POCETAK PROIZVODNJE U PLASTENICIMA

[MOCO]

ovo su španjolski plastenici u El Ejido, pokrajina Almeira, govori se o površini od 36.000 ha pod plastenicima i o oko 60.000 radnika većinom ilegalaca iz sjev.Afrike koji žive u katastrof.uvjetima pa sad budite konkurentni
http://www.sozial-einkaufen-bodensee.de/bilder/pdf/plastikhoelle_el_ejido.pdf

 

[anajuhu]

Draga moja,puna entuzijazma,forumašice,pozdravljam te i želim ti svako dobro. Zbog toga ti želim objasniti neke činjenice. Samo da kažem,ja sam supruga johabi.Nije istina da se ne isplati proizvodnja. Isplati se,pa mi svi od toga živimo.Međutim,to je pod uvjetom da ne moraš ulagati u ništa drugo osim u proizvodnju.Dakle,tr4ebalo bi imati svu mehanizaciju i prateće objekte. Kao što si rekla,za početi od početka kreba kredit.Tu si u startu u minusu.Svi bi odmah htjeli početi na veliko.Mismo prije 35 godina počeli sa pola ha. krumpira,da bi došli na 11 ha proizvodnje plus 1500 m plastenika. SVE malo po malo. Dakle,kroz cijeli život. A isplativost ti se računa u svim granama proizvodnje ovako,kao što sam već navela u postu o cvjećarstvu:ako na kaju,kada prodaš svu robu od zarade oduzmeš količinu novaca koje si uložila,i ostane ti dovoljno za normalan život i ulaganje u novi proizvodni ciklus,posluješ dobro. Ako ne,dobro razmisli što ćeš dalje.Kada jednom dođeš u minus,sljedeća ti je iako možda uspješna godina,potrebna da dođeš na nulu.Pa tek onda,opet sljedeća,što će biti. Tako ti je to u poljoproizvodnji.I još da ti navedem,mi nikada nismo uzimali kredite,uvijek smo se držali one narodne-istegni noge onoliko koliko ti je dugačak poplun. To bih isto savjetovala i tebi.Pozdrav.

Hvala lijepa na ovom obrazloženju!Kako sam ja dijete sa sela uvijek sam uživala radeći sa zemljom..i dok sam bila na selu uvijek sam sadila vrt i cvijeće..naravno za vlastite potrebe..al uživala sam ma koliko bilo teško..jer sam radila i za druge kako kod nas kažu u nadnici
sad studiram i živim u gradu i dalje imam želju raditi na zemlji pogotovu što imam svoju zemlju koju drugi obrađuju..iako mi mnogi kažu da nisam normalna..
Još jedna napomena stariji sam student nisam redovni..znaći radim u firmi uredski posao koji iskreno nije za mene..
A želja mi je da sama obrađujem svoju zemlju koju sam nasljedila od svog oca..
Iako mlada i neiskusna vjerujem u svoje snove i poduzimam sve da ih ostvarila..svjesna da nije lako i da treba puno znoja proliti..
znam da će se i ovome neki nasprdati..al nek im je..

A vama supruga johabi hvala još jednom!

 

[cabage]

Hvala lijepa na ovom obrazloženju!Kako sam ja dijete sa sela uvijek sam uživala radeći sa zemljom..i dok sam bila na selu uvijek sam sadila vrt i cvijeće..naravno za vlastite potrebe..al uživala sam ma koliko bilo teško..jer sam radila i za druge kako kod nas kažu u nadnici
sad studiram i živim u gradu i dalje imam želju raditi na zemlji pogotovu što imam svoju zemlju koju drugi obrađuju..iako mi mnogi kažu da nisam normalna..
Još jedna napomena stariji sam student nisam redovni..znaći radim u firmi uredski posao koji iskreno nije za mene..
A želja mi je da sama obrađujem svoju zemlju koju sam nasljedila od svog oca..
Iako mlada i neiskusna vjerujem u svoje snove i poduzimam sve da ih ostvarila..svjesna da nije lako i da treba puno znoja proliti..
znam da će se i ovome neki nasprdati..al nek im je..

A vama supruga johabi hvala još jednom!

