paulowniaZU
Novi član
- Tu od
- 23 Tra 2014
- Poruka
- 10
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Ja sam posipao u veće posude zasada i niknulo, uskoro planiram presađivanje u kontejnere za flance, no međutim primjetio sam da se par komada jednostavno osušilo neznam zašto....nek narastu barem metar onda bih presađivao u šumu, imam sasad cca 2ha slobodno za sadnju.
E
el pibe
Guest
Lijepo to izgleda.Meni se čini da su ove moje sjemenke od nekog vrtnog slaka ili nekakvog puzavca
rofl)a to samo raste kak nekakva špaga i uvija se ko pravi slak.Sad mi je žao što sam pokosio onaj samonikli bagrem već dva puta ove godine.Taj bi već garant izrastao preko pola metra.Izgleda da je bagrem ipak bolji od paulovnije bar kod mene.Uspjeva ko lud,dobro gori a i jak je za nasaditi lopatu,kramp,bat,sjekiru...ma ne pitaj.Morat ću nabaviti pravo stabalce čuvene paulownie. Da ja to malo bolje promotrim.Jer ovo iz vlastitog uzgoja"zgleda ne išle"
rofl)a to samo raste kak nekakva špaga i uvija se ko pravi slak.Sad mi je žao što sam pokosio onaj samonikli bagrem već dva puta ove godine.Taj bi već garant izrastao preko pola metra.Izgleda da je bagrem ipak bolji od paulovnije bar kod mene.Uspjeva ko lud,dobro gori a i jak je za nasaditi lopatu,kramp,bat,sjekiru...ma ne pitaj.Morat ću nabaviti pravo stabalce čuvene paulownie. Da ja to malo bolje promotrim.Jer ovo iz vlastitog uzgoja"zgleda ne išle"baranjac747
Član
- Tu od
- 20 Lis 2011
- Poruka
- 290
imam jedno pitanje vezano za ovo drvo. u voćnjaku bi trebao jedno drvo samo za hladovinu pa me zanima dali ovo drvo ima veću krošnju ili je poput jablanova pa raste samo u visinu.
E
el pibe
Guest
Ima lijepu široku krošnju koliko sam uspio vidjeti.Velike listove i predivno izgleda kad cvate.Ali kao i svako stablo da se formirati,rezidbom,povijanjem grana.Ovisi što hoćemo.
compy
Član
- Tu od
- 4 Sij 2013
- Poruka
- 209
Ovako nekako izgleda http://www.paulownia.rs/galerija/?Gid=86
Treba samo vidjeti koja sorta je bolja za široku krošnju
Pogledaj na njuškalu ima njih više vrsta...
Treba samo vidjeti koja sorta je bolja za široku krošnju
Pogledaj na njuškalu ima njih više vrsta...
Black jack
Član
- Tu od
- 26 Ožu 2013
- Poruka
- 211
Sretno im bilo
Posadio bih probno Paulownia-u i to hybrid za drvo Bellissime koji kao može izdržati do -25°C na zapuštenu livadu gdje rastu nekakve bezvezne vrbe (grmolike).
Mislio sam jasen, no ovo mi se čini zanimljivijim.
Ogrijev me ne zanima, no zanimljivo bi mi bilo kao konstrukcijsko drvo - za građu.
Koliko je to dobro kao zamjena za npr. crnogorično drvo (koje imam u šumama na brežuljcima)?
Inače u blizini te moje livade koju mislim iskoristiti za pokus je propao šumarak smreke (sve su se odjednom posušile). Za javor ili johu kao nizinsko/livadno drvo baš i nisam čuo da su za građu. To da se brzo suši, ne puca, ne krivi se, lagano a čvrsto - nekako mi se čini jako dobro uz to da brzo raste.
Jedino još mogu napraviti isto što je i šumarija: posjekla kanadske topole i posadila hrast lužnjak. To će ići sigurno ako propadne pokus sa paulowia-om. No to je jako dugoročna priča za potomke, no i to je dobro...
