• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Preporuka za gnojenje vočnjaka?

demosten

Član
Tu od
20 Velj 2011
Poruka
211
Kakva su Konjska govna?
Imam jednu priliku da nabavim Konjska govna, pa pitam jel ima tko iskustvo?
 

tatkodvd

Dobro znana faca
Premium
Tu od
2 Pro 2011
Poruka
1,259
Kakva su Konjska govna?
Imam jednu priliku da nabavim Konjska govna, pa pitam jel ima tko iskustvo?

Odlično je, nabavi ga slobodno ako je samo cijena OK odnosno ako košta kao obični stajnjak.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Kako gnojiti voćnjak stajskim gnojem, da li bacate oko voćke ili širom? Biljke su sađene ovo proljeće, razmak između redova je 2m u unutar reda 1,2m?
Dobio sam preporuku 50t/ha a zaboravio sam pitat jel bacit uz voćku ili širom.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Kako gnojiti voćnjak stajskim gnojem, da li bacate oko voćke ili širom? Biljke su sađene ovo proljeće, razmak između redova je 2m u unutar reda 1,2m?
Dobio sam preporuku 50t/ha a zaboravio sam pitat jel bacit uz voćku ili širom.
Ova (visoka) doza je za primjenu širom. Budući da nije veliki razmak između redova (2 m) niti između biljaka (1,2 m) onda je najbolje razbacati širom.
:icon_winkle:

p.s Varijanta za primjenu samo oko biljaka, može se smanjiti doza za pola (20-25 t/ha)
 
G

Guba

Guest
@hele koja je vočka u pitanju?
Taj razmak je premali računa se da kad biljka odraste je potrebno min.4m sa svake strane.
Ja gnojim vočke svake 3godine u krugu do kud krošnja seže i uštiham plitko jer korjen vočke je plitko,koristim isključivo stajski gnoj koji je odradio i svake godine dodam kalcifert u maloj količini i umjetni gnoj specifikacija 7-14-21 i razbacam ga po gore bez štihanja.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
@hele koja je vočka u pitanju?

Goji bobice. To je minimalni razmak koji može ić.
Nabavio sam cca 25t zrelog ovčjeg gnoja, to ću onda širom a oko sadnica sam već bacio paletireno pola preporučene količine jer je bilo 50t stajnjaka ili 300kg paletiranog. Kad razbacam stajnjak platit ću čovjeku da mi prođe sa lopatarom.
 

ppeekkyy

Novi član
Tu od
17 Stu 2013
Poruka
7
gnojidba vilijamovke

u ovogodisnjem zasadu vilijamovke zemljiste je slijedeceg sastava-
dubina 30 cm-ph H20 8,oo KCL 7,50, CaCO3 14,80%,humus 3,50%.P205 85,4 mg/100gr,K2O 24.5 mg/100gr
dubina 60 cm-ph H2O 8,40. KCL 7,50. CaCO3 9,31%,humus 3,46%,P2O5 58,1 mg/100gr,K2O 16,4mg/100gr
kojim gnojivom ,kad i na koji nacin izvesiti dodatnu gnojidbu da se zemljiste dovede u sto optimalnije stanje
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Re: gnojidba vilijamovke

u ovogodisnjem zasadu vilijamovke zemljiste je slijedeceg sastava-
dubina 30 cm-ph H20 8,oo KCL 7,50, CaCO3 14,80%,humus 3,50%.P205 85,4 mg/100gr,K2O 24.5 mg/100gr
dubina 60 cm-ph H2O 8,40. KCL 7,50. CaCO3 9,31%,humus 3,46%,P2O5 58,1 mg/100gr,K2O 16,4mg/100gr
kojim gnojivom ,kad i na koji nacin izvesiti dodatnu gnojidbu da se zemljiste dovede u sto optimalnije stanje

Koliko je star (i velik) nasad kruške? Kakav je bio rod prošle godine?
Imaš vrlo neobičnu kombinaciju; alkalno/bazično tlo, dosta vapna, dobar humus i puno fosfora (a upravo se fosfor i vapno ne vole).
Za detaljnjiji savjet gnojidbe na PM, ali genralno u jesen bi trebalo ići sa kalij-sulfatom, kasnije dušik u vegetaciji "po planu", i svakako odraditi gnojidbu željezom u tlo (rano proljće) te kasnije u vegetaciji ići sa mikroelementima.
Zbog ovako visokog fosfora u tlu i alkalne reakcije, mikroelement koji će prvi biti u "problemu" je svakako cink (i dok fosfor u tlu ne padne niže, cink (zajedno sa drugim elementima) riješavati preko lista).
:(happy):
 

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Vidim da ću u svom kraju najvjerojatnije imati problem za nabaviti 40t zrelog stajnjaka pa jel mi možete preporučiti koje gotovo peletirano gnojivo da iskoristim koje je pogodno za ekološku proizvodnju i u kojoj količini po hektaru?
I da li je bolje bacati stajnjak ili gotova gnojiva?
 

kandelabar

Član
Tu od
16 Sij 2014
Poruka
93
ja sma prosle godine zagrno kravlji stanjak oko vocki i blizu korijenja primjetio sam odma promjene na listovima pa sam kasnije morao odgrtati svaku sreca pa su malo starije vocke nije puno nastetilo ali obavezno odmaknuti min10cm od stabla..
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
@ kandelabar: bio friski stajnjak?
@ sugarray: bez analize ne mozes dobit preporuku gnojenja. Kazu da je bolji stajnjak, ali zreli i u dostatnim kolicinama. Paletirana eko gnojiva pogledaj Italpollina ( virtus ars je firma), Pro-eco i mislim da sad bobostar ima isto tih gnojiva.
 

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Da razumijem za analizu zemlje.
Sad buni me to što priprema tla za podizanje voćnjaka podrazumijeva duboko oranje, a za ova organska gnojiva je preporuka da se plitko zakopavaju do 15cm... Ili se i ta organska gnojiva samo duboko zaoraju?!
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
@ kandelabar: bio friski stajnjak?
@ sugarray: bez analize ne mozes dobit preporuku gnojenja. Kazu da je bolji stajnjak, ali zreli i u dostatnim kolicinama. Paletirana eko gnojiva pogledaj Italpollina ( virtus ars je firma), Pro-eco i mislim da sad bobostar ima isto tih gnojiva.
Što se tiče izbora stajnjak vs. tvornički prerađeni stajski gnoj, tu igra sam računica (kalkulacija), uzeti olovku i papir i računati.
Kreni od podatka da stajski gnoj u prosjeku ima 20-25% suhe tvari (ostalo je voda; odnosno balast), prosječna doza 25-30 t/ha (a može i do 50 t/ha ako ga dobiješ povoljno).
S druge strane su tvornički prerađena gnojiva (točnije, dehidrirani stajski gnoj). Veća količina suhe tvari (50-80% ovisno o proizvođaču). Jedina prednost im je praktičnije pakiranje i lakša primjena jer ide manja doza. Doze su različite ovisno o proizvođaču (3-5 t/ha), ali to treba vidjeti na etiketi.
I sada jednostavno usporediti, gdje se za manje novca dobije više suhe tvari.
(problem kod stajskog gnoja mogu biti sjemenke korova, kojih nema u termički obrađenom stajskom gnoju).
:icon_kidra:

p.s. Inače u ponudi od takvih proizvoda imam samo (gotove) huminske kiseline (to je produkt razgradnje organskih gnojiva u tlu), međutim to načelno nije namjenjeno za meliorativnu gnojidbu. Uglavnom ide za povrće, zbog brzog i snažnog učinka, a ne sadrži nitrate.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Vidiš, meni su kod preporuke gnojenja kad smo nekako došli na stajski gnoj rekli da je on apsolutno nezamjenjiv (humus, bakterije), ako mogu neka nabavim zreli stajski umjesto paletiranih.
Jel drži to onda vodu ili je čista matematika?
 

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Na jesen ću početi sa sadnjom voćnjaka (sibirska borovnica). Zemljište ove godine više neće biti obrađivano niti sijano (do sada je na njemu bilo samo povrće, zadnja kultura je bila cvjetača).

Htio bih do jeseni kvalitetno pripremiti zemlju i unijeti potrebna hranjiva. Pa ako može preporuka šta bi bilo najbolje da počnem sa proljećem (naravno što manje umjetnih gnojiva)

Stajnjak teško mogu nabaviti, možda bih pileći gnoj bio dostupan u dovoljnoj količini ali me zanima i prijedlog zelene gnojidbe, koju kulturu posijati pogodnu za kasnije podizanje voćnjaka u jesen, (mislim da nema smisla da ostavljam zaorano polje do jeseni pod korovom)
Veličina parcele je 6000m2.
Analizu tla znam da moram napraviti sad samo dvojim da li sad u proljeće ili u jesen nakon gnojenja i pred sadnju voćkica.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Pileci gnoj ti je i najkvalitetniji.
Kako ces pripremat zemljiste ako nemas analizu? Kako ga mislis gnojit s obzirom da je nova biljka i nema info, ko krumpir, paradajz?
Koje sorte haskapa ces sadit, cije sadnice (cijena), kud sa plodovima?
 
Posljednje uređivanje:

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Pa vjerujem da humusa u tlu, koje je par godina bilo u konvencionalnoj proizvodnji, nikad dosta :) Mislio sam prvo početi sa unosom gnojiva na proljeće, da li možda pileći ili samo zelenom gnojidbom, a onda najesen napraviti analizu i dodati eventualno još onoga što treba pred samu sadnju. Dobro možda ne idem dobrom logikom, ali zato tu tražim savjet od ljudi koji to znaju bolje od mene :)

Mislim ga gnojiti po modelu krumpira. Tako je i preporuka na stranicama USK (krumpir, paradajz).
Uvoz jednogodišnjih sadnica (kanadski kultivari) iz Poljske cijena 60% manja nego u našim rasadnicma.
Plodovi idu na plac direktno keš u ruke ili ako netko od otkupljivača ponudi fer cijenu i uvjete plaćanja, zašto ne.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Ja bi sada napravio analizu pa gnojio, analiza se radi svake 3 godine, sve izmedju je matematika.
Koje su to sorte thundra i ona neka na b? Jel te ne muci podatak da su novi hibridi i da se jos ne zna rodnost?
Jel otkupljuje tko osim Suloga, makar nece niti on ako nema za kamion robe?
Ajde ako moze na pp koliko je sadnica po komadu, cisto informativno me zanima. Dobijes i certifikat sa njima?
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Na jesen ću početi sa sadnjom voćnjaka (sibirska borovnica).

Stajnjak teško mogu nabaviti, možda bih pileći gnoj bio dostupan u dovoljnoj količini
Definitivno ti je to najgora moguća varijanta. Radi se o organskom gnoju sa najmanje organske tvari i najviše dušika u nitratnom obliku (koji će se sav isprati do jeseni). Ako ideš na stajski gnoj, probaj nabaviti goveđi, konjski, ovčji...

ali me zanima i prijedlog zelene gnojidbe, koju kulturu posijati pogodnu za kasnije podizanje voćnjaka u jesen, (mislim da nema smisla da ostavljam zaorano polje do jeseni pod korovom)
Prva preporuka je svakako lupina, ali naći sjeme je nemoguća misija. Dostupnija varijanta je kombinacija neke strne žitarice (raž bi tu bila najbolja, ali može i pšenica ili ječam) i grahorica. Razviti će se velika lisna masa, sve pokriti, ugušiti korove, i preko ljeta ugalvnom uvenuti i napraviti organski prekrivač na tlu. I onda krajem kolovoza opići dublje oranje i to je to. Ne isplati se niti malčirati; pusti neka sve uvene preko ljeta, pa kasnije zaori. Ako hočeš da bude lijepo, onda malčiraj (da se susjede ne bune da je parcela neobrađena; a račun za rad malčera onda pošalji susjedu :icon_anal:).[/QUOTE]
Veličina parcele je 6000m2.
Analizu tla znam da moram napraviti sad samo dvojim da li sad u proljeće ili u jesen nakon gnojenja i pred sadnju voćkica.
Analizu obavezno na početku, cijeli set, i traži mikroelemente. Sve te egzotične/himalajske/sibirske/kavkazske i slične kulture vrlo su specifične po pitanju mikroelemenata.
Evo jedan zanimljivi primjer: Jedna od organoleptičkih karakteristika sibirske borovnice (Lonicera caerulea) je visoka količina željeza u plodovima. I da bi to stvarno bilo uzgojem van njezinog prirodnog areala (na kojima postoje tla koja sadrže visoke količine željeza; stvar geneze tla da ne idemo u širinu), onda definitivno treba u tlu imati željeza. Ako ga nema u tlu, nema ga niti u plodu; ne može se Fe sintetizirati iz zraka.... znači treba gnojiti željezom. a bez analize, teško da čeć odokativno zanti koliko ima željeza u tlu.
I onda prema analizi odradi pripremu tla.
 
Na vrh