
Guest
Re: ovčarstvo
Imam ja izmuzište za 10 ovaca i nije problem sa starim ovcama nego me mlade nerviraju prvih par dana dok se ne priviknu. Naime, nemogu zatvoriti svakoj glavu posebno nego zatvaram svima odjednom i taman kad zatvaram, mlada izvadi glavu :evil: . Vidio sam sistem za automatsko zatvaranje ali nisam imao fotoaparat da si to poslikam pa ako netko od vas zna o čemu je riječ i još i sliku ima...
Imam ja izmuzište za 10 ovaca i nije problem sa starim ovcama nego me mlade nerviraju prvih par dana dok se ne priviknu. Naime, nemogu zatvoriti svakoj glavu posebno nego zatvaram svima odjednom i taman kad zatvaram, mlada izvadi glavu :evil: . Vidio sam sistem za automatsko zatvaranje ali nisam imao fotoaparat da si to poslikam pa ako netko od vas zna o čemu je riječ i još i sliku ima...
Re: ovčarstvo
Sjor Brundalo.
Sta se tice selekcije, ona se radi na osnovu genetskih scheda koje su pod nadzorom geneticara, a koji radi u Ministarstvu poljoprivrede. Asocijacija ovcara i kozara koja je na nivou drzave je pod Ministarstvom i kao takva je financirana od strane Ministarstva koje opet dobiva znatna sredstva od strane EU. To se prvenstveno odnosi na selekciju grla koja spadaju u prvu kategoriju otpornosti na Screpie. U biti ova selekcija se bazira na usavrsavanju pojedinih raca ovaca i dobivanje prvenstveno ovnova visoke kvalitete i koji pripadaju prvoj klasi prije navedene otpornosti. U biti samo se uzgajaju ovnovi i ovce prve i druge klase (ARR ARR, ARR ARQ, itd.), i oni koji imaju visoke genetske indekse.
Sta se tice tih genetskih scheda nisam bas upoznat, jer nisam genetica, a nije bas da se prica rado o tome. Mislim da si me razumio.
Uglavnom sastavljamo grupe ovaca i to grupe od 10 ili 11 ovaca i na svaku grupu ide jedan ovan. Iz svake grupe nakon janjenja ostavljaju se dva muska janjeta. U biti od svakog ovna ostavljaju se 2 muska janjca i to oni koji imaju najvece indekse. Janjad odmah nakon par dana po porodu obiljezavamo markicama i uzimamo od svakog uzorak vune s korjenom i ti uzorci idu na analizu. Genetsku analizu na indekse, ocinstvo itd, kao i na pripadnost klasi otpornosti na Screpie. Zenska se janjad uglavnom ostavljaju sva, s tim ako je neko s niskim indeksima i trece ili cetvrte klase, odma su odredjeni prodaji za klanje. U biti selekcija se prevenstveno bazira na muzjacima i mi npr. trenutacno imamo nekih 400 ovnova. Svi su pripadnici prve i druge klase. Sad ce ostat i novih cca 200 od muske janjadi.
Ovnovi se ostavljaju za testiranje i idu na rasplod nakon godine dana i ispituju se u dvije naredne godine. A svake godine se u biti stavljaju sinovi najboljih sinova u rasplod. Stariji odlaze na klanje.
U biti kada se stavljaju te rasplodne grupe (april, maj, septembar i novembar - ovisno o raci) imamo ih cca 60 - 70 -tak.
Sad zamisli kad se muze sve te grupe se posebno muzu, jer moraju ostati uvjek ista grla u grupi i muzjak i zenke.
Ti ovnovi u rasplodnim grupama se drze 30 dana.Nakon toga se odvajaju. Nakon 40 dana ustanovljavamo graviditet ultrazvucnom pretragom, cak smo i odvajali dvojke i trojke od onih sta su nosile jedno janje i to u svrhu raznolike prehrane.
Nakon zavrsenog perioda rasplodnih grupa pustaju se na pasu i ceka se janjenje.
Pri janjenju, odmah se odvaja janjad, obiljezava svako janje i registrira pod brojem i brojem majke. Nakon toga ide ispitivanje itd, sta sam ti vec prije naveo.
Zaboravio sam ti reci da prilikom odabira ovnova u pojedine rasplodne grupe, se kontrolira srodnost svakog ovna s svakom ovcom u grupi, tako da nebi doslo do krvnog incesta (ukrstavanja).
Ukoliko npr. neko janje se ne prepozna od koje je majke (nece da ga prihvati, a narocito prvojanjke) takva janjad odmah su podredjena klanju. Nista nije pusteno na slucajnost. Sve je pod kontrolom.
Sta se tice sinkronizacije pripusta, nema je. U selekciji je zabranjeno koristenje sinkronizacije estrusa. Sve mora ici prirodnim putem. Nema ni UO.
To smo nesto radili u nekim znanstvenim radovima na konzerviranju sperme ovnova, ali to je bilo van selekcije.
Ja sam u biti organizirao adestramento (priprema ili skolovanje) ovnova u cilju uzimanja sperme.
U tri mjeseca sam uspio izvuci jedno 25 ovnova koji su bili spremni za uzimanje sperme.
No vratimo se onom prijasnjem.
Dalje te interesiralo sve o umjetnim sisama.
Umjetne sise imaju u prodaji. Vidjao sam ih i kod nas u veterinarskim i poljoprivrednim apotekama. Razlicitih su oblika, tvrdoce, velicine, sistema aplikacije itd. Ovisno i o proizvodjacu. Ovo je jedna od tih koje mi koristimo i proizvodnja je alfa laval. Isto kao i kante za umjetno othranjivanje. Ne znam cjenu tocno koliko su, ali posto su potrosni materijal nisu skupe.
Umjetna sisa
Na vrhu se nalazi rupica koja se malo prosiri ali samo malo u pocetku sisanja, tako da izlazi malo veca kolicina mlika.
Rascjep na sisi mora uvjek biti postavljen vertikalno, jer tako pri sisanju janje ili jare siri rupu i dobiva se efekt prave sise.
Te sise se monriraju ili na automatsku hranilicu ili na kantu.
Kad se stavljaju na kantu unutar umjetne sise se stavlja bezpovratna valvola. Ona sprijecava povrat mlika unazad prilikom sisanja.
Bezpovratna valvola.
Kanta ili sic je podiljen u dva dila i svaki dio ima tri rupe u koje idu umjetne sise.
Odozdo se nalaci utot tako da se kanta stavi ja zeljezni nosac koji se napravi tako da se moze visina sica podizati. Svaka polovica kante je kapaciteta 5 litara.
Kanta za umjetno othranjivanje.
Ukoliko se umjetna sisa instalira na automatsku hranilicu, stavlja se na suport.
Suport umjetne sise kod automatske ishrane janjadi i jaradi.
Ta sisa sa suportom se stavlja na popatoi ili sisnu plocu.
Sjor Brundalo.
Sta se tice selekcije, ona se radi na osnovu genetskih scheda koje su pod nadzorom geneticara, a koji radi u Ministarstvu poljoprivrede. Asocijacija ovcara i kozara koja je na nivou drzave je pod Ministarstvom i kao takva je financirana od strane Ministarstva koje opet dobiva znatna sredstva od strane EU. To se prvenstveno odnosi na selekciju grla koja spadaju u prvu kategoriju otpornosti na Screpie. U biti ova selekcija se bazira na usavrsavanju pojedinih raca ovaca i dobivanje prvenstveno ovnova visoke kvalitete i koji pripadaju prvoj klasi prije navedene otpornosti. U biti samo se uzgajaju ovnovi i ovce prve i druge klase (ARR ARR, ARR ARQ, itd.), i oni koji imaju visoke genetske indekse.