Bagrem (agacija) je super drvo za pošumiti loše zemljište, no mislim da nije za livadu - barem ga nisam vidio da raste u nizinama.
Hvala unaprijed za odgovore!
Ivan
Mislio sam jasen, no ovo mi se čini zanimljivijim.
Ogrijev me ne zanima, no zanimljivo bi mi bilo kao konstrukcijsko drvo - za građu.
Koliko je to dobro kao zamjena za npr. crnogorično drvo (koje imam u šumama na brežuljcima)?
Inače u blizini te moje livade koju mislim iskoristiti za pokus je propao šumarak smreke (sve su se odjednom posušile). Za javor ili johu kao nizinsko/livadno drvo baš i nisam čuo da su za građu. To da se brzo suši, ne puca, ne krivi se, lagano a čvrsto - nekako mi se čini jako dobro uz to da brzo raste.
Jedino još mogu napraviti isto što je i šumarija: posjekla kanadske topole i posadila hrast lužnjak. To će ići sigurno ako propadne pokus sa paulowia-om. No to je jako dugoročna priča za potomke, no i to je dobro...
Bagrem (agacija) je super drvo za pošumiti loše zemljište, no mislim da nije za livadu - barem ga nisam vidio da raste u nizinama.
Hvala unaprijed za odgovore!
Ivan
Posljednje uređivanje:
mcmarko0204
Član
- Tu od
- 13 Ožu 2010
- Poruka
- 706
Smreka se osušila zbog suše.
Javor raste u gorskim predjelima i skup je.
Joha meko drvo, skandinavci koriste za namještaj. Mi za psovanje.
Paulonija i bagrem. Posadi pola pola.
Ne znam što si mislio pod nizinom. Močvarno tlo? Ako je močvarno onda bagrem neće rasti. Ako je livada bagrem će rasti bez problema.
Govorio sam da će nam grab biti glavna vrsta, ali sam promijenio mišljenje i mislim da će to biti bagrem. Ja sam bacio na jednu livadu oko 10000 komada sjemenki.
Od paulonije sam odustao jer mi je ove godine propala sjetva. Imam kod kuće jedno 300 komada bagrema koji će nadam se na jesen na teren.
Javor raste u gorskim predjelima i skup je.
Joha meko drvo, skandinavci koriste za namještaj. Mi za psovanje.
Paulonija i bagrem. Posadi pola pola.
Ne znam što si mislio pod nizinom. Močvarno tlo? Ako je močvarno onda bagrem neće rasti. Ako je livada bagrem će rasti bez problema.
Govorio sam da će nam grab biti glavna vrsta, ali sam promijenio mišljenje i mislim da će to biti bagrem. Ja sam bacio na jednu livadu oko 10000 komada sjemenki.
Od paulonije sam odustao jer mi je ove godine propala sjetva. Imam kod kuće jedno 300 komada bagrema koji će nadam se na jesen na teren.
Mislim da se smreka nije osušila zbog suše jer su stare oko 20 godina i mogu se iskoristiti za npr. stupove i štafle i sl. Mislim da ih je neka bolest-nametnik napao. No nije priča o tome...
Vidim da nije Paulownia zamijena za crnogoricu u građevini. Za konstrukcijske elemente je premale čvrstoće. No zbog lakoće i zbog tanina - otpornosti na crvotočine i dobre toplinske izolacije ima dosta primjena u građevini.
U mom kraju se bagrem sadi gdje baš ne raste hrast i bukva, tj. na jako lošim tlima (kiselim pjeskovitim ilovatim) a gdje nije kesten. Treba ga redovito sjeći i od gustiša izdvojiti najbolje primjerke. U početku brzo raste, a kasnije slabije no tad se pojačava jezgroviti tvrđi dio. Po meni je to odlično drvo, samo treba nešto truda oko prorjede i sječe. Hrast, bukva,grab i kesten ga zaguše tako da takva šuma zahtjeva više pažnje od drugih. Snijeg ga je ove zime više lomio i iskrčio od drugih vrsta drveća.
