• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Pasnjaci

B

brundalo

Guest
Postovani kolege
Otvaran ovu temu da razmijenimo iskustva kako iz neuredjenog terena napraviti prave i dobre pasnjake. Sve nas stocare
(kravare, ovcare, kozare, svinjare i sve druge) muci ista prica - Cijena hrane.
Cinjenica je da je pasa najbolji i najjeftiniji izvor prihoda. Zato prijedlozi naprijed.
Ja cu ako dodjem do aparata nastojati objaviti slike da vidite s cim se borim. Svako vase iskustvo jedobro doslo. Pozdrav
 

abrkili

Aktivni član
Tu od
26 Ožu 2007
Poruka
2,940
Naravno,paša je tzv. zeleni koncentrat,najbolja i najjeftinija hrana..
I ja svake godine širim pašnjačke i livadne površine.Svake godine se livade obavezno pozube(podrljaju),trebalo bi se bacati i gnojivo u proljeće,ali nažalost,ne radim zbog nedostatka novca.. Još jedna vrlo važna aktivnost je malčiranje ili košnja pašnjaka nakon paše,kako bi se maknulo bilje koje stoka nije popasla,a to su najčešće korovi i ne daj Bože otrovno bilje..Tako se postiže ravnomjeran rast svih biljaka,te sprječava širenje korova...

Imam samo jedno pitanje za kolege iz Dalmacije.Kako osiguravaju pitku vodu stoci na pašnjacima?
 
B

brundalo

Guest
...Imam samo jedno pitanje za kolege iz Dalmacije.Kako osiguravaju pitku vodu stoci na pašnjacima?..
Svakako prijatelju se borimo sa vodom. Plasticne cisterne,bacve, busenje izvora uz pomoc rasljara, lokve. skupljanje kisnice je glavni sport he he.
meni sad propada muzna sezona zbog nedostatka vode. Vjerovao ili ne seoske cisterne su prazne, a vodonosac ne dolazi. Kisa ne pada. Ovo sto je bilo neki dan je goli k....
Kad bi ti reka da iman za napit se i za okupat nebi virova. Jednostavno nema vode za pranje masinerije za muzu.
Ja za ovce iman jos par kubika i ako ne pade skoro najeba san. Obavijestio sam i ministarstvo ali ne trzaju.
Razmisljam da ulozim u neki desalinizator bar mora ima napretek :scratch :(
 

abrkili

Aktivni član
Tu od
26 Ožu 2007
Poruka
2,940
Ajoj,pa jel vam država kroz poticaje nekako nadoknadi takve teške uvjete??? Jeste li područje od posebne državne skrbi?
A bilo bi pametno uložiti u desalinizator,mogao bi i druge ospkrbljivati,a mogli bi i svi zajedno uložiti...
 
B

brundalo

Guest
Ja cu sam za sebe ulozit u neki mali da mi radi kubik dva vode dnevno.
Drzava je planirala ulozit u vodovod i desalinizator ali se odustalo.
Mi smo podrucje od posebne drzavne skrbi prve kategorije. I dobio sam 3000 kn za ublazavanje lanjske suse,a za ovu sad, cu dobit jednog dana kad padne kisa. A to sto cu izgubit prihod od sira koji cini 70% ukupnog prihoda od ovaca to niko nikome. Jednom rjecju KOMA :scratch
 
M

maksica6

Guest
Pa koliko dode desalinizator mislim cijena ,i zasto ga ne napravite sami u kucnoj radinosti ,na kraju dobis vodu i jos besplatno sol.
 
B

brundalo

Guest
Pa oko 5000 eura. Zasad. Ne znan morat cu kopat po netu. A tehnologija za izradu malo vise vode je zajebana. da ti sad ne objasnjavan. Ustvari se princip temelji na tome da je voda nestlaciva. Za kucnu radinost bi islo previse energije...
 
K

Kikiriki

Guest
Za dobar pašnjak potrebna je i dobra njega još da se korist u pašno-košnom sistemu idealan,
U proljeće dobro drljanje pomogučnosti sa nadosijavanjem ( valjanje) te nakon svakog pašnog turnusa da bi se balega rasprostrla te košnja sa toperom kako bi i korovi i nepopašena trava rasle zajedno

Ako vas zanimaju kombinacije perastih drljača sa pneumatskom sijačicom za trave sa ili bez valjaka javite se
 
E

E.T.

Guest
Bogec:" prvo moraju biti pregonski pašnjaci, tj da konji ne mogu svuda kud god oni žele nego na dio pašnjaka koji pasu.
rotacija se vrši svakih 20 dana tj onda prelaze na drugi dio , a ovaj dio gdje su do tad bili se gnoji , nakon gnojidbe nema napasivanja bar 20 dana pod uvijetom da je pala kiša i rastopila umjetno.
gnojidbom se popravlja struktura travnjaka, počinju se javljati fine trave tj kulturne , ako se ide sa velikom količinom dušika nestaju djeteline a pojavljuju se visoke trave.
naravno tu je moguča mjera podsijavanja travnjaka koji se vrši u kasno ljeto i nakon toga ne bi bilo poželjno da na taj dio gaze konji."