Sta se tice tih genetskih scheda nisam bas upoznat, jer nisam genetica, a nije bas da se prica rado o tome. Mislim da si me razumio.
Uglavnom sastavljamo grupe ovaca i to grupe od 10 ili 11 ovaca i na svaku grupu ide jedan ovan. Iz svake grupe nakon janjenja ostavljaju se dva muska janjeta. U biti od svakog ovna ostavljaju se 2 muska janjca i to oni koji imaju najvece indekse. Janjad odmah nakon par dana po porodu obiljezavamo markicama i uzimamo od svakog uzorak vune s korjenom i ti uzorci idu na analizu. Genetsku analizu na indekse, ocinstvo itd, kao i na pripadnost klasi otpornosti na Screpie. Zenska se janjad uglavnom ostavljaju sva, s tim ako je neko s niskim indeksima i trece ili cetvrte klase, odma su odredjeni prodaji za klanje. U biti selekcija se prevenstveno bazira na muzjacima i mi npr. trenutacno imamo nekih 400 ovnova. Svi su pripadnici prve i druge klase. Sad ce ostat i novih cca 200 od muske janjadi.
Ovnovi se ostavljaju za testiranje i idu na rasplod nakon godine dana i ispituju se u dvije naredne godine. A svake godine se u biti stavljaju sinovi najboljih sinova u rasplod. Stariji odlaze na klanje.
U biti kada se stavljaju te rasplodne grupe (april, maj, septembar i novembar - ovisno o raci) imamo ih cca 60 - 70 -tak.
Sad zamisli kad se muze sve te grupe se posebno muzu, jer moraju ostati uvjek ista grla u grupi i muzjak i zenke.
Ti ovnovi u rasplodnim grupama se drze 30 dana.Nakon toga se odvajaju. Nakon 40 dana ustanovljavamo graviditet ultrazvucnom pretragom, cak smo i odvajali dvojke i trojke od onih sta su nosile jedno janje i to u svrhu raznolike prehrane.
Nakon zavrsenog perioda rasplodnih grupa pustaju se na pasu i ceka se janjenje.
Pri janjenju, odmah se odvaja janjad, obiljezava svako janje i registrira pod brojem i brojem majke. Nakon toga ide ispitivanje itd, sta sam ti vec prije naveo.
Zaboravio sam ti reci da prilikom odabira ovnova u pojedine rasplodne grupe, se kontrolira srodnost svakog ovna s svakom ovcom u grupi, tako da nebi doslo do krvnog incesta (ukrstavanja).
Ukoliko npr. neko janje se ne prepozna od koje je majke (nece da ga prihvati, a narocito prvojanjke) takva janjad odmah su podredjena klanju. Nista nije pusteno na slucajnost. Sve je pod kontrolom.
Sta se tice sinkronizacije pripusta, nema je. U selekciji je zabranjeno koristenje sinkronizacije estrusa. Sve mora ici prirodnim putem. Nema ni UO.
To smo nesto radili u nekim znanstvenim radovima na konzerviranju sperme ovnova, ali to je bilo van selekcije.
Ja sam u biti organizirao adestramento (priprema ili skolovanje) ovnova u cilju uzimanja sperme.
U tri mjeseca sam uspio izvuci jedno 25 ovnova koji su bili spremni za uzimanje sperme.
No vratimo se onom prijasnjem.
Dalje te interesiralo sve o umjetnim sisama.
Umjetne sise imaju u prodaji. Vidjao sam ih i kod nas u veterinarskim i poljoprivrednim apotekama. Razlicitih su oblika, tvrdoce, velicine, sistema aplikacije itd. Ovisno i o proizvodjacu. Ovo je jedna od tih koje mi koristimo i proizvodnja je alfa laval. Isto kao i kante za umjetno othranjivanje. Ne znam cjenu tocno koliko su, ali posto su potrosni materijal nisu skupe.
Umjetna sisa
Na vrhu se nalazi rupica koja se malo prosiri ali samo malo u pocetku sisanja, tako da izlazi malo veca kolicina mlika.
Rascjep na sisi mora uvjek biti postavljen vertikalno, jer tako pri sisanju janje ili jare siri rupu i dobiva se efekt prave sise.
Te sise se monriraju ili na automatsku hranilicu ili na kantu.
Kad se stavljaju na kantu unutar umjetne sise se stavlja bezpovratna valvola. Ona sprijecava povrat mlika unazad prilikom sisanja.
Bezpovratna valvola.
Kanta ili sic je podiljen u dva dila i svaki dio ima tri rupe u koje idu umjetne sise.
Odozdo se nalaci utot tako da se kanta stavi ja zeljezni nosac koji se napravi tako da se moze visina sica podizati. Svaka polovica kante je kapaciteta 5 litara.
Kanta za umjetno othranjivanje.
Ukoliko se umjetna sisa instalira na automatsku hranilicu, stavlja se na suport.
Suport umjetne sise kod automatske ishrane janjadi i jaradi.
Ta sisa sa suportom se stavlja na popatoi ili sisnu plocu.
abrkili
Aktivni član
- Tu od
- 26 Ožu 2007
- Poruka
- 2,940
Re: ovčarstvo
spensi:kako vršite izgnojavanje?imate puni pod ili rešetku?da li steljite ovcama ili janjadi?
ne mogu se načuduiti i nagledati ove vaše ljepote i tehnologije,svaka vam čast.. ja sam trenutno na dilemi da li da idem u ekološku proizvodnju janjadi ili da nastavim konvencionalno..Pošto si u eu,molim te da kažeš nešto o tržištu i samoj cijeni janjetine?
spensi:kako vršite izgnojavanje?imate puni pod ili rešetku?da li steljite ovcama ili janjadi?
ne mogu se načuduiti i nagledati ove vaše ljepote i tehnologije,svaka vam čast.. ja sam trenutno na dilemi da li da idem u ekološku proizvodnju janjadi ili da nastavim konvencionalno..Pošto si u eu,molim te da kažeš nešto o tržištu i samoj cijeni janjetine?
Re: ovčarstvo
Izgnojavanje stala obavljamo jednom u dva mjeseca.
Stale su duge cca 70 m i siroke cca 7-8 m. Unutra su napravljene od centralnog prolaza gdje se prolazi miksericom, bacacem slame i drugom mehanizacijom. S svake bocne strane je prostor gdje se nalaze ovce sirine cca 2 m i skalinom koji je uzdignut cca 40 cm i sirok cca 1 m.
Uglavnom kad se napuni visina gnjoja do skalina, cisti se.
Za ciscenje jedne bocne strane je potrebno svojih sat ipo vrimena.
Radimo na taj nacin da otvoris jednu bocnu stranu stale ulazis s JCB-om i vadis redom. Stavljas u prikolicu traktorsku i vozimo u gnojnicu na drugoj strani farme gjde se nalaze i bazeni za tekuci gnoj (likvame).
Skalin koji je uzdignur cistimo malim bagerom (bobkat) s kojim cistimo i stale janjadi jer su male.