Gledaj, ako bi se baš gledalo da je toliko teško kretati u proizvodnju i da se niš ne isplati onda bi realno gledajući poljoprivreda kao grana izumrla kroz 50 godina. Ja sam u povrtlarstvo krenuo prije 7-8 godina iz nule. Moji se bavili kravama i svinjama oduvijek, a ja odlučio kontra. Ništa nisam znao, ništa od strojeva imao i teško je bilo krenuti. Nitko ništa ne želi reči, pa sam lijepo uzeo knjige u ruke i sam naučio proizvodnju, nešto iz literature nešto iz vlastitih uspona i padova.
I sam volim selo i rad na polju i ne bih to mijenjao za ništa dok god mogu živjeti od toga. Lijep je to posao i tko ga voli uspjet će. I pokretanje bilo kakvog drugog biznisa je isto tako trnovito i teško kao i poljoprivreda. "Najlakše" je biti radnik u firmi i raditi zapovijedani posao, ne razmišljajući o ulaganjima i mogućim kiksovima.

Pozdrav i samo hrabro.

 

[ćelo]

Hvala lijepa na ovom obrazloženju!Kako sam ja dijete sa sela uvijek sam uživala radeći sa zemljom..i dok sam bila na selu uvijek sam sadila vrt i cvijeće..naravno za vlastite potrebe..al uživala sam ma koliko bilo teško..jer sam radila i za druge kako kod nas kažu u nadnici
sad studiram i živim u gradu i dalje imam želju raditi na zemlji pogotovu što imam svoju zemlju koju drugi obrađuju..iako mi mnogi kažu da nisam normalna..
Još jedna napomena stariji sam student nisam redovni..znaći radim u firmi uredski posao koji iskreno nije za mene..
A želja mi je da sama obrađujem svoju zemlju koju sam nasljedila od svog oca..
Iako mlada i neiskusna vjerujem u svoje snove i poduzimam sve da ih ostvarila..svjesna da nije lako i da treba puno znoja proliti..
znam da će se i ovome neki nasprdati..al nek im je..

A vama supruga johabi hvala još jednom!

sto bi htjela proizvoditi i koliko?? malo se raspiši da ti pomognemo koliko mozemo,,,,,,,, dobro kaze nas dragi forumaš CABAGE najteze je poceti

 

[bobostar]

...
A želja mi je da sama obrađujem svoju zemlju koju sam nasljedila od svog oca..

Prvi i najvažniji uvjet je ostvaren. Da li si nasljedila i nešto mehanizacije (traktor, plug i sl.)?

Iako mlada i neiskusna vjerujem u svoje snove i poduzimam sve da ih ostvarila..svjesna da nije lako i da treba puno znoja proliti..
znam da će se i ovome neki nasprdati..al nek im je..

A što saditi?
Zavisi gdje ćeš prodavati.
Moja preporuka je da se orijentiraš na stare sorte i manje pozanto povrće. Ne sadi se previše (mala je ponuda) jer ni potražnja nije velika (ali ti zato veliki, koji imaju ugovorenu proizvodnju neće konkurirati, jer nemaju vremena baviti se "malim" kulturama). Eto tu ima mjesta.
Evo ti primjer rajčice?
Odi u dućan ili tržnicu i sve su iste; sliče kao jaje jajetu (jer uglavnom dolaze od velikih proizvođača; mali na placu švercaju; kupuju od velikih i okače oznaku "domaća rajčica") i kako onda odabereš što češ kupiti? Sve isto.
A pogledaj tu samo kakvih sve rajčica ima: http://www.saemereien.ch/search/results.html?keywords=Tomate&sort=2a&page=2.

Pa onda kada se pojaviš sa drugačijom rajčicom na tržnici. Jedan štand, Ana; prodaje ovakvu rajčicu:


Pa da vidiš, kako će ići prodaja

Naravno, radi se o sorti. Nije rodna kao hibrid, ne rodi kao hibrid, ali to što je različita i dobrog starog okusa, to češ moći prodati.
Tim više; nema skaldišne predispozicije i ide samo za brzu sviježu potrošnju. Stavi ih u letvarice i ispod malo prave pšenične slame...

 

[salel]

Prvi i najvažniji uvjet je ostvaren. Da li si nasljedila i nešto mehanizacije (traktor, plug i sl.)?



A što saditi?
Zavisi gdje ćeš prodavati.
Moja preporuka je da se orijentiraš na stare sorte i manje pozanto povrće. Ne sadi se previše (mala je ponuda) jer ni potražnja nije velika (ali ti zato veliki, koji imaju ugovorenu proizvodnju neće konkurirati, jer nemaju vremena baviti se "malim" kulturama). Eto tu ima mjesta.
Evo ti primjer rajčice?
Odi u dućan ili tržnicu i sve su iste; sliče kao jaje jajetu (jer uglavnom dolaze od velikih proizvođača; mali na placu švercaju; kupuju od velikih i okače oznaku "domaća rajčica") i kako onda odabereš što češ kupiti? Sve isto.
A pogledaj tu samo kakvih sve rajčica ima: http://www.saemereien.ch/search/results.html?keywords=Tomate&sort=2a&page=2.