Da, pregonske imam i sada, ali su mi premali na ovaj broj konja - pa k'o da ih i nemam! Stanje je trenutno ovakvo - u tri pregona prije 6 godina posijana TDS - sada sama djetelina (ne valja), jedan pregon netaknut "sto" godina (mala udolina sa dosta strmim stranicama - nitko mi to nije htio obraditi, sada sam i sretna zbog toga), trave samonikle, nema otrovnog bilja, konji obožavaju taj dio, i zadnji pregon sam ogradila prošle godine zbog neizbježnog povećanja prostora pastusima. Taj je dio inače vodoležan, dosta šaša i dr. sr..., nisam ga koristila za hranidbu konja ni u kojoj varijanti. Zbog suše taj je dio prošle godine bio prekrasan, ali ove bih morala nešto napraviti. Ima li tu pomoći?
Bogec - puno umjetnog tražiš! :lol: Mogu li ga izbjeći?
Ono što meni treba, a što sam pogriješila u prvoj varijanti, su livade sa što je moguće više raznolikih trava i bilja, a sa što manje "šećera". Konj bi u idelanim uvjetima trebao imati na raspolaganju čak 40-50 vrsta - ne znam ih nabrojati ni dvadeset! :roll: Na komadu koji mi nije pod pašnjakom je većinom djetelina i ljulj.Sad bih ja to nadobudno htjela pretvoriti u "običnu" livadu. :scratch
 

bogec

Aktivni član
Tu od
16 Stu 2007
Poruka
2,282
E.T. kaže:
Da, pregonske imam i sada, ali su mi premali na ovaj broj konja - pa k'o da ih i nemam! Stanje je trenutno ovakvo - u tri pregona prije 6 godina posijana TDS - sada sama djetelina (ne valja), jedan pregon netaknut "sto" godina (mala udolina sa dosta strmim stranicama - nitko mi to nije htio obraditi, sada sam i sretna zbog toga), trave samonikle, nema otrovnog bilja, konji obožavaju taj dio, i zadnji pregon sam ogradila prošle godine zbog neizbježnog povećanja prostora pastusima. Taj je dio inače vodoležan, dosta šaša i dr. sr..., nisam ga koristila za hranidbu konja ni u kojoj varijanti. Zbog suše taj je dio prošle godine bio prekrasan, ali ove bih morala nešto napraviti. Ima li tu pomoći?
Bogec - puno umjetnog tražiš! :lol: Mogu li ga izbjeći?
Ono što meni treba, a što sam pogriješila u prvoj varijanti, su livade sa što je moguće više raznolikih trava i bilja, a sa što manje "šećera". Konj bi u idelanim uvjetima trebao imati na raspolaganju čak 40-50 vrsta - ne znam ih nabrojati ni dvadeset! :roll: Na komadu koji mi nije pod pašnjakom je većinom djetelina i ljulj.Sad bih ja to nadobudno htjela pretvoriti u "običnu" livadu. :scratch

ajmo redom
gnojidba, ti kažeš da želiš što manje umjetnog gnojiva, ajmo tak onda na jesen se treba na te pašnjake navesti zrelog stajskog gnoja u kojem nema puno slame, to se širom razbaca rukom ili prikolica to napravi.
u proljeće se ta livada podrlja da trava dobije zraka i da može krenut sa rastom, gnoj se bude rastvorio do prljeća.
na taj dio na kojem se baci gnoj nemogu biti životinje, znači svake godine jedan pregon jer ti držiš konje stalno vani.
ovo sa umjetnim je brža i efikasnija varijanta, u tvom slučaju to nisu velike količine gnojiva jer ne forsiraš veliki rast trava.inače gnojidbom nestaju trave kao što je šaš i počinju se javljat fine trave jer njim ti novi uvjeti pašu a prijašnjim travama ne.

drugo izbor trava, ti želiš da bude što prirodniji travnjak, ima za kupiti trava tj smjesa trava za pašnjake i tu su trave koje podnose gaženje što je bitno, to su trave nižeg habitusa, nije bitno da da to bude 50 vrsta nego je bitno da imaju ješnost i da po sastavu budu kvalitetne.
inače djeteline su proteinske biljke i one nemaju puno šečera spram trava koje su ugljikohidratno krmivo.
svaka kvalitetna trava ima puno šečera i to kvalitetnog, iz toga proizlazi energija.
to što životinje vole jesti ne mora značit i da je dobro, primjera radi mi svi volimo coca colu pa ju ne valja stalno piti ;)
kod kupnje se treba pazit i za kakvo područje se kupuje trava, da li močvarno, bregovito i sušno jer određene trave i djeteline ne reagiraju dobro na određene uvjete.
svaki posijani travnjak kroz par godina se počme mjenjat i mjenja se sastav trava, zato ako se počmu pojavljivat loše trave treba ga podsijavat sa kvalitetnim u jesen.
što se tiče šaša i ostale kompanije drača, svakim dovođenjem kulturi te površine taj drač če nestat i ako se gnoji kulturne trave če ugušit drač jer ako su u povoljnim uvijetima onda su jače od korova.
prije dosijavanja na postojeći travnjak reba se malo razrahlit površinski sloj, bar sa drljačom, mislim da če ti to ljudi napravit, i onda pred kišu posijat a kiša če to več u zemlju nabit.
ja sam podsijavao voćnjak bez rahljenja pa mi je sad dopizdilo kak trava raste ko luda, znači možeš i tak sijat.
mlade biljčice su osjetljive na gaženje pa dok ne stasaju ne treba konje puštat tamo.
ako imaš močvarni dio tu treba pazit i to jako zbog zaraze, naime u djelovima gdje stoji voda je žarište metilja i drugih parazita koji kad životinja pojede travu dođu u organizam i onda evo problema.
sav gustiš, šipražje i tak to su leglo obada ,stršena ,komaraca i tak tih gamadi koji napadaju životinje koje su onda nemirne, a štrkovi npr polažu jaja u koži i ličinke buše kožu i rade kanale u njoj.
ovo pišem zato jer su to česti slučajevi na pašnjacima koji prouzrokuju štete.
močvarni dio probaj riješit nekim kanalom da ne stoji voda ili nek ti neko prođe sa podrivačom da preusmjeri tok vode.
vjeruj mi u tom prirodnom pašnjaku nek ti uvijek bude i kvalitetnih posijanih trava i imat češ puno uspjeha , nego sa čistim prirodnim travnjakom, jer čim si ti dozvolila prirodi da radi svoje tu su odmah korovi jer to je priroda.
pošto u jasnovači ima lijepih terena a sve manje ljudi uzmi koju livadu il nekaj u najam pa pusti konje tamo bar prek ljeta, dogovori se sa nekim.mislim da je ral livade tam oko 5000kn za kupit ju.
pitaj još kaj želiš znati, vjerovatno sam izostavio koji dio :!:moro bi konkreto vidjet da se napravi kak spada da konjići budu sretni :D
kaubojski šešir imam sam trabam konja, ihaa :mrgreen:
 
E

E.T.

Guest
Ha-ha! Važno da imaš kaubojski šešir! Korak po korak!
Da ,cijene su otprilike takve i imam u planu kupovati još zemlje ako i kada budem mogla. Mislim da bih uz dobar "menadžment" i sa ovom zemljom mogla super funkcionirati.

Ajde i ja ću redom! Stvarno cijenim tvoju pomoć i volju. Hvala! :D Nadam se da će te držati neko vrijeme! :lol: Ja ti imam super želje i teorije, ali kako ih provesti i da li su uopće provedive - druga priča! ;)

Da, to mi je odlično s obzirom da imam nevjerojatne količine konjskog gnoja u razno raznim stadijima. Pretpostavljam da bi mi dio koji sada već liči na humus bio najbolja varijanta?
Da li se drljanje pašnjaka prakticira sa klasičnim drljačama ili postoji neka druga “naprava” specijalno za to? Kada kažeš “dobije zraka” misliš na dovođenje kisika samom korijenu?
Da, koliko bi god ja htjela da ne bude pregona (više prostora-više kretanja-zdravija životinja), ništa od toga izgleda. Napasivanje pogoduje porastu leguminoza, a košnja travama?
Super, znači sa pravilnim radom mogu se nadati nekoj koristi i od ove vlažne livade. Da, taj problem sa stajanjem vode i leglima parazita mi je poznat. Ima par mjesta na kojima se hoće zadržati voda, riješavam to s kanalima, ali oni su mi kratkog vijeka i stalan posao s obzirom da konji stalno gacaju preko njih. Što se tiče štrkova nisam imala problema u ovih 7 godina ovdje.Valjda dobro podneblje.A i nemam nekog većeg dijela šipražja.Samo mali šumarak!Komarci i obadi su druga priča! Ovisno o godini.