Pod je u svim stalama puni, nema resetkastog, mada je puno bolji i higijenskiji.
Tako ulazimo u centralni prolaz stale okrenes stroj i bacas slamu. Za bacanje slame utrosis nekih desetak minuta za cjelu stalu. Stala je kapaciteta 480 grla.
Na prijasnjem postu je prikazana slika uredjaja koji sjecka i baca slamu i sjeno. To sam uslikao kod jednog klijenta i jako je korisna. Sjeckas slamu na velicinu koju zelis i putem bocnih otvora je bacas. Baca je i do udaljenosti do 18 m.
Postoje dva otvora od kojih je jedan nizi a drugi visi. Sve se regulira iz kabine traktora.
Jako je dobra i za sjeckanje sjena. Ovaj klijent je koristi i za prehranu, tako da sjecka sjeno i baca ga na automatsku prehrambenu pokretnu traku.
Sta se tice janjetine, mogu ti reci da ovdje postoje oba tipa uzgoja, ali jos uvjek je jaci konvekcionalniji. Ekoloski nema jos tako veliko trziste.
Cjene ovdje gdje se ja nalazim u Toskani nisu bas neke. Uglavnom su dobre otkupne cjene samo u periodu Bozica, Uskrsa i Feragosta. Tada dolaze i do 4.5 - 5 eura po kilu zive vage. U ovoj regiji nema neke velike potraznje za janjetinom van ovih praznika.
U drugim regijama kao npr. Lazio, Lombardija i sl. je veca potraznja i samim tim cjena je tokom cjele godine vise manje stabilna. Kod njih se i potrazuju janjad vece tezine.
Cjene ovdje kod mene van sezone su male. Uglavnom se krecu od 2.5 - 3 eura po kilu zive vage.
Za razliku od toga u supermerkatima i mesnicama kilo janjetine se krece ovisno o poziciji od 8 do 16 eura. Vece su cjene u privatnim malim mesnicama, za razliku od supermerkata. U supermerkatima kad je velika potraznja kao u prije navedenim prilikama mogu se i cjele polutke s glavom kupiti za 3 - 4 eura po kilu.
abrkili kaže:
Izgnojavanje stala obavljamo jednom u dva mjeseca.
Stale su duge cca 70 m i siroke cca 7-8 m. Unutra su napravljene od centralnog prolaza gdje se prolazi miksericom, bacacem slame i drugom mehanizacijom. S svake bocne strane je prostor gdje se nalaze ovce sirine cca 2 m i skalinom koji je uzdignut cca 40 cm i sirok cca 1 m.
Uglavnom kad se napuni visina gnjoja do skalina, cisti se.
Za ciscenje jedne bocne strane je potrebno svojih sat ipo vrimena.
Radimo na taj nacin da otvoris jednu bocnu stranu stale ulazis s JCB-om i vadis redom. Stavljas u prikolicu traktorsku i vozimo u gnojnicu na drugoj strani farme gjde se nalaze i bazeni za tekuci gnoj (likvame).
Skalin koji je uzdignur cistimo malim bagerom (bobkat) s kojim cistimo i stale janjadi jer su male.
Pod je u svim stalama puni, nema resetkastog, mada je puno bolji i higijenskiji.
Tako ulazimo u centralni prolaz stale okrenes stroj i bacas slamu. Za bacanje slame utrosis nekih desetak minuta za cjelu stalu. Stala je kapaciteta 480 grla.
Na prijasnjem postu je prikazana slika uredjaja koji sjecka i baca slamu i sjeno. To sam uslikao kod jednog klijenta i jako je korisna. Sjeckas slamu na velicinu koju zelis i putem bocnih otvora je bacas. Baca je i do udaljenosti do 18 m.
Postoje dva otvora od kojih je jedan nizi a drugi visi. Sve se regulira iz kabine traktora.
Jako je dobra i za sjeckanje sjena. Ovaj klijent je koristi i za prehranu, tako da sjecka sjeno i baca ga na automatsku prehrambenu pokretnu traku.
Sta se tice janjetine, mogu ti reci da ovdje postoje oba tipa uzgoja, ali jos uvjek je jaci konvekcionalniji. Ekoloski nema jos tako veliko trziste.
Cjene ovdje gdje se ja nalazim u Toskani nisu bas neke. Uglavnom su dobre otkupne cjene samo u periodu Bozica, Uskrsa i Feragosta. Tada dolaze i do 4.5 - 5 eura po kilu zive vage. U ovoj regiji nema neke velike potraznje za janjetinom van ovih praznika.
U drugim regijama kao npr. Lazio, Lombardija i sl. je veca potraznja i samim tim cjena je tokom cjele godine vise manje stabilna. Kod njih se i potrazuju janjad vece tezine.
Cjene ovdje kod mene van sezone su male. Uglavnom se krecu od 2.5 - 3 eura po kilu zive vage.
Za razliku od toga u supermerkatima i mesnicama kilo janjetine se krece ovisno o poziciji od 8 do 16 eura. Vece su cjene u privatnim malim mesnicama, za razliku od supermerkata. U supermerkatima kad je velika potraznja kao u prije navedenim prilikama mogu se i cjele polutke s glavom kupiti za 3 - 4 eura po kilu.
B
brundalo
Guest
Re: ovčarstvo
@spensi
Hvala na izdasnom odgovoru. Ali ja ne bi bija ja kad ne bi da neki svoj komentar ili pitanje.
Dakle koliko san razumija vi ne vrsite pripremu blaga za pripust (flushing) ili san se prevarija?
Ujednacavnje estrusa se moze postic i kvalitetnom ishranom a narocito dodavanjem zrna ili prekrupe od razi...misec dana pred planirano mrkanje.
Ono o cemu si prica u ostavljanju ovnova i njihovih najboljih muskih i zenskih potomaka..izgleda mi kao neka vrsta talijanske verzije pereformance i progenog testa. volija bi da to malo potanje objasnis. Recimo ovako...kakve uvjete mora zadovoljit musko a kakve zensko janje namijenjeno pripustu? Ovo pitan radi sebe jer bogati zeljan san znanja a nemas di naucit.
Sa koliko vrimena janjad ide prvi put u pripust i kolika je minimalna kolicina mlika u 1 laktaciji da bi nastavilo dalje zivit recimo tako?
Sa koliko godina ovce izlaze iz pripusta?
Jos nesto koliko san razumija vi primjenjujete haremski skok a ne pripust iz ruke?
zatim kakva je ishrana muznih ovaca u periodu kad ne daju mliko, zatim u periodu gravidnosti a zatim i za vrime janjenja odnosno laktacije? Volija bi ako bi moga dat koju recepturu za koncentrat ali i za sijeno kakvim ih hranite.
Iman jos pitanja ali sad mi ne pada vise nista na pamet...ne brini bit ce ih jos....
A sad ono o umjetnim sisama...
Oprosti ali ja san se krivo izrazija...mene vise zanima ona makina za umjetno hranjenje janjadi nego kanta sa sisama...iman je i ja ovdi a ima kupit i sisa :lol: :lol:
Od te makine zanima me proizvodjac..jacina motora (mora bit elektricni pogon ili se varan?) naravno moze li se kupit u Italiji i kakv dobar polovni, cijena, kapacitet itd itd sve o tome.
imate li zasijane pasnjake i ako da sa kakvim vrstama trava?
ma ima toga ka u prici.
vidin da je farma dobro organizirana i volija bi neke dobre stvari prinit i ovdi. Iako ja pocinjem sa manjom stalom a veca mi nece ni tribat (20x10m).
