Preporuka za gnojenje vočnjaka?

[kemicar]

Re: GNOJIDBA VOĆNJAKA

ionak bez analize ništa

 

[spyder]

Re: GNOJIDBA VOĆNJAKA

vidim da nitko nije zainteresiran za temu, a mislio sam ćisto malo da se daju svoja iskustva sa prihranom, zaboravio sam napisati da su kod mene orasi u pitanju, pa hvala bogu da moraš napravit analizu da vidiš kakva ti je zemlja, sad i to me zanima koliko često radite analizu oni koji su veterani u voćarstvu dali je to svake 2,3 ili 5 godina, ili samo jednom pri sadnji

 

[atomizer]

Re: GNOJIDBA VOĆNJAKA

gnojidba je dosta širok pojam s obzirom na broj zastupljenosti kultura.mora se uzeti u obzir ekološki uvjeti,tip tla itd.tako da iskustva gnojidbe u podravini i slavoniji se nemogu komparirati to je recimo jedan primjer.mogli bi više temu skrenuti koja gnojiva koristimo s obzirom na kvalitetu,sastav,način djelovanja,balans određenih biogenih elemenata,princip otpuštanja hranjiva itd.ja koristim agroblen gnojiva proizvođača scotts formulacije 15-8-16 +5MgO.kuglice nemaju nosač,ovijene su prirodnim smolama,hranjiva otpuštaju po principu visine temp.tla.gnojivo djeluje od 5-6mj.moguče je naručiti gnojiva po vlastitoj specifikaciji tj izrade onako kako vi to želite.dodaje se 10gr gnojiva na svaki centimetar promjera debla.ako je 5cm promjer debla tada ide 50gr gnojiva.lako je za manipulaciju i netreba ga puno količinski.prilično je skupo.25kg je koštalo lani oko 438kn.
ako nekog zanima takvo gnojivo mogu mu dati adresu i tel distributera.

 

[kemicar]

Re: GNOJIDBA VOĆNJAKA

Tlo je kompleksno i dosta velik broj agronoma daje preporuke na temelju sumnjivih računa. Generalno, laboratorij izmjeri količine dostupnih hranjiva, mikroelemente, humus, reakciju tla (pitao kolege) a preporuka se daje na temelju prosječnih potreba pojedinih vrsta. Ako radite analizu prije gnojidbe svakakko se pridržavajte preporuke, ali napravite analizu i nakon gnojidbe radi eventualnog jačeg ispiranja hranjiva i korekcije (prihrane). Ni jedan stručnjak ne može predvidjeti ni ispiranje ni potrošnju hranjiva iz svog ureda.

 

[Smiljan]

Re: GNOJIDBA VOĆNJAKA

Kakva su iskustva u zamjeni stajnjaka sa tvornickim organiskim gnojivima npr. Fertor i siforga?

 

[Jaga]

Re: umjetno gnojivo

Kakvo je to gnojivo 0-20-30. Jel bi ga mogao zaorati za djetelinu pa kasnije još neko dušično gnojivo?

 

[amciking]

Koje gnojivo za sadnice u jesen ?

Koje je najbolje gnojivo sad za sadnice u jesen ?

 

[drmr]

Ja sam bacio 7-20-30 formulaciju,cijena 298kn/50kg :madmana:
Ali ti se preporuca tamo nekih svake 3-4 godine u jesen i organskog malo bacit.

 

[amciking]

Ja sam bacio 7-20-30 formulaciju,cijena 298kn/50kg :madmana:
Ali ti se preporuca tamo nekih svake 3-4 godine u jesen i organskog malo bacit.

Slabo se razumijem u ta gnojiva, sadim vocnjak otprilike 100 sadnica, i pripremio sam stajnjak, eh sad, koje bi najbolje gnojivo bilo dole u rupe sa stajnjakom a koje odozgo za sadnice?? Kako da trazim u poljoprivrednoj ?

 

[Žuti]

Slabo se razumijem u ta gnojiva, sadim vocnjak otprilike 100 sadnica, i pripremio sam stajnjak, eh sad, koje bi najbolje gnojivo bilo dole u rupe sa stajnjakom a koje odozgo za sadnice?? Kako da trazim u poljoprivrednoj ?