E, trave. :roll: Da, znam da su djeteline proteinske biljke , ali talože ugljikohidrate kao škrob i to u prosjeku 11%. Velika je razlika navodno i u istim vrstama trava i leguminoza koje rastu na različitim mjestima – na nižim livadama sa više sjene sadrže visoku razinu proteina i automatski nižu razinu jednostavnih ugljikohidrata od istih vrsta trava koje rastu na sunčanijim i višim predjelima gjde je situacija obrnuta. :scratch Pa sad ti znaj! :!: Postoje hrpe studija o otrovanju konja djetelinama (najviše crvenom i bijelom), od teških otrovanja do “lakših” problema.Žalosno je jedino što su razlozi većinom predočeni kao pretpostavke.Stalne su kontradiktornosti i sa hranidbom otave konjima. Neki tvrde da ju konji ne podnose ni u kojoj varijanti i imali su masu zdravstvenih problema, dok drugi (među njima i ja) nemaju nikakvih problema sa hranidbom otave. :?: Pokušavajući stvoriti dobre i sigurne uvjete za svoje konje, pogotove vezano uz ishranu često mi se čini da je to nemoguć zadatak. Trenutno mi je naprihvatljivija varijanta da više vjerujem konju nego čovjeku! Promatrajući svoje konje, većinom izbjegavaju djetelinu (što pak pridonosi njenom većem širenju valjda!). Ako ju jedu- jedu je u malim količinama. Naznaka: velika je razlika između držanja konja 24 sata vani na dovoljnom prostoru s dovoljnom mogućnošću izbora od konja koji se periodično puštaju van – njihova razina prosudbe je smanjena vjerojatno jednostavno zbog želje za ispašom. Stvar je u tome da konji koji su hranjeni prevelikom količinom krmiva koja obiluju jednostavnim ugljikohidratima (šećer, škrob, fruktani) pate od hrpe problema koji se s vremenom ili čak odmah razvijaju u opake boleštine. :evil: Laminitis je naprimjer direktan problem izazvan ugljikohidratima i često nastaje kao izravna posljedica hranjenja bogatim, visoko energetskim travama košenim vrlo rano (znam, i preporuka je takva baš zbog količine hranjivih tvari u mladoj biljci) i još u kombinaciji sa žitaricama ili nekom drugom energetskom dodatku. Probavne tegobe i u konačnici kolike koje znaju završiti uginućem – isto tako. Bojim se da čovjek vrlo često u želji da napravi dobro, puno i pokvari.
Konj je biljojed koji se svojim probavnim sustavom razlikuje od svih drugih biljojeda. Tako da za njega vrijede i drugi zakoni koje čovjek uporno zanemaruje što zbog neznanja što zbog nemara! Ima iznimno mali želudac i potreban mu je konstantan unos malih količina hrane. U idelanim uvjetima konj jede 16 do 20 sati dnevno i to bi trebao raditi “u pokretu” tj. – pasti.Sada zamisli što bi bilo kada bi 16 sati unosio hranu bogatu “lošim” ugljikohidratima! U 11 godina, koliko držim konje, nisam imala niti jedan ozbiljniji problem izazvan prehranom – možda zato što pušem i na hladno i uvijek želim biti korak ispred. Bolje spriječiti. Ja imam povjerenja u njihov izbor – ali moram im taj izbor i omogućiti inače će biti prisiljeni jesti što imaju.
U svakom slučaju strah me je ovih naših “bogatih” trava. Možda griješim, ali nisu li selektirane baš zato da dadu čovjeku brzu korist od životinje? Što u proizvodnji mlijeka, što u tovu, a ako ćemo o konjima u sportu također potreba za što više brzoizgarajuće energije.A samim tim iscrpljuju životinju do te mjere da joj je životni vijek zanemariv.

Ne znam. Za sada vidim ovaj izbor: ?
1. Pravilna gnojidba, drljanje i podsijavanje sa što je moguće više vrsta trava (i leguminoza i ljekovitog bilja ako je to moguće) radi davanja izbora konjima što im u kojem trenutku treba
2. Koliki je uopće izbor trava na našem tržištu? Da li bih što napravila ako bih izvršila sjeme sa neke dobre prirodne livade? Bi li to imalo smisla?
3. Obavezni pregoni i radi samog održavanja pašnjaka i radi kontrole u kojem će stadiju rasta biljke konji ju jesti (ako trava izgara jednostavne ugljikohidrate tokom svog sazrijevanja onda je “najsigurnija” kad završi sa svojim procesom, tj. kada baci sjeme? I “najoopasnija” kada kreće s rastom u proljeće ili kada je stalno kratka radi pašnje.?) Teško ću to moći baš tako izvesti, ali mogu probati i imati na umu.
4. Analiza sijena za zimski period i kontrola unosa žitarica sukladno analizi. Tko ju kod nas radi?

Da ne ispadne da previše filozofiram ili izmišljam “toplu vodu” moram reći cilj. Cilj mi je imati zdrave, sretne, zadovoljne životinje do njihove duboke starosti, tj. očekujem da žive barem 30 godina- što bi im trebala biti očekivana životna dob. Trenutno u Hrvatskoj znam samo za par konja koji su doživjeli toliko, vani je situacija još gora. Većinom konji ne dožive ni upola toliko što je izravna posljedica nepravilnog držanja i prehrane.Što zbog same bolesti, što zbog skupog liječenja životinje koja više nije “profitabilna” pa je se vlasnik riješava.Tužna nam je ta konjska priča. :cry:
 