E i jos nesto di prodajete stare isluzene ovce? Ovo pitan jer i ja moran rijesit taj problem. Uglavnom budi spreman odgovarat ako imas volje ha ha. Pozdrav
@spensi
Hvala na izdasnom odgovoru. Ali ja ne bi bija ja kad ne bi da neki svoj komentar ili pitanje.
Dakle koliko san razumija vi ne vrsite pripremu blaga za pripust (flushing) ili san se prevarija?
Ujednacavnje estrusa se moze postic i kvalitetnom ishranom a narocito dodavanjem zrna ili prekrupe od razi...misec dana pred planirano mrkanje.
Ono o cemu si prica u ostavljanju ovnova i njihovih najboljih muskih i zenskih potomaka..izgleda mi kao neka vrsta talijanske verzije pereformance i progenog testa. volija bi da to malo potanje objasnis. Recimo ovako...kakve uvjete mora zadovoljit musko a kakve zensko janje namijenjeno pripustu? Ovo pitan radi sebe jer bogati zeljan san znanja a nemas di naucit.
Sa koliko vrimena janjad ide prvi put u pripust i kolika je minimalna kolicina mlika u 1 laktaciji da bi nastavilo dalje zivit recimo tako?
Sa koliko godina ovce izlaze iz pripusta?
Jos nesto koliko san razumija vi primjenjujete haremski skok a ne pripust iz ruke?
zatim kakva je ishrana muznih ovaca u periodu kad ne daju mliko, zatim u periodu gravidnosti a zatim i za vrime janjenja odnosno laktacije? Volija bi ako bi moga dat koju recepturu za koncentrat ali i za sijeno kakvim ih hranite.
Iman jos pitanja ali sad mi ne pada vise nista na pamet...ne brini bit ce ih jos....
A sad ono o umjetnim sisama...
Oprosti ali ja san se krivo izrazija...mene vise zanima ona makina za umjetno hranjenje janjadi nego kanta sa sisama...iman je i ja ovdi a ima kupit i sisa :lol: :lol:
Od te makine zanima me proizvodjac..jacina motora (mora bit elektricni pogon ili se varan?) naravno moze li se kupit u Italiji i kakv dobar polovni, cijena, kapacitet itd itd sve o tome.
imate li zasijane pasnjake i ako da sa kakvim vrstama trava?
ma ima toga ka u prici.
vidin da je farma dobro organizirana i volija bi neke dobre stvari prinit i ovdi. Iako ja pocinjem sa manjom stalom a veca mi nece ni tribat (20x10m).
E i jos nesto di prodajete stare isluzene ovce? Ovo pitan jer i ja moran rijesit taj problem. Uglavnom budi spreman odgovarat ako imas volje ha ha. Pozdrav
D
danchy2305
Guest
Re: ovčarstvo
DOBAR DAN SVIMA! Novi sam ovdje na forumu pa mi nemojte molim vas zamjerit ako pitam nesto sta vec netko je!
imao sam prije dvije godine 20 ovaca jezersko-solčevske pasmine,ali sam ih bio prisiljen prodati jer sam upisao fakultet. evo prije tjedan dana sam si ponovo kupio dvije ovce sa tri janjeta. no u 6.mjesecu planiram odustat od faxa i opet sa počet bavit uzgojom ovaca,ali bi izrazito uzgajao romanovsku vrstu....
pa bih molio ako ih netko uzgaja...da mi malo nesto vise kaze o njima makar sam vec sve pretrazo na forumima o njima. i kako ih lakse nabavit da budu cistokrvne! hvala.
DOBAR DAN SVIMA! Novi sam ovdje na forumu pa mi nemojte molim vas zamjerit ako pitam nesto sta vec netko je!
imao sam prije dvije godine 20 ovaca jezersko-solčevske pasmine,ali sam ih bio prisiljen prodati jer sam upisao fakultet. evo prije tjedan dana sam si ponovo kupio dvije ovce sa tri janjeta. no u 6.mjesecu planiram odustat od faxa i opet sa počet bavit uzgojom ovaca,ali bi izrazito uzgajao romanovsku vrstu....
pa bih molio ako ih netko uzgaja...da mi malo nesto vise kaze o njima makar sam vec sve pretrazo na forumima o njima. i kako ih lakse nabavit da budu cistokrvne! hvala.
J
jucky
Guest
Re: ovčarstvo
bok danchy . drž se ti škole, za ovce nikada nije kasno . A ako si baš čvrsto odlučio uzgajati ovce ovdje češ naći puno dobrih savjeta, a ja ti mogu dati podatke o dobrim uzgajivačima romanovske ovce.
danchy2305 kaže:
bok danchy
. drž se ti škole, za ovce nikada nije kasno . A ako si baš čvrsto odlučio uzgajati ovce ovdje češ naći puno dobrih savjeta, a ja ti mogu dati podatke o dobrim uzgajivačima romanovske ovce. Re: ovčarstvo
Ajmo redom:
1. Priprema za pripust nema. Kao sta san ti vec naveo u nekim prijasnjim postovima u genestskoj selekciji mora ici sve prirodnim nacinom. Nema sinkronizacije m nema nikakvih prpremnih promjena u alimentaciji ovaca. Jedino mjesec dana prije pripusta se pojaca malo ishrana ovnova. To je normalno, jer u biti cjeli period mirovanja, ovnoci su na uzdrznoj prehrani, dok prije nego pocne pripust se pojaca kolicina proteina u hrani. Tako npr. kod tebe, a i kod ostalih malih uzgajivaca, gdje je mali broj ovnova, je jako dobro davati jaje ovnovima u smjesi (frisko jaje) ili npr. mljeko u prahu pomjesano s koncentratom. Mi to ne radimo kako sam ti prije naveo iz selekcijskih razloga.
2. Sta se tice ovnova i ovaca za pripust, rade se testovi i ispitivanje genetskih predispozicija ovnova. U tom smislu se dalje i koriste. Recimo koriste se najbolji ovnovi s najvecim genetskim indeksima. Tu spadaju postotak masnoce u mliku, proteina, laktoze, itd. Uvjek se koriste oni najbolji i oni iz prve skupine ARR-ARR. U nedostatku se koriste zatim oni iz druge skupine. To je u nas jer imamo veliki broj pripusnih grupa pa triba veliki broj ovnova.
Takodjer i zenke potomke se klasificiraju na osnovu genetskih predispozicija (indeksa).
Medjutim to je malo skup projekt,a narocito u nasim uvjetima.
Postoje npr. kod nas linije ovnova koji daju potomstvo koje opet daje mliko s malim udjelom masnoce. Kao takvi se izbacuju iz daljnje selekcije. Zato se u selekciji ostavljaju ovnovi do dvije godine i ispitiva se njihovo potomstvo.
U daljnjem odnosno sljedecem pripustu se koriste sinovi najboljih oceva. I tako redom.
Sta se tice same genetike ne znam puno o tome, jer to rade strucnjaci iz ministarstva (geneticari).
Osim toga moraju zadovoljiti i ostale morfoloske uvjete koji su opet karakteristicni za svaku racu.
Medjutim do se radi poslje.