Pa onda kada se pojaviš sa drugačijom rajčicom na tržnici. Jedan štand, Ana; prodaje ovakvu rajčicu:


Pa da vidiš, kako će ići prodaja

Naravno, radi se o sorti. Nije rodna kao hibrid, ne rodi kao hibrid, ali to što je različita i dobrog starog okusa, to češ moći prodati.
Tim više; nema skaldišne predispozicije i ide samo za brzu sviježu potrošnju. Stavi ih u letvarice i ispod malo prave pšenične slame...

i dođi u slavoniju na pijac pa nećeš prodati ni kile....

 

[cabage]

i dođi u slavoniju na pijac pa nećeš prodati ni kile....

Htio sam i sam komentirati no čekao sam nekog da se oglasi. Uglavnom svi bi htjeli nešto domače i kvalitetno, no dok to treba platiti onda je bolja ona guma od paradajza. Ako pak gledaš da ovakav paradajz ideš prodavati po cijeni kakve jesu na tržnici, onda se ne isplati proizvoditi domaće.

 

[DARIJUS]

paradajz mora biti debel, najbolje da je preko pol kile komad...a jel ga mora sjeć s hakmesarom ili prsti sami propadaju u njega, to sve ovdi kod mene već manje gleda...
imaš dvije vrste kupaca, oni kaj uzimaju više, za fešte, restorane, kuhinje...e ti oće da su brzo gotovi s poslom i da to može dugo stajat bez da iscuri duša iz paradajza...
a imaš i picajzleke koji kupuju po dva paradajza, al opet moraju biti bez flekice, ma ni muha da se pokaka na njih...
i onda se između 179 takvih pojavi jedan kaj bi domaći paradajz...:madmana:

 

[pauk]

.
Pa onda kada se pojaviš sa drugačijom rajčicom na tržnici. Jedan štand, Ana; prodaje ovakvu rajčicu:



Naravno, radi se o sorti. Nije rodna kao hibrid, ne rodi kao hibrid, ali to što je različita i dobrog starog okusa, to češ moći prodati.
Tim više; nema skaldišne predispozicije i ide samo za brzu sviježu potrošnju. Stavi ih u letvarice i ispod malo prave pšenične slame...

znam tu sortu, imam sjemenje tog paradajza. I tocno je sve sto si opisao. Moram dodati da su mi ove godine ti paradajzi vise oboljevali od vrsne trulezi no hibridi - no to je tako, pretpostavljam. Doduse, zemlja je bila lose kvalitete pa je vrlo vjerojatno to bio uzrok. Na drugom dijelu, prekopano prvi put za vrt, ni traga od bolesti.

Inace, ti paradajzi su ne samo odlicni za jelo nego i za kuhanje.. E sad, hoce li nasa Ana naci kupce koji bi kupovali pome za kuhanje?

tu bi se slozio sa DARIJUSOM, nazalost : /

 

[Nordycom]

a imaš i picajzleke koji kupuju po dva paradajza, al opet moraju biti bez flekice, ma ni muha da se pokaka na njih...

Drago mi je da još netko ima slična iskustva. Ovo sa prodajom domaćih sorti iliti ne-hibrida je jako dobra ideja. Piatnje je samo za koga? Meni se povraća od pola ljudi koji kupuju kod mene na štandu. 5kila rajčice prevrnu dok ne nađu dva komada za salatu. Na kraju odaberu ona dva komada koja su u startu odbacili. :rolleyess: Ja u ponudi imam i hibridne i ne hibridne sorte. Ne-hibridne sorte i sorte paradajza koje se istiću po boji ili velični koriste mi da privućem pažnju ljudi, da barem do štanda dođu. Ako već neće kupit to onda će kupit nešto drugo, možda. Imam i ovu debelu rajčicu sa ogromnim rebrima, u prosjeku plodovi su od 300gr na gore. Problem kod te sorte je to što je tako mekana da je ne možeš pogledat a kamoli dirat a da ne ostanu otisci prstiju. O stavljanju u gajbe da ne govorim. Ako ne prodam u roku od 24 sata mogu slobodno bacit. Tako da treba pazit. Domaće sorte su ok i cijeli taj koncept iza toga je super međutim kupci su jako izbirljivi, svi bi da je domaće, da nije hibrid, da nije prskan, da nije previše pognojen, da je "bio" ali ako ima točkicu - idemo dalje! :supz:

Tako da, tko god želi prodavati svoje poljoprivredne proizvode mora znati da ono šta kupci govore da bi htjeli i ono šta odaberu nema veze jedno sa drugim :mrgreen: