-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
mcmarko0204
Član
- Tu od
- 13 Ožu 2010
- Poruka
- 706
Ja bih na tvome mjestu presađivao sljedeće godine u proljeće. Preko zime bih sklonio u neku zavjetrinu ove sadnice da se ne smrznu. Onda na teren jer će već imati dobro razvijen korijen. Moje mišljenje.
Možda ti jesu tegle male ali ako ćeš ih redovno zalijevati ne bi trebao imati problema.
Možda ti jesu tegle male ali ako ćeš ih redovno zalijevati ne bi trebao imati problema.
compy
Član
- Tu od
- 4 Sij 2013
- Poruka
- 209
Nemam nekog prevelikog iskustva sa ovim biljkama,ali vidio sam na svojima koliko brzo razvijaju korjen... U teglama ces i samo zagusiti,pocet ce ti se biljka susiti,iako ce imati vlage od zalijevanja. Moj kolega je ostavio dulje od mene u teglama,jedno 5 tjedana i njegove su duplo manje od mojih... Znaci da korjen trazi prostor da se razvija... za ovo presadjivanje u proljece,nesmijes ih u rano proljece presaditi jel ih moze zbrijati mraz.. Optimalni rokovi su pocetkom 5 mj.
E
el pibe
Guest
Čim manje presađivanja to bolje.Ovako dok ne bude biljka posađena na njezino konačno mjesto,od samog sijanja zna biti presađena i po tri puta.Zato to nije nikako dobro.Ako se ide iz vlastitog uzgoja čim nikne odma u veliku teglu.Jest da zauzima dosta prostora ali kad tad morat će tamo.Ja sad imam par komada uzgojio sam ih vani u vrtu od prvog dana.Pokušao sam u inkubatorima gdje su imale vlastitu klimu kad su preseljene van i sve su riknule.Ne planiram ih nigdje stavljati kroz zimu.Ako smrznu neka smrznu.Nema to veze sa korijenom jer je star godinu ili dvije on je ispod površine zemlje.Ovako samo stvaramo neotpornu biljku.Čim više je prilagoditi našoj klimi.Ako ne uspije prezimiti vani ja definitivno odustajem od drva budućnosti.Pa nije to neka tropska ukrasna egzota da je sklanjam svaku zimu na toplo.Tak su je barem predstavili da raste u našim uvijetima i da je veoma otporna(moš mislit)
:
:
Jajo
Član
- Tu od
- 13 Pro 2010
- Poruka
- 351
Kako je riječ o listopadnom drvetu, do proljeća će ostati samo tanka stabalca, a u ožujku iduće godine treba uraditi prvo rezanje, nazvano čepovanje, pri kojem se mlado stablo reže u razini zemlje. S obzirom da je drvo porijeklom iz Kine, ovaj postupak omogućava mu prilagodbu na našu klimu i daljnji rast.
http://www.youtube.com/watch?v=VTbYEuVrOgw
Interesantno, kako ju skrati izgleda kao da više nikad neće biti ništa od nje....u stvari znači što se bolje zakorjeni to brže raste?ja ju planiram saditi na šumskom terenu znači gdje je šuma porušena, ima humusa.Da li je bolje sadit tako ili na zapuštenim livadama ili oranicama?iako će bit sađena na šumskom predjelu planiram navodnjavanje...
Jajo
Član
- Tu od
- 13 Pro 2010
- Poruka
- 351
Skeptičan sam oko tog tzv "drveta budućnosti" govorim samo u svoje ime. Ja da imam neku površinu posadio bih agaciju/bagrem koja isto tako dosta brzo raste. Pulownija je kod nas dosta dugo prisutna ali kao ukrasno parkovno drvo. Ali i inače sam skeptičan i mislim da će zaraditi samo oni koji prodaju sadnice.
mcmarko0204
Član
- Tu od
- 13 Ožu 2010
- Poruka
- 706
A gle, ako ljudi žele saditi neka sade. Kod nas je u parkovima prisutna tomentosa. Nju je zabrenjeno saditi plantažno jer ako se raširi nema lijeka. Izuzetno je invazivna. U parkovima nije jer se redovito kosi. U šumu ili na livadu nula bodova. Imaju sada dva nova kineska klona oxi i neki šeng-peng koji bi trebali biti uspješni u našem podneblju. Za to bih ako netko želi saditi neka naruči korijen i to od ovlaštenih Bugara. I za sadnju se mora obavijestiti ministarstvo.