Ukratko radis na nacin da koristis vise ovnova i od svakog ovna ostavljas npr. dva muska janjeta i to po mogucnosti dobivenih s kvalitetnim ovcama. U tu svrhu potrebno je voditi podatke koja ovca je isla s kojim ovnom, odnosno podjeliti ih u grupe i na taj nacin imati u vidu ocinstvo. Opet od ta dva janjeta, ostavljas ono bolje. Tako od vise dobrih ovnova. Npr. ti stavis per dobrih ovaca s jednim dobrim ovnom i drugih pet s drugim dobrim ovnom. Zatim upisi te brojeve ovaca i nakon janjenja registriraj nekim brojem janje i tako. Iz te dvije skupine ostavis cetri janjeta muska i svu zensku. Tu musku janjad kad narastu koristi za rasplod drugih ne ovih janjenih skupa, odnosno bjezis od incesta,a za ovu kvalitetnu zensku janjad koristis jednog novog ovna. Moras izbjegavati krvno krizanje.
3. U pripust ulaze s godinu dana starosti. Znaci janje se u 17 mjesecu zivota.
Minimalna kolicina mlika u prvoj laktaciji je bitna za uvodjenje u genetske knjige. U biti moraju zadovoljiti minimalne kriterije u odredjenom vremenu prve, druge a neke i trece laktacije.
To je razlicito od race do race. Recimo za racu sardu je potrebno da ovca u prvoj laktaciji da 120 litara u 100 dana laktacije racunavsi od drugog mjeseca nakon janjenja. U drugoj mislim da je oko 150 litara itd.
Za druge race je drugacije. Mada vise manje je oko 100 litara u 100 dana prve laktacije. Poslje se mjenja i kolicina mlika i vrime laktacije ovicno o raci. U nekih je 180 litara u 150 dana laktacije.
Te podatke mislim da se za nase race mogu naci i na netu na webu stocnog selekcijskog centra. Znam da je jedan od onih koji se bave selekcijom i suradjuje s selekcijskim centrom Hrvatske prof. Susic sa Veterinarskog fakulteta.
Kod ovce treba racunati da laktacija raste od 70 % u prvoj laktaciji, 85 % druga, 95 % treca i maksimum je cetvrta i peta laktacija. Nakon toga pocne lagano opadati. Zato mi u selekciji koristimo maksimalno pet godina ovce nakon cega idu na klanje.
4. Haremski skok. Je mi koristimo rasplodne grupe od 10 -tak ovaca koje idu na jednog ovna koji ostaje s njima 30 dana.
5. Sta se tice prehrane, ona je raznolika. Ovisno o kategorijama.
Npr. kada su u suhostaju idu uglavnom na pasu i daje im se hrana za uzdrzne potrebe. Npr. dajes im dugo sjeno prvog otkosa, nesto koncentrata i pasa.
Tako sve do jedno mjesec dana prije janjenja, kad pocnes s pojacanom ishranom. Povecavas im udjel proteina i energije u prehranu, jer i sam znas da u zadnjem mjesecu graviditeta janjad se najvise razvija, a pocinje i naljevanje vimena. Moraju proizvesti i kolostrum i janje. Ujedno ih se salje vanka da secu sta vise (dobro je radi kondicionog stanja zivotinja, kao i stanja misica, papaka, zglobova, metabolizma itd).
Znaci uvecava se i kvaliteta i kvantitet hrane. Narocito zadnih petnaestak dana prije janjenja. Povecava se i udio minerala i vitamina (moraju se uvjek davati, ali za vrijeme suhostaja je najbolje davati lizne matune). Da ne zaboravim uvjek u suhostaju ocistiti ovce per oralno od parazita te poslje toga ivermektinom injekciono.
U laktaciji prehrana, a i sam znas, mora biti maximalna. Uz pasu davati i kvalitetno sjeno i koncentrat u stali i za vrijeme muznje.
Od sjena koristimo sjeno prvog otkosa, djetelinu (drugi i treci otkos). Dugacko sjeno ljulja, zatim prije, sada vise ne, smo koristili i sjeno ili slamu zobi.
Od zrna koristimo jecam, stocni bob, soju, kukuruz. Sve je mljeveno i mjesanu u postocima uz dodatak mineralno vitaminskih dodataka, stavljamo i kvas u prahu, te pH tampone. Mi koristimo i silazu i sjenazu. Prije smo koristili i rezance secerne repe. Takodjer mljeveno.
U laktaciji sjeno koje koristimo je uglavnom djetelina drugog i treceg otkosa. Npr. dnevno od 4 kg po ovci dajemo 1 kg brasna, 1.5 kg silaze, 0.5 kg sjenaze, 0.2 kg sjena prvog otkosa, i 0.8 kg djetelinskog sjena.
Ima tih receptura razlicitih kako sam ti prije naveo ovisno o kategoriji zivotinja, o tome dali idu na pasu ili ne. Jer ovo prije navedeno ide u periodu laktacije bez ispase. Kad krenu na pasu normalno dajes isti kvalitet ali znatno manji kvantitet. Jedno 1 -1.2 kg po ovci.
Brasno npr. 30 % jecma, 30 % soje, 20 % stocnog boba, 15 % kukuruza i 5 % mineralno vitaminskog dodatka.
Kazem sve ovisi o kategoriji. Npr. ovnovima 70 % jecma, 15 % kukuruza, 10 % soje, 5 % vit -min.
Sta se tice jecma mogu ti rec da jecam u zrnu nije bas dobro davati. Razlog je ako pogledas dobro izmet dosta jecma samo prodje kroz ovcu. Ne probavi ga.
Sta se tice jecma najbolje ga je, a narocito u laktaciji, davati proklijalog.
6. Automatskih hranilica janjadi i jaradi ima razlicitih vrsta i kapaciteta. Rade na struju normalno, na principu su bojlera koji grije vodu i miksera koji mjesa vodu i mliko. Ima toga i polovnog, ima manjih i vecih ovisi o kapacitetu mlika u prahu. Ima ih onih koje zadrzavaju ugrijano mliko, a ima i onih koje ne griju vec gotovo mliko itd.
7. Pasnjaka imamo. Mislim nekih 30-tak hektara ili 40 nisam siguran. Imamo osim toga puno zemlje na kojoj se sije.
Sije se ljulj, jecam, kukuruz, djetelina, stocni bob.
8.Isluzene ovce mi dajemo diretno na klanje, jer u principu nista iz selekcije ne moze ici za drzanje. Ide direktno sve na klanje ono sta je isluzeno, odnosno starije od 5 godina, musko sve sta ne zadovoljava kriterije selekcije, janjad takodjer kao i muzjaci itd. Jedino sta se moze prodat za drzanje su ovnovi koje prodaju na aukcijama.
Samo do dobre prodaje ovnova treba godina i godina selekcijskog rada. U selekciji prvi rezultati postaju vidljivi nakon desetak godina rada. Je.... ga tako je to.
brundalo kaže:
Ajmo redom:
1. Priprema za pripust nema. Kao sta san ti vec naveo u nekim prijasnjim postovima u genestskoj selekciji mora ici sve prirodnim nacinom. Nema sinkronizacije m nema nikakvih prpremnih promjena u alimentaciji ovaca. Jedino mjesec dana prije pripusta se pojaca malo ishrana ovnova. To je normalno, jer u biti cjeli period mirovanja, ovnoci su na uzdrznoj prehrani, dok prije nego pocne pripust se pojaca kolicina proteina u hrani. Tako npr. kod tebe, a i kod ostalih malih uzgajivaca, gdje je mali broj ovnova, je jako dobro davati jaje ovnovima u smjesi (frisko jaje) ili npr. mljeko u prahu pomjesano s koncentratom. Mi to ne radimo kako sam ti prije naveo iz selekcijskih razloga.