bogec

Aktivni član
Tu od
16 Stu 2007
Poruka
2,282
pa sad opet ja redom ;)
da trava dobije zraka to je figurativno govoreći , naime ti drljanjem dižeš mahovinu, lišče suhu travu sve što smeta travi da raste, rahliš površinski sloj tla , i onda trava bujnije krene i onda je jaka, da to se vrši najobičnijim drljačama :!:
stajnjak koji liči humusu je odličan i boljeg nema od tog jer je to več zapravo humus :!:
trave i leguminoze se razlikuju da li su košni ili pašni tip, npr bijela djetelina je više pašni tip, dok crvena je košni, talijanski ljulj je košni , a engleski pašni, ili mogu biti kombiniranog tipa trave i leguminoze, uglavnom se može reči sve što je visoko je košni tip a sve što je nisko je pašni tip.
ima kod nas u trgovinama trava za pašnjake pašnog tipa, bum pogledo u dučanima :!:
kažeš da se javljaju leguminoze u pašnjaku, to nema veze sa košnim ili pašnim tipom, javlja ti se bijela djetelina, znaš zašto :?: zbog zubnog ustroja konja, tu se podosta razlikuje od od npr krava po načinu odgrizanja trave , a bijela djetelina je skoro puzajuča pri dnu, to rijetko ko zna i ona se zbog toga širi jer joj je taj dio netaknut.
uh ovo moram objasnit, ugljikohidrati = šečeri, škrob=složeni šečer, uh sad ako uđemo u kemijske analize nisu mi dosta tri strane postova, zato o tome drugi put ;)
inače leguminoze se uvijek siliraju sa ugljikohidratnim biljkama jer leguminoze nemaju dovoljno šečera da bi se izvršio proces vrenja za koji su potrebni šečeri :!: :!: :!: :!: :!:
one studije su u najčeščem slučaju samo studije na predpostavkama, dok argumentirane stvari su znanstveni radovi i do njih baš nije lako doč, a tamo ima sve podkrepljeno
inače najteže probavljive ugljikohidrate poput celuloze , hemiceluloze.... mogu probavit u skoro cjelosti samo goveda jer imaju najsloženiji želudac, dok svi drugi traže lakše probavljivu hranu
tebi se djeteline javljaju i zbog još jednog razloga, kad konj počme pasti on traži hranjive jedinice , on ja kao kalkulator, pošto djeteline su kvalitetne konj sa manjom količinom podmiri potrebe, a trave su valjda lošije kvalitete pa treba više da podmiri potrebe, a čak ne moraju bit loše, ali konji se stalno kreču i troše energiju , a to nadoknađuju iz trave koja je ugljikohidratna.
ugljikohidrati= energija
bjelančevine=proteini= gradivni elementi
eto tu se i zato javlja puno djeteline, pa češ ti sa podsijavanjem trava držati balans između trava i leguminoza :D
uh problemi sa djetelinom, znaš kad se javljaju, kad pojede velike količine mokre djeteline koja je mlada, primjer kod krava znaš onu pobjegla krava u djtelinu pa se napela i krepala ali to ima veze sa probavnim sustavom.
inače faza kod koje je trava najkvalitetnija je pred klasanje , onda ima količinu i kvalitetu, prije toga ima malo mase a poslije te faze kvaliteta strmoglavo pada, kod djetelina je to faza pupanja ili tek pokoji cvijet, sad znaš kad vidš livadu da znaš u kojoj je fazi.
pošto u livadi ima trava raznih vrsta one če doči u tu fazu u različito vrijeme tako da če duže vrijeme ispaše bit kvalitete.
tebi trebaju pregoni baš i zbog toga da imaš uz mjere njege i kvalitetu pašnjaka, inače kod stalnog napasivanja i gaženja počimaju se javljat štetne biljke koje u takvim uvijetima su jače od kulturnih
nema loši i bolji ugljikohidrati samo lakše i teže probavljivi, a to ovisi o biljci i njenoj fazi kad ju je pojela životinja
za podsijavanje rađe kupi sjeme, a možeš probat pokombajnirat samo što če bit polovičan uspjeh jer kad ima puno različitih vrsta one dozrijevaju u različito vrijeme, ja kombajniram samo jednu ili dvije vrste zajedno, uglavnom možeš pokušat, ljekovito bilje nemoj sijat ono se javi samo i sadrži eterična ulja koja u večim količinama su štetna.
trava kad dade sjeme ona je fiziološki mrtva i tu nema hranjiva samo jako teško probavljivi dio ili čak neprobavljiv,
inače kad jednom uđeš u pregonski sustavonda ide sve svojim redom, sad si npr trebala pognojit jedan dio da trava što prije krene, poslije drugi pa treči, konji prvo pasu prvi dio jer jer je najprije krenio, nakon 20 dana idu na drugi dio tu ih čeka opet mlada kvaliteta i tak dalje, a več je opet na prvom dijelu porast trava dok se opet vrate čeka ih kvaliteta :D

ima uzečica MOŽEŠ ŽIVOTINJU DOVEST HRANI ILI HRANU DOVEST ŽIVOTINJI, ti si izabrala da dovedeš životinju hrani i zato moraš imat kvalitetne pašnjake jer se sami hrane a ne ko u štali što im daš to je pred njima.
analizu hrane vrši agronomski fakultet zavod za hranidbu životinja, tj kod profesora grbeše, mislim da je sad cijena oko 100kn ali ti sve odrede :D
eto makar imam samo šešir i jednu potkovu hrđavu želim da imaš bar 30 konja po cijeloj jasnovači, a ja ču pomoč kolko znam.
e ko ide naše postove čitat treba godišnji uzet kak su dugački, a šta kad krače neide ;)
 
B

brundalo

Guest
A meni ih je gust citat i ucit. Samo naprid. Ako mi sine kakvo pitanje pitat cu bez pardona.Pozdrav :D
 
E

E.T.

Guest
Haha! Bome godišnji! :lol: Barem Brundalu paše! ;)

Lijepo mi želiš – tko će nahraniti tih 30 konja! Nedugo nakon moga dolaska u Jasenovaču posjetio me neki djed, simpatičan, nasmijan, trošne odjeće i poderanih cipela.Odmahujući glavom i pokazujući na svoje cipele reče: “Mala, imaš konje. Eeeee, ovakva ćeš hodat!”
Često ga se sjetim!
Da izabrala sam dovesti životinju hrani iako mi je to kompliciraniji način, ali nema zdravlja bez kretanja, pogotovo kod konja.

Dobro, savladala sam kako i zašto pregone, stajnjak/humus, drljanje, košne/pašne tipove,vrijeme sazrijevanja i vrijednost,vrste tla,gdje napraviti analizu - da bi A rekla! :D Malo tužna zbog sjemena sa prirodnih livada, ali tako sam si nekako i mislila. Hajde baš pogledaj čega ima na tržištu. Što se tiče ljekovitog bilja, to mogu posaditi i negdje “sa strane” valjda. Ne bojim se trovanja – neću saditi ništa za što znam da je štetno, a što se tiče količine – vjerujem im dok god imaju izbor!
Ali ja bih još uvijek više travne kvantitete nego “kvalitete” ! Ne kažem da sam u pravu, dapače, to je cijela znanost, zato probaj me uvjeriti – uhvati se proteina i ugljikohidrata – možda dođemo do nekog zajedničkog zaključka. E da – ja lakše probavljive ugljikohidrate nazivam “lošima”. Da li postoji negdje neka tablica sa prosječnim vrijednostima ovih trava koje obično sijemo? Znam da to dosta varira o samoj fazi rasta,vremenu, mjestu gdje biljka raste, ali ipak bi bilo dobro znati barem okvirne vrijednosti.
Ma ne znam da mi se djeteline šire zbog pašnje – konji ih gotovo uopće ne pasu kao što sam već rekla, tu i tamo koji griz! Valjda samo toliko koliko im je stvarno potrebno.Teško ti za povjerovati? ;) A trave koje im pašu odgrizaju tik do zemlje – imam mjesta gdje stalno gule – gotovo pustinja! Ne, problemi s djetelinom nisu vezani sa mokrom mladom djetelinom kao kod goveda. U vrijeme dok su mi konji živjeli kombiniranim stajsko/pašnim načinom uredno sam im kosila velike količine mlade trave (par godina) za hranu u boxu, između ostalog i djeteline (meni izgleda prekrasno, njami!, jeli su je kao ludi – tim veće iznenađenje sada kada vidim kako ju izbjegavaju kada mogu!! :!: ) i to naravno rano ujutro,lakše za kositi,znači da je uvijek bila i mokra - ama baš nikada nikakvih problema – što ne znači da ne bi nastali neki posljedični nakon određenog vremena!Poznati su masovni slučajevi otrovanja konja lucernom (Lapčević i Petrović 1955 – znanstveni radovi valjda-bez objašnjenja "zašto"!) Ističu da obolijevaju konji dobre kondicije.Jedino što mi je tu sumnjivo je da navode da je vrijeme otrovanja u prijelazu sa suhe na zelenu travu – po mojoj skromnoj logici tu je najveći problem.Također spominju “lakša” otrovanja crvenom i odrezanom (kakva je to?) djetelinom. Iskreno rečeno nemam pojma što je točno problem kod djeteline i zašto ju konji kada imaju izbor izbjegavaju kao da je korov ! Stvarno bih željela doći do nekog zaključka! U svakom slučaju, ja im vjerujem i mislim da si u pravu kada zaključuješ da ju mizerno pasu jer im malo djeteline i treba! Bijela dijetelina navodno proizvodi i neka otrovna sr.. kada je “prepašena”.Moram potražiti gdje sam to našla.
I samo da naznačim – nisam ja niti u ludilu protiv djeteline! :lol: Kao što si rekao izvrstan izvor bjelančevina, samo bih htjela da je u normali jer se bojim da mi predstavlja opasnost u ovoj količini jer će mi ju konji početi jesti u većim količinama nego što im treba ako ne budu imali izbor.
Zanimljivo mi je ovo o siliranju leguminoza.
Da, probavljivost složenih ugljikohidrata kod konja je mala - 40-50% (ne znam kolika je kod goveda) , tim veća potreba konja za njima!
Naravno das su jednostavni ugljikohidrati potrebni i da nisu “loši” u normalnim količinama , ali ono čega se stalno bojim je da ih je u klasičnoj hranidbi jednostavno previše kao i nuspojava vezanih uz to!
Joj – skoro sam zaboravila. S obzirom da preporučuješ gnojidbu u razdobljima od 20 dana – koja bi bila optimalna količina humusa po određenoj veličini površine?
(Opet čitav roman) ;)
 

bogec

Aktivni član
Tu od
16 Stu 2007
Poruka
2,282
pa ču ja sad esej napisat ak ti pišeš romane ;)
ugljikohidrati iliti šećeri iliti energija , koja je potrebna da bi se odvijale životne funkcije, imamo ju lakše i teže dostupnu tj probavljivu, ovisno o kojoj se vrsti hrane radi.
ako se unosi pretjerana količina ugljikohidrata dolazi do nakupljanja u organizmu tj do debljanja, a ta energija iliti šrčeri se troše prilikom neke aktivnosti ili kod funkcioniranja organizma, ovisno o kretanju su i potrebe za šečerima.
najvjerojatnije i sa sam več i siguran da imaš super djetelinu kod koje su potrebne manje količine, a trava je možda lošija i zato ju stalno traže, svakim starenjem trave da bi nakupili hranidbene jedinice treba im sve više trave, svakom povečanom aktivnošću je potrebno više trave i više šećera.
pa znate i sami kad vam dođe slabo prvo što uzmete je šečera da se organizam povrati u normalu.
bjelančevine su gradivni element, a sastavni element bjelančevina su aminokiseline i tu su jako bitne esencijalne kiseline jer ih organizam ne može sam sintetizirat več se moraju unesti hranom.
kad konj naraste jednu svoju veličinu onda su potrebe za bjelančevinama nešto manje jer bjelančevine izgrađuju mišiće, dok se energija tj njen utrošak iliti ugljikohidrati manifestiraju na aktivnosti životinje i kvaliteti same krme znači ovisi potrošnja o više stvari.
i uglavnom konji pasu više travu jer se kreču i troše energiju, pa energija se troši i na disanje i na žvakanje zato treba više energije.
ti moraš kod takvih travnjaka imat i kvalitetne biljke poput engleskog ljulj da podigneš kvalitetu travnjaka.
sad ču ti pojasnit lakše i teže probavljivo :!: ovak "loša trava " je lakše probavljiva ako je u dobroj fazi od "kvalitetne trave" koja je prestarila, i zato su bitni pregoni , da uvijek imaš kvalitetu (kvantiteta ja samo količina), iz tog proizlazi veča kvaliteta jednako manja potreba za hranom jer podmiri hranidbene jedinice :!:
životinje če bit u fit kondiciji a pošto se kreću neče preč u tovnu kondiciju, samim tim što imaš kvalitetu manje se energije troši na probavu u organizmu i veči je stupanj iskorištenja jer je lakše probavljivo :!: :!: :!:
te stvari iz 1955g baci jer selekcija sjemena i kvaliteta trava je drastično drugačija sad nego onda, a najvjerojatnije pišu o nekoj selekcioniranoj vrsti, inače bijela djetelina je pašni tip.
kod goveda je probavljivost velika jer mikroorganizmi u buragu rastvaraju celulozu, i sve teško probavljive ugljikohidrate do jednostavnijih da bi onda ih mogao organizam apsorbirati.
a pošto se tebi javljaju djeteline sve više , ti podsijavaj samo travu da držiš balans
što se tiče gnojidbe to sa humsom tj gnojem to se vrši u jesen da bi se do proljeća to razgradilo, sad u prolječe se baca mineralno gnojivo, a pošto ti ne trebaš ogromnu travu več samo da konstantno raste, tu su količine oko 50 kg na ral il čak manje po gnojidbi tj prihrani.
napomena umjetno bacaj pred kišu i samo ako bude kiše, da se rastopi, i nakon toga konji na toj površini ne bi smjeli pasti bar 20-30 dana jer biljke sadrže u sebi dosta nitrata od gnojidbe, nakon toga če trava bit u super fazi i konji mogu pasti do mile volje, a ti onda baciš umjetno na dio gdje su bili prije toga.
ali uvijek pred kišu :!: poslije kiše prošla baba s kolačima :!:
to sa gnojidbom i pregonima treba skužit i ak kaj ne kužiš pitaj da ne bi bilo grešaka , znači paziš kad si gnojila i kolko dugo ne smiju past , za to vrijeme na drugom dijelu tolko moraju past, il zavisno kolko pregona imaš.
uh bogme sa su eseji , ali korisni, razradili smo pašnjake do detalja ;)
a kad buš imala 30 konja meni daš jednog crnog, ja sam crne volim ;)
 