A što se tiče bagrema, mali off. Posadi, jer mislim da je isplativo, odnosno bit će. Ja imam jednu pokusnu plohu kod kuće. Dvadesetak komada. U petoj godini im je prosječni promjer na 2.5 metra 10 cm. Trupčić od pet metara ima 0.05 kubika. Dvadeset ih ide u kubik. Sadit ću na razmak 1,5x1.5 m. Na ha ide oko 4500 sadnica. Za pet godina je to oko 225 kubika u trupčićima dodajte još 20 - 30 posto granja to je negdje oko ajde 270 kubika množite s tri je 810 kubika sječke puta 150 kuna je cca 120 000 kuna. Godišnji je to prihod od 24000 kuna po ha. Toliko na pšenici i kukuruzi možete sanjati. Cijena sadnice bagrema 2 kune. Možete ih kupiti ili sami proizvesti ili nakopati u šumariji. Njima je to korov. Ja sam moje bagreme redovito orezivao.
Nizozemci sade bagrem za tehniku u ophodnji 25 godina. Srednji promjer je 36 cm i oko 360 kubika tehnike. Plus ostatak za sječku. Mislim da se isplati.
Još bih tu dodao i crveni američki hrast (Quercus rubra) i američki borovac (Pinus strobus). Moj borovac je star osam godina i promjera na 1.3 od 15 do 20 cm. Visok preko 10 metara. Godišnji prirast u visinu više od metra i već rodi češerima.
A što se tiče bagrema, mali off. Posadi, jer mislim da je isplativo, odnosno bit će. Ja imam jednu pokusnu plohu kod kuće. Dvadesetak komada. U petoj godini im je prosječni promjer na 2.5 metra 10 cm. Trupčić od pet metara ima 0.05 kubika. Dvadeset ih ide u kubik. Sadit ću na razmak 1,5x1.5 m. Na ha ide oko 4500 sadnica. Za pet godina je to oko 225 kubika u trupčićima dodajte još 20 - 30 posto granja to je negdje oko ajde 270 kubika množite s tri je 810 kubika sječke puta 150 kuna je cca 120 000 kuna. Godišnji je to prihod od 24000 kuna po ha. Toliko na pšenici i kukuruzi možete sanjati. Cijena sadnice bagrema 2 kune. Možete ih kupiti ili sami proizvesti ili nakopati u šumariji. Njima je to korov. Ja sam moje bagreme redovito orezivao.
Nizozemci sade bagrem za tehniku u ophodnji 25 godina. Srednji promjer je 36 cm i oko 360 kubika tehnike. Plus ostatak za sječku. Mislim da se isplati.
Još bih tu dodao i crveni američki hrast (Quercus rubra) i američki borovac (Pinus strobus). Moj borovac je star osam godina i promjera na 1.3 od 15 do 20 cm. Visok preko 10 metara. Godišnji prirast u visinu više od metra i već rodi češerima.
Jajo
Član
- Tu od
- 13 Pro 2010
- Poruka
- 351
Imaš pravo svake naredne godine biti će energenti sve skuplji a pogotovo drvo ja imam zemlje dosta ali su oko nje sve lopovi koji bi mi pokrali i posjekli bilo šta da se posadi. Volio bih i ja probati nešto egzotično al znaš u mom se kraju kaže "Ljubi svoje pa makar i balavo bilo". Mislim da u tom biznisu nema, probati ću na malo jer dok se uvjeriš dali nešto kod nas uspijeva ili ne prošlo je 3-5 godina stoga u šumu po sadnice.
Zanimljiva je priča oko te paulownije. Npr. Tportal reklamira člancima sadnju te biljke za bio masu i trupce tj. tvrtke Solarni projekti i VR Enbekon koje prodaju sadnice hibrida po paprenim cijenama. Smeta ih njuškalo prodaja gdje su sadnice nekoliko kuna.
Zato su nedavno objavili novi članak o invazivnoj paulowniji kako će oni stati na kraj prodavačima (nelojalnoj konkurenciji) po njuškalu.
Mislim da su sad bili dosta agresivni i da će mnoge svoje kupce odvratiti od kupnje sadnica. Samo me zanima kako će kazniti ljude koji kupe od npr. njih nekoliko sadnica i razmnože ih reznicama za svoje potrebe (reznice korjena)!
Da je tu ogroman profit kod prodaje dokazuje takva medijska propagandna borba uvoznika/prodavača sadnica hibrida.