2. Sta se tice ovnova i ovaca za pripust, rade se testovi i ispitivanje genetskih predispozicija ovnova. U tom smislu se dalje i koriste. Recimo koriste se najbolji ovnovi s najvecim genetskim indeksima. Tu spadaju postotak masnoce u mliku, proteina, laktoze, itd. Uvjek se koriste oni najbolji i oni iz prve skupine ARR-ARR. U nedostatku se koriste zatim oni iz druge skupine. To je u nas jer imamo veliki broj pripusnih grupa pa triba veliki broj ovnova.
Takodjer i zenke potomke se klasificiraju na osnovu genetskih predispozicija (indeksa).
Medjutim to je malo skup projekt,a narocito u nasim uvjetima.
Postoje npr. kod nas linije ovnova koji daju potomstvo koje opet daje mliko s malim udjelom masnoce. Kao takvi se izbacuju iz daljnje selekcije. Zato se u selekciji ostavljaju ovnovi do dvije godine i ispitiva se njihovo potomstvo.
U daljnjem odnosno sljedecem pripustu se koriste sinovi najboljih oceva. I tako redom.
Sta se tice same genetike ne znam puno o tome, jer to rade strucnjaci iz ministarstva (geneticari).
Osim toga moraju zadovoljiti i ostale morfoloske uvjete koji su opet karakteristicni za svaku racu.
Medjutim do se radi poslje.
Ukratko radis na nacin da koristis vise ovnova i od svakog ovna ostavljas npr. dva muska janjeta i to po mogucnosti dobivenih s kvalitetnim ovcama. U tu svrhu potrebno je voditi podatke koja ovca je isla s kojim ovnom, odnosno podjeliti ih u grupe i na taj nacin imati u vidu ocinstvo. Opet od ta dva janjeta, ostavljas ono bolje. Tako od vise dobrih ovnova. Npr. ti stavis per dobrih ovaca s jednim dobrim ovnom i drugih pet s drugim dobrim ovnom. Zatim upisi te brojeve ovaca i nakon janjenja registriraj nekim brojem janje i tako. Iz te dvije skupine ostavis cetri janjeta muska i svu zensku. Tu musku janjad kad narastu koristi za rasplod drugih ne ovih janjenih skupa, odnosno bjezis od incesta,a za ovu kvalitetnu zensku janjad koristis jednog novog ovna. Moras izbjegavati krvno krizanje.
3. U pripust ulaze s godinu dana starosti. Znaci janje se u 17 mjesecu zivota.
Minimalna kolicina mlika u prvoj laktaciji je bitna za uvodjenje u genetske knjige. U biti moraju zadovoljiti minimalne kriterije u odredjenom vremenu prve, druge a neke i trece laktacije.
To je razlicito od race do race. Recimo za racu sardu je potrebno da ovca u prvoj laktaciji da 120 litara u 100 dana laktacije racunavsi od drugog mjeseca nakon janjenja. U drugoj mislim da je oko 150 litara itd.
Za druge race je drugacije. Mada vise manje je oko 100 litara u 100 dana prve laktacije. Poslje se mjenja i kolicina mlika i vrime laktacije ovicno o raci. U nekih je 180 litara u 150 dana laktacije.
Te podatke mislim da se za nase race mogu naci i na netu na webu stocnog selekcijskog centra. Znam da je jedan od onih koji se bave selekcijom i suradjuje s selekcijskim centrom Hrvatske prof. Susic sa Veterinarskog fakulteta.
Kod ovce treba racunati da laktacija raste od 70 % u prvoj laktaciji, 85 % druga, 95 % treca i maksimum je cetvrta i peta laktacija. Nakon toga pocne lagano opadati. Zato mi u selekciji koristimo maksimalno pet godina ovce nakon cega idu na klanje.
4. Haremski skok. Je mi koristimo rasplodne grupe od 10 -tak ovaca koje idu na jednog ovna koji ostaje s njima 30 dana.
5. Sta se tice prehrane, ona je raznolika. Ovisno o kategorijama.
Npr. kada su u suhostaju idu uglavnom na pasu i daje im se hrana za uzdrzne potrebe. Npr. dajes im dugo sjeno prvog otkosa, nesto koncentrata i pasa.
Tako sve do jedno mjesec dana prije janjenja, kad pocnes s pojacanom ishranom. Povecavas im udjel proteina i energije u prehranu, jer i sam znas da u zadnjem mjesecu graviditeta janjad se najvise razvija, a pocinje i naljevanje vimena. Moraju proizvesti i kolostrum i janje. Ujedno ih se salje vanka da secu sta vise (dobro je radi kondicionog stanja zivotinja, kao i stanja misica, papaka, zglobova, metabolizma itd).
Znaci uvecava se i kvaliteta i kvantitet hrane. Narocito zadnih petnaestak dana prije janjenja. Povecava se i udio minerala i vitamina (moraju se uvjek davati, ali za vrijeme suhostaja je najbolje davati lizne matune). Da ne zaboravim uvjek u suhostaju ocistiti ovce per oralno od parazita te poslje toga ivermektinom injekciono.
U laktaciji prehrana, a i sam znas, mora biti maximalna. Uz pasu davati i kvalitetno sjeno i koncentrat u stali i za vrijeme muznje.
Od sjena koristimo sjeno prvog otkosa, djetelinu (drugi i treci otkos). Dugacko sjeno ljulja, zatim prije, sada vise ne, smo koristili i sjeno ili slamu zobi.
Od zrna koristimo jecam, stocni bob, soju, kukuruz. Sve je mljeveno i mjesanu u postocima uz dodatak mineralno vitaminskih dodataka, stavljamo i kvas u prahu, te pH tampone. Mi koristimo i silazu i sjenazu. Prije smo koristili i rezance secerne repe. Takodjer mljeveno.
U laktaciji sjeno koje koristimo je uglavnom djetelina drugog i treceg otkosa. Npr. dnevno od 4 kg po ovci dajemo 1 kg brasna, 1.5 kg silaze, 0.5 kg sjenaze, 0.2 kg sjena prvog otkosa, i 0.8 kg djetelinskog sjena.
Ima tih receptura razlicitih kako sam ti prije naveo ovisno o kategoriji zivotinja, o tome dali idu na pasu ili ne. Jer ovo prije navedeno ide u periodu laktacije bez ispase. Kad krenu na pasu normalno dajes isti kvalitet ali znatno manji kvantitet. Jedno 1 -1.2 kg po ovci.
Brasno npr. 30 % jecma, 30 % soje, 20 % stocnog boba, 15 % kukuruza i 5 % mineralno vitaminskog dodatka.
Kazem sve ovisi o kategoriji. Npr. ovnovima 70 % jecma, 15 % kukuruza, 10 % soje, 5 % vit -min.
Sta se tice jecma mogu ti rec da jecam u zrnu nije bas dobro davati. Razlog je ako pogledas dobro izmet dosta jecma samo prodje kroz ovcu. Ne probavi ga.