B

brundalo

Guest
......meni daš jednog crnog, ja sam crne volim...
jel konje ili zene il oboje? sala naravno :D

imam pitanje ako mozes odgovorit molim te. kad vec tako dobro zboris o travama i pasnjacima.
Bijela djetelina, ako imas koju sliku daj posalji. Posto ja ne poznan trave, a po tvom objasnjenju ovo sto raste u mene mi se cini ta vrsta. Ova ima mali bjeli cvijet ili cak zuti, i crnu malu fleku na listu. List je srcolik i mogla bi cini mi se ovdi uspijevat. Brzo se oporavlja nakon kosnje pogotovo sad kad ima dosta rose i kad je toplije. Ja cu provat slikat kad nabavin mob sa kamerom.Inace ima dosta vrsta divljeg sirka, i divlje zobi te muhnjaca. Ovce to obozavaju i daju dosta mlika na takvoj pasi. Sve to koliko toliko raste tamo di je cisto. Zato me ovo lito ceka krcenja kao nikad do sada. Pozdrav :scratch :D :D
 

bogec

Aktivni član
Tu od
16 Stu 2007
Poruka
2,282
brundalo kaže:
......meni daš jednog crnog, ja sam crne volim...
jel konje ili zene il oboje? sala naravno :D

imam pitanje ako mozes odgovorit molim te. kad vec tako dobro zboris o travama i pasnjacima.
Bijela djetelina, ako imas koju sliku daj posalji. Posto ja ne poznan trave, a po tvom objasnjenju ovo sto raste u mene mi se cini ta vrsta. Ova ima mali bjeli cvijet ili cak zuti, i crnu malu fleku na listu. List je srcolik i mogla bi cini mi se ovdi uspijevat. Brzo se oporavlja nakon kosnje pogotovo sad kad ima dosta rose i kad je toplije. Ja cu provat slikat kad nabavin mob sa kamerom.Inace ima dosta vrsta divljeg sirka, i divlje zobi te muhnjaca. Ovce to obozavaju i daju dosta mlika na takvoj pasi. Sve to koliko toliko raste tamo di je cisto. Zato me ovo lito ceka krcenja kao nikad do sada. Pozdrav :scratch :D :D

Obrisan neispravan link.
evo tu ima slika pošto ja nemam niti jednu izbliza, ona je niska visine do 20 cm, ima bijeli cvijet ko malu lopticu na to podsječa,otporna je na gaženje i košnju, tj ona je kombinirani tip, jako se dobro regenerira i dosta dobro podnosi sušu.
kad kupiš fotič il nekaj daj slike da vidimo kak buš pašnjak sredio :!:
e kad bi imao parcelu za obradu pa da posiješ sirak il bar zob za zeleno to bi bilo prava stvar pogotvo za zimu spremit, pošto se srodne vrste javljaju tamo u divljem obliku, znači da imaju klimatsku predispoziciju.
e da volim ja i crne i plave, nisam izbirljiv al cure vole više grad, poljoprivreda baš nije nešto što će privuć cure
 
B

brundalo

Guest
@bogec direktore fala lipa ja mislin da govorimo o istoj travi. Sto se tice cura ja to znan, nema vise onih koje bi zasukale rukave mozda ako in nadjes kucnu pomocnicu he he . Lipi pozdrav :D
 
E

E.T.

Guest
bogec kaže:
te stvari iz 1955g baci jer selekcija sjemena i kvaliteta trava je drastično drugačija sad nego onda, a najvjerojatnije pišu o nekoj selekcioniranoj vrsti,

To mi stvarno ne bi nikada palo na pamet! :shock: Ima logike, i malo razjašnjava neke nelogičnosti između tih istraživanja i onoga što vidim iz iskustva. Ma bacila bih ja to :lol: ali trenutno ne znam za niti jednu malo ozbiljniju knjigu na našem tržištu o hranidbi konja osim ove (Vlasta Šerman, u izdanju Hrvatskog agronomskog društva, 2001.)
Novija saznanja skupljam preko stranih stranica, što otežava stvar na puno razina! :roll:

uh bogme sa su eseji , ali korisni, razradili smo pašnjake do detalja
Korisno, svaka čast! Ali ne nadaj se previše - sjetiti ću se ja još nečega! ;)

Jesi možda provjerio kakvo je stanje travnih smjesa kod nas?
 
E

E.T.

Guest
brundalo kaže:
@bogec direktore fala lipa ja mislin da govorimo o istoj travi. Sto se tice cura ja to znan, nema vise onih koje bi zasukale rukave mozda ako in nadjes kucnu pomocnicu he he . Lipi pozdrav :D

Ja bih kućnu pomoćnicu isto! :lol: S obzirom da nema više muškaraca koji bi zasukali rukave i teglili ovo silno đubre. ;)
 
Na vrh