Jajo
Član
- Tu od
- 13 Pro 2010
- Poruka
- 351
Da je tu ogroman profit kod prodaje dokazuje takva medijska propagandna borba uvoznika/prodavača sadnica hibrida.[/QUOTE]
O tome sam i pričao princip je zamišljen da prevari ljude, slično kao one financijske piramide. Dali netko poznaje nekoga tko se obogatio na uzgoju nojeva i sl instant biznisa. Caka je u tome da zarađuju samo pojedini i to na prodaji sadnica, sjemena i svatko do nas ima neku zapuštenu parcelu na kojoj bi u relativno kratkom vremenskom roku mogao dobro zaraditi (Zvuči jako primamljivo). Slično sam nešto komentirao u temi o crnoj slavonskoj svinji koja je zadnjih godina postala hit u stočarstvu pa sam dobrano popljuvan od šefa teme. Mišljenja sam da ne treba izmišljati toplu vodu ili popravljati nešto što radi. Stoga bih u ovom biznisu sa sve skupljim energentima prije probao sa brzo rastućim topolama, vrbama, agacijom ili nekom vrstom trske šaša ili sl.
O tome sam i pričao princip je zamišljen da prevari ljude, slično kao one financijske piramide. Dali netko poznaje nekoga tko se obogatio na uzgoju nojeva i sl instant biznisa. Caka je u tome da zarađuju samo pojedini i to na prodaji sadnica, sjemena i svatko do nas ima neku zapuštenu parcelu na kojoj bi u relativno kratkom vremenskom roku mogao dobro zaraditi (Zvuči jako primamljivo). Slično sam nešto komentirao u temi o crnoj slavonskoj svinji koja je zadnjih godina postala hit u stočarstvu pa sam dobrano popljuvan od šefa teme. Mišljenja sam da ne treba izmišljati toplu vodu ili popravljati nešto što radi. Stoga bih u ovom biznisu sa sve skupljim energentima prije probao sa brzo rastućim topolama, vrbama, agacijom ili nekom vrstom trske šaša ili sl.
mcmarko0204
Član
- Tu od
- 13 Ožu 2010
- Poruka
- 706
Pa nisu tamo napisali sve paulonije, nego samo tomentosa. Ona se kod nas sadi u parkovima. A paulonija imate nekoliko vrsta. Smije se saditi elongata, fortunei, OXI hibrid, Cheng Sheng. Ima ih dosta. I tomentosa je zabranjena. Za sadnju bilo koje paulonije mora se obavijestiti ministarstvo kao što piše. Pišu i o plantaži od 20 ha, no ta plantaža nije prijavljena, niti su obavijestili ministarstvo, dakle...
A sadnice je najbolje proizvesti sam. Kupiti jednu provjerenu vrstu pa baš i od solarnih projekata i onda iz korijena napraviti nove sadnice i to je to. Ulaganje od 50 kuna za sadni materijal. Nekima to nije dovoljno dnevno za cigarete.
A sadnice je najbolje proizvesti sam. Kupiti jednu provjerenu vrstu pa baš i od solarnih projekata i onda iz korijena napraviti nove sadnice i to je to. Ulaganje od 50 kuna za sadni materijal. Nekima to nije dovoljno dnevno za cigarete.
Znam da su napisali samo za tomentosu da je zabranjena, no kolege na poslu su to drugačije protumačili i stoga smatram da su si napravili kontra reklamu.
Zanimljivo je da je invazivna biljka i bagrem (iz Sj. Amerike) koji je isto medonosan kao i paulownia. U šumama gdje je bagrem pomiješan sa grabom ili bukvom, u početku jako raste, a kasnije ga nadrastu i zasjene bukva i grab. Tako da opstaje samo tamo gdje ništa drugo ne želi uspjevati ili gdje se redovito/češće siječe šuma. Imam takvih dosta primjera šuma koje su pčelari oplemenili medonosnim bagremom, a sad je sporadično prisutan.
Zanimljivo je da je invazivna biljka i bagrem (iz Sj. Amerike) koji je isto medonosan kao i paulownia. U šumama gdje je bagrem pomiješan sa grabom ili bukvom, u početku jako raste, a kasnije ga nadrastu i zasjene bukva i grab. Tako da opstaje samo tamo gdje ništa drugo ne želi uspjevati ili gdje se redovito/češće siječe šuma. Imam takvih dosta primjera šuma koje su pčelari oplemenili medonosnim bagremom, a sad je sporadično prisutan.
Moja profesorica s faxa je bila prošlo ili predprošlo ljeto u Kini i kaže da svake godine podižu par tisuća ha paulovnije za eu tržište. Kaže da je paulovnija velika investicija, da mi imamo takodjer brzorastuća drva (bagrem, topola vrba) e sad je stvar što mi želimo proizvoditi šumsku sječku, ogrijevno drvo ili furnirske trupce. Za paulovniju sam jako zainteresiran ali naravno ne za Bugarske sadnice nego za vlastite. Ako kalkulaciju radiš na bugarskim sadnicama ta priča nepije vodu. Mislim da paulovnija nije loša nego naš kronični hr sindrom (hajde ti, nebi ja)