Sta se tice jecma najbolje ga je, a narocito u laktaciji, davati proklijalog.
6. Automatskih hranilica janjadi i jaradi ima razlicitih vrsta i kapaciteta. Rade na struju normalno, na principu su bojlera koji grije vodu i miksera koji mjesa vodu i mliko. Ima toga i polovnog, ima manjih i vecih ovisi o kapacitetu mlika u prahu. Ima ih onih koje zadrzavaju ugrijano mliko, a ima i onih koje ne griju vec gotovo mliko itd.
7. Pasnjaka imamo. Mislim nekih 30-tak hektara ili 40 nisam siguran. Imamo osim toga puno zemlje na kojoj se sije.
Sije se ljulj, jecam, kukuruz, djetelina, stocni bob.
8.Isluzene ovce mi dajemo diretno na klanje, jer u principu nista iz selekcije ne moze ici za drzanje. Ide direktno sve na klanje ono sta je isluzeno, odnosno starije od 5 godina, musko sve sta ne zadovoljava kriterije selekcije, janjad takodjer kao i muzjaci itd. Jedino sta se moze prodat za drzanje su ovnovi koje prodaju na aukcijama.
Samo do dobre prodaje ovnova treba godina i godina selekcijskog rada. U selekciji prvi rezultati postaju vidljivi nakon desetak godina rada. Je.... ga tako je to.
Re: ovčarstvo
Zdravo decki
Znate onaj moj post s 15. stranice niko mi nije dao nikakve info. pa s toga ponavljam ga. Brundalo je nesto obecao ali ili ja ne vidim ili je mozda zaboravio. Evo ponovo post pa da vidimo imal sta od toga i moze li se to uraditi, dakle sta kaze i praksa a i teorija
Naime kod nas u Bosni imamo kurban-bajram. To je ono kad svi ili veliki broj kuca uzima ovna koji ne smije biti mladji ispod 6 mjeseci i mora biti poprilicno debeo,radi zrtvovanja. Eh takav ovan vam kosta kod nas oko 150 eura.
Mene interesuje moze kolika se kilaza moze nabiti ovnu (ne stediti na hrani) za od prilike 10 mjeseci, ako ovnice kupim u maju kad su od prilike 2-3 mjeseca starosti i ako na raspolaganju imam kukuruz, travu,i donekle neki premiks za ovce ako kupim.
To me interesuje jer racuni govore da bih za 10 ovnova koje prodam (bar se nadam) dobio oko 1500 eura. A sad zamislite u mom selu ima oko 400 kuca a ove godine su ovnove klali njih oko 200 kuca.
Te cifre sam gledao, posto kod nas za vrijeme tih klanja sve se meso podijeli ili najmanje 2/3 a i koza se mora predati u obliznju dzamiju pa se tamo upise ko je predao i na osnovu tog spiska ove godine je bilo oko 200 ovnova zaklanih x 150 eura = 30 000 eurica se obrne samo u mom selu za vrijeme bajramskih praznika, a to vam je najvise do 2 sedmice.
E sad kod mene u mom selu konkretno nema niti ijedne jedine kuce koja ima vise od 10 kom ovaca. U stvari svega oko 5-6 kuca imaju ovce i to onako radi hobija 2-3 pa do 10 komada.
Zamislite samo koje je to trziste i koji su to eurici.
Dakle interesuje me na sta bih morao gledati prilikom kupovine janjaca koje imam namjeru kupiti oko 15.04 do 01.05
Kako ih hraniti da bi dostigao kilazu od oko 40-45 kg zive vage.
Kakav smjestaj (onakav smjestaj kao sto posjeduje abrkili mogu da im priustim)
I da li je u redu hrana koju posjedujem: kukuruz, sjeno, hrana koju bi kupovao po vasoj recepturi i mjesao.
Napominjem da iza kuce imam nekih 1.5 dunuma i to sam vec ogradio mrezom visine 1,20 metara. Medjutim znam da je to premali prostor za ispasu i plus je kamenit s toga da li je takav tov moguc ako im ja svu hranu donosim u jasla a taj prostor imam kao stalni ispust, unutar tog prostora od 1.5 dunuma bih napravio stalu onako kao abrkili ( svi bi bili ovnici ).
Da li bih imao problema s tovom buduci da ovnovi zele da pasu, a ja ispusta nemam, ali bi im mogao redovito donositi hranu.
Jednostavno me interesuje jel to moguce, ako jest na meni je da radim, a na vama da mi objasnite sta trebam paziti i kako hraniti. Ne zelim da imam krzljavo niti slabo, dakle hrana nije problem niti kupovina.
Ovnici od 2-3 mjeseca starosti kod nas iznose oko 50-70 eura maximum.
Da napomenem da kod nas ima samo ona travnicka ovca (ne znam strucan naziv) ugalvnom se janje jednom godisnje, ali po meni su krupne sto je ovdje i trazeno.
Dakle posao bi trajao oko 6 mjeseci od maja do novembra.
Ovnici od 50-70 eura, prodaja u novmbru bi bila oko 150-160 eura po glavi.
Trenutno imam novca za kupovinu 25 ovnica i za hranu za 6 mjeseci.
Zdravo decki
Znate onaj moj post s 15. stranice niko mi nije dao nikakve info. pa s toga ponavljam ga. Brundalo je nesto obecao ali ili ja ne vidim ili je mozda zaboravio. Evo ponovo post pa da vidimo imal sta od toga i moze li se to uraditi, dakle sta kaze i praksa a i teorija
Naime kod nas u Bosni imamo kurban-bajram. To je ono kad svi ili veliki broj kuca uzima ovna koji ne smije biti mladji ispod 6 mjeseci i mora biti poprilicno debeo,radi zrtvovanja. Eh takav ovan vam kosta kod nas oko 150 eura.
Mene interesuje moze kolika se kilaza moze nabiti ovnu (ne stediti na hrani) za od prilike 10 mjeseci, ako ovnice kupim u maju kad su od prilike 2-3 mjeseca starosti i ako na raspolaganju imam kukuruz, travu,i donekle neki premiks za ovce ako kupim.
To me interesuje jer racuni govore da bih za 10 ovnova koje prodam (bar se nadam) dobio oko 1500 eura. A sad zamislite u mom selu ima oko 400 kuca a ove godine su ovnove klali njih oko 200 kuca.
Te cifre sam gledao, posto kod nas za vrijeme tih klanja sve se meso podijeli ili najmanje 2/3 a i koza se mora predati u obliznju dzamiju pa se tamo upise ko je predao i na osnovu tog spiska ove godine je bilo oko 200 ovnova zaklanih x 150 eura = 30 000 eurica se obrne samo u mom selu za vrijeme bajramskih praznika, a to vam je najvise do 2 sedmice.
E sad kod mene u mom selu konkretno nema niti ijedne jedine kuce koja ima vise od 10 kom ovaca. U stvari svega oko 5-6 kuca imaju ovce i to onako radi hobija 2-3 pa do 10 komada.
Zamislite samo koje je to trziste i koji su to eurici.
Dakle interesuje me na sta bih morao gledati prilikom kupovine janjaca koje imam namjeru kupiti oko 15.04 do 01.05
Kako ih hraniti da bi dostigao kilazu od oko 40-45 kg zive vage.
Kakav smjestaj (onakav smjestaj kao sto posjeduje abrkili mogu da im priustim)
I da li je u redu hrana koju posjedujem: kukuruz, sjeno, hrana koju bi kupovao po vasoj recepturi i mjesao.
Napominjem da iza kuce imam nekih 1.5 dunuma i to sam vec ogradio mrezom visine 1,20 metara. Medjutim znam da je to premali prostor za ispasu i plus je kamenit s toga da li je takav tov moguc ako im ja svu hranu donosim u jasla a taj prostor imam kao stalni ispust, unutar tog prostora od 1.5 dunuma bih napravio stalu onako kao abrkili ( svi bi bili ovnici ).
Da li bih imao problema s tovom buduci da ovnovi zele da pasu, a ja ispusta nemam, ali bi im mogao redovito donositi hranu.
Jednostavno me interesuje jel to moguce, ako jest na meni je da radim, a na vama da mi objasnite sta trebam paziti i kako hraniti. Ne zelim da imam krzljavo niti slabo, dakle hrana nije problem niti kupovina.
Ovnici od 2-3 mjeseca starosti kod nas iznose oko 50-70 eura maximum.
Da napomenem da kod nas ima samo ona travnicka ovca (ne znam strucan naziv) ugalvnom se janje jednom godisnje, ali po meni su krupne sto je ovdje i trazeno.
Dakle posao bi trajao oko 6 mjeseci od maja do novembra.
Ovnici od 50-70 eura, prodaja u novmbru bi bila oko 150-160 eura po glavi.
Trenutno imam novca za kupovinu 25 ovnica i za hranu za 6 mjeseci.
abrkili
Aktivni član
- Tu od
- 26 Ožu 2007
- Poruka
- 2,940
Re: ovčarstvo
nemam vremena da sad puno pišem...
ovako:ispust ti je sasvim ok,samo da mogu bit na friškom zraku...što se hrane tiče,negdje u ovoj temi imaš moje recepte za tov janjadi,sasvim su ok... sijena po volji,koncentrata 500 grama dnevno.
nemam vremena da sad puno pišem...
ovako:ispust ti je sasvim ok,samo da mogu bit na friškom zraku...što se hrane tiče,negdje u ovoj temi imaš moje recepte za tov janjadi,sasvim su ok... sijena po volji,koncentrata 500 grama dnevno.
Re: ovčarstvo
Pozdrav,
kao prvo stavi sve na papir, jer ako kupis janje za 70 eura, sta je dobra cjena, ti u biti zaradjujes svojih 80 eura po ovnu.
Izracunaj koliko te kosta jedan ovan po danu (sjeno, koncentrat, ljekovi itd) i izracunaj koliko te kosta u 180 dana.
Ako mu dajes pola kile koncentrata po danu koliko te kosta u tvojim prilikama,zatim sjeno?
Npr. ako te jedan ovan kosta 1 euro po danu to ti je 180 eura. Nema zarade nikakve.
Je lipo ubrat pare na kraju, ali se triba osvrnit na ono sta si ulozio.
Triba sve uracunat.
Emy kaže:Zdravo decki
Znate onaj moj post s 15. stranice niko mi nije dao nikakve info. pa s toga ponavljam ga. Brundalo je nesto obecao ali ili ja ne vidim ili je mozda zaboravio. Evo ponovo post pa da vidimo imal sta od toga i moze li se to uraditi, dakle sta kaze i praksa a i teorija
Naime kod nas u Bosni imamo kurban-bajram. To je ono kad svi ili veliki broj kuca uzima ovna koji ne smije biti mladji ispod 6 mjeseci i mora biti poprilicno debeo,radi zrtvovanja. Eh takav ovan vam kosta kod nas oko 150 eura.
Mene interesuje moze kolika se kilaza moze nabiti ovnu (ne stediti na hrani) za od prilike 10 mjeseci, ako ovnice kupim u maju kad su od prilike 2-3 mjeseca starosti i ako na raspolaganju imam kukuruz, travu,i donekle neki premiks za ovce ako kupim.
To me interesuje jer racuni govore da bih za 10 ovnova koje prodam (bar se nadam) dobio oko 1500 eura. A sad zamislite u mom selu ima oko 400 kuca a ove godine su ovnove klali njih oko 200 kuca.
Te cifre sam gledao, posto kod nas za vrijeme tih klanja sve se meso podijeli ili najmanje 2/3 a i koza se mora predati u obliznju dzamiju pa se tamo upise ko je predao i na osnovu tog spiska ove godine je bilo oko 200 ovnova zaklanih x 150 eura = 30 000 eurica se obrne samo u mom selu za vrijeme bajramskih praznika, a to vam je najvise do 2 sedmice.
E sad kod mene u mom selu konkretno nema niti ijedne jedine kuce koja ima vise od 10 kom ovaca. U stvari svega oko 5-6 kuca imaju ovce i to onako radi hobija 2-3 pa do 10 komada.
Zamislite samo koje je to trziste i koji su to eurici.
Dakle interesuje me na sta bih morao gledati prilikom kupovine janjaca koje imam namjeru kupiti oko 15.04 do 01.05
Kako ih hraniti da bi dostigao kilazu od oko 40-45 kg zive vage.
Kakav smjestaj (onakav smjestaj kao sto posjeduje abrkili mogu da im priustim)
I da li je u redu hrana koju posjedujem: kukuruz, sjeno, hrana koju bi kupovao po vasoj recepturi i mjesao.
Napominjem da iza kuce imam nekih 1.5 dunuma i to sam vec ogradio mrezom visine 1,20 metara. Medjutim znam da je to premali prostor za ispasu i plus je kamenit s toga da li je takav tov moguc ako im ja svu hranu donosim u jasla a taj prostor imam kao stalni ispust, unutar tog prostora od 1.5 dunuma bih napravio stalu onako kao abrkili ( svi bi bili ovnici ).
Da li bih imao problema s tovom buduci da ovnovi zele da pasu, a ja ispusta nemam, ali bi im mogao redovito donositi hranu.
Jednostavno me interesuje jel to moguce, ako jest na meni je da radim, a na vama da mi objasnite sta trebam paziti i kako hraniti. Ne zelim da imam krzljavo niti slabo, dakle hrana nije problem niti kupovina.
Ovnici od 2-3 mjeseca starosti kod nas iznose oko 50-70 eura maximum.
Da napomenem da kod nas ima samo ona travnicka ovca (ne znam strucan naziv) ugalvnom se janje jednom godisnje, ali po meni su krupne sto je ovdje i trazeno.
Dakle posao bi trajao oko 6 mjeseci od maja do novembra.
Ovnici od 50-70 eura, prodaja u novmbru bi bila oko 150-160 eura po glavi.
Trenutno imam novca za kupovinu 25 ovnica i za hranu za 6 mjeseci.
Pozdrav,
kao prvo stavi sve na papir, jer ako kupis janje za 70 eura, sta je dobra cjena, ti u biti zaradjujes svojih 80 eura po ovnu.
Izracunaj koliko te kosta jedan ovan po danu (sjeno, koncentrat, ljekovi itd) i izracunaj koliko te kosta u 180 dana.
Ako mu dajes pola kile koncentrata po danu koliko te kosta u tvojim prilikama,zatim sjeno?
Npr. ako te jedan ovan kosta 1 euro po danu to ti je 180 eura. Nema zarade nikakve.
Je lipo ubrat pare na kraju, ali se triba osvrnit na ono sta si ulozio.
Triba sve uracunat.
