Evo ovako pH je slabo kiselo tlo pa su ti preporučili ferdolomit kako bi poboljšali ph do 7,0 (neutralna reakcija tla),
humus je nizak i trebalo bi ga podignuti na 4% što znači da bi trebalo dodati nekog organskog gnoja (može stajnjak u količini od 50 t/ha ili neko peletirano gnojivo tipa stalatico u količini od 2,5 t/ha).
Fosfora ili P2O5 ima dovoljno tako da bi ga trebalo dodati samo onoliko koliko iznosi kultura koja se sadi.
K2O odnosno kalija trebalo bi povećati u tlu na barem 45 mg/100 g tla. Ovo ispred šta sam napisao vrijedi osim za rajčicu i više-manje za sve povrtne kulture. Ako je to u zaštićenim prostorima onda bi trebalo imati cirka 40 mg P2O5 i 50 mg K 2O kao start, a onda se gnoji s onoliko hraniva koliko se očekuje prinos odnosno koliko iznosi koja kultura.
Dušik kojeg nema u analizi nije ni bitan jer je on ionako podložan ispiranju pa se on računa neposredno kod sadnje ili sjetve kulture.
EC kojeg nema bi bio bitan pogotovo za plastenike i nebi smio biti veći od 1 ds/m.To je utjecaj karbonata u tlu (%CaCO3) što rezultira da je tlo zaslanjeno - upotreba slane vode(analiza vode-količine natrija i klora) i upotrba kloridnih NPK (kalij-klorid)i dušičnih gnojiva KAN.
Rajčica ti na 1 t prinosa cirka iznosi 2,8 kg dušika, 0,8 kg fosfora i 4 kg kalija dakle to je izrazito kalijeva biljka kao i većina plodovitog povrća.
Stoga bi ti ja preporučio za ovaj slučaj sljedeću gnojidbu: uz prethodno spomenutu organsku gnojidbu izvršiti osnovnu mineralnu gnojidbu pri čemu treba zafrezati 1 t /ha NPK gnojiva (5-20-30 sulfatni) ili neko drugo NPK gnojivo koje ima veći sadržaj kalija otprilike isto u toj količini. Ta gnojidba se radi da bi se malo podigla vrijednost kalija ali uz njega i fosfora. Sljedećih godina neće biti potrebna tako jaka startna gnojidba. Ovdje kao što vidiš dodajemo i fosfor ali on se neće izgubiti jer će se vezati a koliko točno ostaje u tlu to ćemo vidjeti nakon analize za dvije godine u svakom slučaju neće škoditi pogotovo u plasteniku. Ostalu gnojidbu trebalo bi provoditi fertirigacijom ,ja preporučujem svakih sedam dana nakon sadnje i to sa 25 kg/ha kristalona 13-40-13 ukupno dva puta a nakon toga do kraja vegetacije sa kristalonom 15-5-30 sa količinom od 25 kg/ha svaki put. Ovo je količina kada se računa prinos od 150 t/ha uz uzgoj od 4,5 mjeseci da su biljke bez patogena i čiste od korova, naravno ako se planira manji prinos proporcionalno tome je i niža gnojidba i obrnuto. Moram ti ovdje naglasiti da plodnost tla ne ovisi samo o hranivima već i o mikrobiološkim aktivnostima, kao i o fizikalnim svojstvima tla pa ima primjera da ćeš bolje prinose sa manje hraniva postići na jednom tlu dok na drugom koji ima više hraniva imat ćeš manje prinosa. Tu bi se još moglo polemizirati i detaljizirati (oko doza, obroka prihrane i vrsti gnojiva), nesmjem zaboraviti na Calcijev-Nitrat i Magnezijev-Sulfat svakih deset dana po 20kg/ha.
Ova je analiza i preporuka jako slična mojoj analizi iz 2003.g pa ti evo iz iskustva mogu preporučiti a malo sam se i posavjetovao sa prijateljem dr.agr u sektoru povrća. Ako ti je nešto nejasno slobodno pitaj.