U rupe neide nikakvo gnojivi . Sve što misliš stavljati stavljaš na korijen sadnice . Ali nikako direktno na korijen . Prvo staviš sadnicu u rupu i nagrneš zemlje da pokriješ korjen , onda ide stajnjak 20 - 30 kg , onda opet zemlja .
I na kraju možeš staviti oko 100 g NPK 7 - 20 - 30.
Stavljanje gnojiva u rupu nema nikakve svrhe , jer će svi korisni sastojci iz gnojiva otići u zemlju . A ukoliko gnojivo staviš direktno na korijen , korijen će ti izgoriti .
Evo ovdije imaš skoro sve u vezi gnojidbe trajnih nasada


Osnovna gnojidba za trajne nasade

obavlja se tijekom jeseni obično nakon berbe u vočnjacima i vinogradima.

Nnavedenom gnojidbom unosimo osnovna hranjiva - fosfor,kalij,kalcij- poznat po svojoj slaboj pokretljivosti.
Fosfor i kalij unosimo putem NPK mineralnih gnojiva koja se razlikuju po svom omjeru , jer se aktivne tvari
hranjiva nalaze u različitim koncetracijama .
Za potrebe osnovne gnojidbe odabiru se vrste NPK s nižim koncetracijama dušika u odnosu na fosfor i kalij .
Omjeri koncentracija NPK u osnovnoj gnojidbi kreću se 1:2:3 , 1:2:2 , 1:3:2.
Brojevi naznačeni na vrećama označavaju postotak aktivne tvari u mineralnom gnojivu.
Tako mineralno gnojivo NPK 8-26-26 znači da 100 kg. navedenog gnojiva sadržava 8kg. dušika , 26 kg. fosfora
izraženog kao P2O5 i 26 kg. kalija izraženog kao K2O .

Izbor vrste NPK prvenstveno ovisi o kemijskom sastavu tla , odnosno koncetraciji pristupačnih
hranjiva u tlu . Tako se na tlima siromašnim fosforom , te siromašnim do srednje opskrbljenim kalijem
koriste NPK 10-30-20 ili NPK 8-26-26.
Ako je riječ o uzgoju na karbonatnim tlima , tada se primjenjuju formulacije koje sadrže sumpor , poput
NPK ( SO3 MgO ) 7-14-21 (14,2) . Općenito za osnovnu gnojidbu voćnjaka , vinograda i maslinika
tijekom jeseni preporučuju se formulacije : NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 , NPK 5-15-30 , NPK 10-30-20
Najtočnije je obaviti gnojidbu na temelju potrebnih hranjiva koja su nedostatna , a izračunaju se prema kemijskoj
analizi tla .
Ako nije poznat status hranjiva ( nema kemijske analize tla ) potrebno ga je prepoznati prema tipu tla koje se odlikuje
svojstvenim fizikalno-kemijskim svojstvima , ili preme spoznaji da je za srednje do visok prinos i prirast voćaka po
hektaru potrebno unijeti 100-120kg. dušika , 50- 70kg. fosfora izraženog kao P2O5 i 100-150kg. kalija izraženog kao
K2O. Iznimka je koštićavo voće ( marelice , breskve , višnje , trešnje , badem ) koje traže i od200do 250kg
kalija , ovisno o tipu uzgojnog tla .

Tako će se rano u jesen u voćnjacima i vinogradima unijeti 500-600kg. /ha. NPK 7-20-30 ili 400-500 kg./ha.
NPK 8-26-26 ili 300-400 kg./ha. NPK 10-30-20.
Za koštićavo i neko lupinasto voće, a tu spadaju marelica , trešnja , breskva , višnja , badem , količine NPK
gnojiva veće su zbog većih potreba za kalijem , pa se unosi 750-800kg.7ha. NPK 7-20-30
ili NPK 5-15-30 ili 600-750kg./ha. NPK 8-26-26 ili 500-600 kg./ha. NPK 10-30-20 ili 400-550 kg./ha.
NPK 6-18-36.

AKO SE ZASEBNA STABLA GNOJE

NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 tada za voćku staru tri godine treba dodati po stablu 700g. za 5-godišnju
1200g. , a za 10-godišnju 2,4kg. a za 20-godišnju voćku 3,6- 4,5 kg. .

Ako su tla dobro opskrbljena kalijem a malo fosforom , tada će se gnojiti s NPK 10-30-20 ili NPK 8-26-26
pa će se tako za voćku staru 3-godine dodati 250-300 g. , za 5-godišnju 400-600g. za 10-godišnju 700-900g.
za 20-godišnju 1600-2000g.

Osnovna gnojidba vinove loze obavlja se sa 400-600kg./ha. visokokoncentriranim NPK gnojiva , a ako se
gnoji po trsu tada se dodaje :
NPK 10-30-20 60-65g. po trsu
NPK 8 -26-26 60-75g. po trsu
NPK 5 -20-30 80-100g. po trsu
NPK 5 -15-30 80-100g. po trsu
NPK 7 -20-30 80-100g. po trsu
NPK 7 -14-21 115-140g. po trsu

Ako se u jesen nestigne obaviti osnovna gnojidba ona se obavlja rano u proljeće

 

[Nixa]

Za pripremu vočnjaka analiza zemlje je pokazala da bih trebao navesti nekih 50 t/ha stajskoga gnoja, pod time podrazumjevaju svinjski/goveđi, no mene zanima može li se upotrijebiti konjski gnoj za istu namjenu. U stanici za analizu mi nisu znali reći...

Lijep pozdrav

 

[Kontam]

Za pripremu vočnjaka analiza zemlje je pokazala da bih trebao navesti nekih 50 t/ha stajskoga gnoja, pod time podrazumjevaju svinjski/goveđi, no mene zanima može li se upotrijebiti konjski gnoj za istu namjenu. U stanici za analizu mi nisu znali reći...

Lijep pozdrav

Nema šanse da nisu znali to! Piše ti sve u analizi. Konjski stajnjak je mislim jedini neutralni dok su ostali kiseliši manje ili više. Tako da ne možeš pogriješiti sa konjskim stajnjakom. Poz

 

[Nixa]

Hvala na odgovoru.
U analizi se samo spominje "stajski gnoj"...
Nažalost stvarno nisu znali, niti u stanici za Analizu niti u savjetodavnoj službi.

 

[Smiljan]

hm, nisu znali? Vrlo mi je cudno da nisu znali barem okvirno. I nije svaki kravlji gnoj isti ...
Evo, na jednoj drugoj temi je bio post koji je okvirno pokazivao odnose medju raznim stajskim ... http://www.poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=16139&page=211

evo .. kalkulator u ruke i vrlo se lako moze izracunati prema analizi zemlje i kolicini preporucenog (pretpostavljam, kravljeg) stajnjaka koliko treba staviti konjskog za pojedini elemenat

-------------
Evo malo podataka za usporedbu prosjecnih vrijednosti raznih vrsta gnoja:
Vrsta gnoja # Organska tvar % #Suha tvar %#N%#P%#K%
Govedji#20-25#10-15#0,5-1#0,7-1,2#2,5-3,5
Konjski#25-38#15-25#2-2,5#0,7-1,2#1,2-2,2
Ovcji#30-32#25-35#3-4#1,2-1,5#3-4
Perad#28-30#20-30#3-4,5#4,5-6#1,2-2,5
-------------

 

[branko64]

Pozdrav dečki ,samo da potvrdim da je konjski gnoj najkvalitetniji -mene zanima što je s pilećim gnojem.Da li pileći gnoj može u vočnjak,

 

[Nixa]

Smiljan, tvoju tablicu sam si copy&paste-ao kad si je prvi put stavio, korisna stvar.
Pileći gnoj može u vočnjak, ali je doziranje važno, jer u slučaju prekomjerenog gnojenja se spali korijen.
Iz Smiljanove tablice se vidi da je bogat sa N, P, K.

 

[m123]

mnogu preporučuju pilići, ali kao što je kolega naglasio jako je važno da se ne pretjera jer je izuzetno jak, od mnogih sam dobio preporuke da ne bacam pileći godinu za godinom, već da je preporučljivo da se pravi pauza barem godinu dana, koliko je sada to korisan savjet ne znam. uglavnom uvjerio sam se da previše đubrenja može "ubiti" stablo, imao sam priliku kod komšije lično da se uvjerim.

 

[bobostar]

Pozdrav dečki ,samo da potvrdim da je konjski gnoj najkvalitetniji -mene zanima što je s pilećim gnojem.Da li pileći gnoj može u vočnjak,

Da li si mislio na prerađeni pileći gnoj (u vrećama) ili pileći gnoj sa neke farme?
Ako je riječ o ovom prvom, onda prema preporuci proizvođača (piše na vreći), međutim u odnosu na druge tipove prerađenog stajskog gnoja, ovaj sadrži većinu dušika u nitratnoj formi, te znatno brže i kraće djeluje. Definitivno zadnji izbor iz grupe prerađenih stajskih gnojiva.

A ako je sa neke farme, nipošto direktno u voćnjak. Bolja opcija je kompostiranje (obavezno mješanje sa slamom/sijenom/suhom travom/lišćem i dodatkom superfosfata (onaj od 16% je bolja opcija). Kompostirati to godinu dana u nekom boksu (malo jači najlon na dno, i jače daske okolo ili nešto slično), presložiti 2-3 puta, kada je suho zaliti vodom, a preko jeseni-zime prekriti najlonom da ne bude prevlažno i dobiveni kompost je 1. liga. Malo je više posla, međutim materijal ima fosfor vezan na organski kompleks/humusne kiseline i biljka "puca od sreće" kada dobije takav fosfor.

 

[m123]

čuo sam i za ovu opciju, nisam jo nikako probao, ali imam namjeru, negdje iskopati neku rupu, obložiti je najlonom i probati, ništa ne mogu izgubiti, imam kolegu koji ima farmu, šume za suvo lišće koliko hoćeš, i trave hvala bogu koliko hoćeš, pa ću probati.
jesi ovo već radio bobostar?

 

[bobostar]

čuo sam i za ovu opciju, nisam jo nikako probao, ali imam namjeru, negdje iskopati neku rupu, obložiti je najlonom i probati, ništa ne mogu izgubiti, imam kolegu koji ima farmu, šume za suvo lišće koliko hoćeš, i trave hvala bogu koliko hoćeš, pa ću probati.
jesi ovo već radio bobostar?

Jedno prije desetak godina sam radio ovako za moje potrebe (kokošiji gnoj, ali bilo je i svinjskog unutra i malo kozjeg; otac mi se sitno bavio stočarstvom za vlastite potrebe), bilo je tu lišća, slame, užeglog sijena i sl.. Složio boks i najlon (ali ne ukopavati, jer treba hrpu bar dvaput presložiti; ali ako neko ima traktorske vile za gnoj onda to nije problem; i isto tako ne smije ležati voda u hrpi), osim superfosfata umješao sam i malo zemlje (crvenica) i na kraju imao izvrsan humusno-mineralni supstrat (kompost sa dodacima). Koristio sam za gnojidbu maslina i šljiva, i bilo je izvrsno.
U načelu, radi se o kompostiranju stajskog gnoja, i to svima (prema mogućnostima) preporučam, pogotovo za pileći/svinjski gnoj.
Zbog obaveza sada ne stignem, ali planiram na proljeće ponovo si složiti jednu takvu hrpu, skupilo se dosta organskog materijala kod starog, pa da to dobro iskoristim.

p.s. Kada smo već kod toga; Koje je osnovno obilježje zrelog stajskog gnoja?
Odg.: Ne smrdi !!!! Svi biološki procesi razgradnje sirove organske tvari su završeni, te više nema produkcije amonijaka, metana, sumorovodika i ostalih hlapivih (smrdljivih) spojeva.

Zreli stajski gnoj =/= Smrad !!!