Paulownia mislim da zahtjeva još više pažnje. Hibridi su jedini koji podnose niske temperature i daju dobar prirast.
U biti nije močvarno tlo (za to je jedino joha i vrba) već pjeskovita ravnica koja baš i nije nešto za njivu. Izgubiti mogu nešto vremena i novaca za sadnice, a ako uspije jako ću biti zadovoljan jer baš i nismo prije te površine nešto iskorištavali.
Po meni je bolje saditi bagrem od sjetve jer ga lako uguši trava, paprat i sl. I traži svjetla (sve treba počistiti na parceli).
Ako raste grab, bolje je posaditi bukvu ili hrast jer to se više cijeni.
Nisam šumar, ali imam nešto šume pa su to moja iskustva.
Divlja trešnja, orah, crni orah i kruška su 1. klasa drveta za furnire i to je isto dobar odabir.
Vidim da nije Paulownia zamijena za crnogoricu u građevini. Za konstrukcijske elemente je premale čvrstoće. No zbog lakoće i zbog tanina - otpornosti na crvotočine i dobre toplinske izolacije ima dosta primjena u građevini.
U mom kraju se bagrem sadi gdje baš ne raste hrast i bukva, tj. na jako lošim tlima (kiselim pjeskovitim ilovatim) a gdje nije kesten. Treba ga redovito sjeći i od gustiša izdvojiti najbolje primjerke. U početku brzo raste, a kasnije slabije no tad se pojačava jezgroviti tvrđi dio. Po meni je to odlično drvo, samo treba nešto truda oko prorjede i sječe. Hrast, bukva,grab i kesten ga zaguše tako da takva šuma zahtjeva više pažnje od drugih. Snijeg ga je ove zime više lomio i iskrčio od drugih vrsta drveća.
Paulownia mislim da zahtjeva još više pažnje. Hibridi su jedini koji podnose niske temperature i daju dobar prirast.
U biti nije močvarno tlo (za to je jedino joha i vrba) već pjeskovita ravnica koja baš i nije nešto za njivu. Izgubiti mogu nešto vremena i novaca za sadnice, a ako uspije jako ću biti zadovoljan jer baš i nismo prije te površine nešto iskorištavali.
Po meni je bolje saditi bagrem od sjetve jer ga lako uguši trava, paprat i sl. I traži svjetla (sve treba počistiti na parceli).
Ako raste grab, bolje je posaditi bukvu ili hrast jer to se više cijeni.
Nisam šumar, ali imam nešto šume pa su to moja iskustva.
Divlja trešnja, orah, crni orah i kruška su 1. klasa drveta za furnire i to je isto dobar odabir.
Posljednje uređivanje:
Da to sam vidio kao obavezno.
No isto tako sam vidio da su neki uspjeli i bez toga sa folijom, hidrogelom i mikorizom te nekoliko ručnih zalijevanja. Nemam mogućnost navodnjavanja.
Kad bi iduće dvije-tri godine bile kao ova kišna, mislim da bih uspio. Probati ću, pa što bude...
Sad vidim da imamo dasku za meso baš od Paulownije i što je zanimljivo ne krivi se, nema ispucalosti i ne upija vodu. Od lipe i topole se dosta razlikuje.
Kako sam naveo ionako nemamo od kad znam niš na te dvije manje parcele, pa za probu će biti dobro.... Ako uspijem bit će odlično, ako ne uspijem nisam puno izgubio...
No isto tako sam vidio da su neki uspjeli i bez toga sa folijom, hidrogelom i mikorizom te nekoliko ručnih zalijevanja. Nemam mogućnost navodnjavanja.
Kad bi iduće dvije-tri godine bile kao ova kišna, mislim da bih uspio. Probati ću, pa što bude...
Sad vidim da imamo dasku za meso baš od Paulownije i što je zanimljivo ne krivi se, nema ispucalosti i ne upija vodu. Od lipe i topole se dosta razlikuje.
Kako sam naveo ionako nemamo od kad znam niš na te dvije manje parcele, pa za probu će biti dobro.... Ako uspijem bit će odlično, ako ne uspijem nisam puno izgubio...
Malo sam pogledao karakteristike drva:
-jako je lagano drvo (suho oko 310 kg/m3; a smreka je oko 430 kg/m3; hrast 650 kg/m3)
- ima dvostruko manje skupljanje i širenje zbog vlažnosti od težih drva ili upola manje od smreke, jele, topole + male deformacije i bez ispucalosti;
-otporno na trulež, insekte zbog tanina kao i kesten, hrast ...
No ima malu tvrdoću, tlačnu i savojnu čvrstoću:
-tlačna je 25N/mm2, a smreka je 43, kesten je 57
-čvrstoća na savijanje 43 N/mm2, a smreka je 66, kesten 77
Paulownia wood is not suitable for uses which require
mechanical strength, but it is widely used for houses as roof beams
and purlin. Paulownia wood is light, rot-resistant and free of warping,
cracks and knots, so, it can be used for model air-planes, aircrafts,
gliders and building material for plywood chairs and tables. Due to
increased delivery volume it can be used for packing boxes.
Mislim da je za daskanje i letvanje krovišta idealno (lagano, otporno na insekte i trulež, bez većih deformacija), no ipak bih za krovne grede uzeo drvo poput hrasta ili kestena ili povoljnija opcija smreka/jela/bor sa impregnacijom...
No bez obzira na to, ipak je to vrsta drveta koje ima karakteristike kakve klasične vrste drveta nemaju.
Navodnjavanje i mraz je ono što je najveći problem za uzgojiti.
U proljeće idem sa cca. 40 sadnica u probu.
8-godišnji ciklus sječe je u klasičnom šumarstvu stvarno malo...
Molim iskustva onih koji su posadili ove godine sadnice.
Za što se može iskoristiti jasen (on isto raste u nizinama kod nas - ne brkati sa javorom)?
-jako je lagano drvo (suho oko 310 kg/m3; a smreka je oko 430 kg/m3; hrast 650 kg/m3)
- ima dvostruko manje skupljanje i širenje zbog vlažnosti od težih drva ili upola manje od smreke, jele, topole + male deformacije i bez ispucalosti;
-otporno na trulež, insekte zbog tanina kao i kesten, hrast ...
No ima malu tvrdoću, tlačnu i savojnu čvrstoću:
-tlačna je 25N/mm2, a smreka je 43, kesten je 57
-čvrstoća na savijanje 43 N/mm2, a smreka je 66, kesten 77
Paulownia wood is not suitable for uses which require
mechanical strength, but it is widely used for houses as roof beams
and purlin. Paulownia wood is light, rot-resistant and free of warping,
cracks and knots, so, it can be used for model air-planes, aircrafts,
gliders and building material for plywood chairs and tables. Due to
increased delivery volume it can be used for packing boxes.
Mislim da je za daskanje i letvanje krovišta idealno (lagano, otporno na insekte i trulež, bez većih deformacija), no ipak bih za krovne grede uzeo drvo poput hrasta ili kestena ili povoljnija opcija smreka/jela/bor sa impregnacijom...
No bez obzira na to, ipak je to vrsta drveta koje ima karakteristike kakve klasične vrste drveta nemaju.
Navodnjavanje i mraz je ono što je najveći problem za uzgojiti.
U proljeće idem sa cca. 40 sadnica u probu.
8-godišnji ciklus sječe je u klasičnom šumarstvu stvarno malo...
Molim iskustva onih koji su posadili ove godine sadnice.
Za što se može iskoristiti jasen (on isto raste u nizinama kod nas - ne brkati sa javorom)?
Posljednje uređivanje:
pozdrav svima,evo posadil u 3 mjesecu elongatu,sad je velika preko 30 cm ,kaj sad napravit dalje ?? dali ju ostavit tak kak je pa ju presadit sljedeće proljeće u šumu gdje ju mislim ostavit,presadit u veće posude pa sljedeće proljeće u šumu, sad posadit u šumu gdje mislim ju ostavit ,hvala unaprijed
Posljednje uređivanje od moderatora: