-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Pšenica 2022./2023.
- Temu pokrenuo AntonioJD
- Datum prvog posta
Ja sam imal plan jos prosli vikend ici baciti 100 kg ureje po rali jer je bila najavljena kisa, ali kako nije bilo kise onda sam odgodil za ovaj vikend. Tak da u petak ife ureja ako ostane ova prognoza.
Kasnije jos ide i 100 kg kana, ako mu padne cijena. Ako mu ne padne cijena onda ide samo ureja folijrano.
Kasnije jos ide i 100 kg kana, ako mu padne cijena. Ako mu ne padne cijena onda ide samo ureja folijrano.
Hass
Aktivni član
- Tu od
- 1 Srp 2019
- Poruka
- 668
Prošle godine sam išao u ovo vrijeme prvu prihranu sa KANom i dobro da jesam jer je poslje bilo nekih mjesec dana bez kiše tako da sam sa drugom prihranom išao tek početkom 4. mjeseca, vegetacija je krenula i ja ču bacati u petak ako ostane ovakva prognoza, bolje baciti tjedan dana prije nego mjesec i pola kasniti jer je prva prihrana i najvažnija a kod nas znade biti dobra suša u 3 mjesecu kad krenu proljetni vjetrovi onda je uzalud bacati išta ako nema kiše
Ako dolaze minusi za početak drugog tjedna pitanje je koliko će biljke usvojiti dušika ako im se baci pred to razdoblje jer biljke po minusima ne rade. Po dugoročnoj ima cirka pet dana ispod 5 stupnjeva. U tih pet dana dio dušika ako koristimo kan će otići u atmosferu ne u biljke.
Imam ovu informaciju.
"Svi oblici dušika jednako djeluju na biljke. Biljka usvaja izvrsno oba mineralna oblika dušika (kationski NH4 + i anionski NO3 - ). Budući da ~80 % svih usvojenih iona čine amonijski i nitratni dušik, to snažno utječe na metabolizam biljaka. N-NH4 se mora odmah ugraditi u organsku tvar, što je vrlo problematično pri niskim temperaturama i ranom porastu, dok se NNO3 može akumulirati u biljkama i ugrađivati po potrebi uz prethodnu transformaciju do amonijskog dušika. Jače usvajanje jednog od N oblika utječe na promjenu pH biljnih stanica (zapravo ionsku ravnotežu), a to je povezano s mogućnošću i brzinom usvajanja gotovo svih ostalih elemenata ishrane. Sve vrste N-gnojiva pogodne su za prihranu. Primjena čistog amonijskog ili amidnog oblika dušika (npr. urea i UAN) za prihranu ozimih usjeva opravdana je samo nakon proljetnog kretanja vegetacije kod visoke razine metabolizma (razvijena asimilacijska površina i temperature 5-10 °C), odnosno kad su ostvarene pretpostavke za brzu ugradnju reduciranih oblika dušika u organsku tvar. Nagomilavanje amonijskog oblika dušika prije početka vlatanja u biljkama izaziva zastoj u rastu. Stoga treba, posebice u prvoj prihrani pšenice, izričito izbjegavati primjenu uree i UAN-a. Za N-prihranu ozimih usjeva treba koristiti isključivo nitratna ili amonijskonitratna dušična gnojiva. Primjena kompleksnih gnojiva omaške (po površini tla) se ne preporuča jer se fosfor i kalij sporo premještaju u zonu korijena i nemaju očekivani učinak, a mogu izazvati i štetu ako kasnije nastanu sušni uvjeti (vidi mit broj 3.)
Prva prihrana je važna za sva ozima žita i u svim slučajevima (treći i četvrti list) jer se u II. i III. etapi razvoja izdužuje i segmentira budući klas. Ona utječe na koncentraciju klorofila u listu (boja usjeva), intenzivniju fotosintezu i na brži rast biljaka u vlatanju. Međutim, rana N-prihrana, po snijegu ili smrznutom tlu ili dok je masa biljaka mala, posve je neučinkovita i često štetna, kako po okoliš, tako i za biljke. Naime, suha tvar ozimih žita rijetko prelazi u fazi busanja 300 kg ha-1 suhe tvari što uz 5 % N čini samo 15 kg ha-1 N u usjevu pšenice. Dakle, kad je kapacitet akumulacije dušika suviše mali, najveći njegov dio se ispere, završi u podzemnim vodama i ne bude iskorišten. Ako N-gnojivo sadrži amonijski ili amidni oblik dušika, biljka ga mora ugraditi u organsku tvar što nije moguće na niskim temperaturama"
str 5-6 https://tlo-i-biljka.eu/Gnojidba/Mitovi.pdf
Ja govorim da je cirka pet dana ispod 5 stupnjeva i da će biti jutarnjih mrazeva i minusa. To znači da biljka ne radi. Ne znam točno da li tih cirka pet dana igra kakvu ulogu ali kiše će taj dušik isprati u dublje slojeve ili će kroz par dana ishlapiti a biljke to neće moći usvojiti.
"Svi oblici dušika jednako djeluju na biljke. Biljka usvaja izvrsno oba mineralna oblika dušika (kationski NH4 + i anionski NO3 - ). Budući da ~80 % svih usvojenih iona čine amonijski i nitratni dušik, to snažno utječe na metabolizam biljaka. N-NH4 se mora odmah ugraditi u organsku tvar, što je vrlo problematično pri niskim temperaturama i ranom porastu, dok se NNO3 može akumulirati u biljkama i ugrađivati po potrebi uz prethodnu transformaciju do amonijskog dušika. Jače usvajanje jednog od N oblika utječe na promjenu pH biljnih stanica (zapravo ionsku ravnotežu), a to je povezano s mogućnošću i brzinom usvajanja gotovo svih ostalih elemenata ishrane. Sve vrste N-gnojiva pogodne su za prihranu. Primjena čistog amonijskog ili amidnog oblika dušika (npr. urea i UAN) za prihranu ozimih usjeva opravdana je samo nakon proljetnog kretanja vegetacije kod visoke razine metabolizma (razvijena asimilacijska površina i temperature 5-10 °C), odnosno kad su ostvarene pretpostavke za brzu ugradnju reduciranih oblika dušika u organsku tvar. Nagomilavanje amonijskog oblika dušika prije početka vlatanja u biljkama izaziva zastoj u rastu. Stoga treba, posebice u prvoj prihrani pšenice, izričito izbjegavati primjenu uree i UAN-a. Za N-prihranu ozimih usjeva treba koristiti isključivo nitratna ili amonijskonitratna dušična gnojiva. Primjena kompleksnih gnojiva omaške (po površini tla) se ne preporuča jer se fosfor i kalij sporo premještaju u zonu korijena i nemaju očekivani učinak, a mogu izazvati i štetu ako kasnije nastanu sušni uvjeti (vidi mit broj 3.)
Prva prihrana je važna za sva ozima žita i u svim slučajevima (treći i četvrti list) jer se u II. i III. etapi razvoja izdužuje i segmentira budući klas. Ona utječe na koncentraciju klorofila u listu (boja usjeva), intenzivniju fotosintezu i na brži rast biljaka u vlatanju. Međutim, rana N-prihrana, po snijegu ili smrznutom tlu ili dok je masa biljaka mala, posve je neučinkovita i često štetna, kako po okoliš, tako i za biljke. Naime, suha tvar ozimih žita rijetko prelazi u fazi busanja 300 kg ha-1 suhe tvari što uz 5 % N čini samo 15 kg ha-1 N u usjevu pšenice. Dakle, kad je kapacitet akumulacije dušika suviše mali, najveći njegov dio se ispere, završi u podzemnim vodama i ne bude iskorišten. Ako N-gnojivo sadrži amonijski ili amidni oblik dušika, biljka ga mora ugraditi u organsku tvar što nije moguće na niskim temperaturama"
str 5-6 https://tlo-i-biljka.eu/Gnojidba/Mitovi.pdf
Ja govorim da je cirka pet dana ispod 5 stupnjeva i da će biti jutarnjih mrazeva i minusa. To znači da biljka ne radi. Ne znam točno da li tih cirka pet dana igra kakvu ulogu ali kiše će taj dušik isprati u dublje slojeve ili će kroz par dana ishlapiti a biljke to neće moći usvojiti.
Ja idem u prihranu. Najavljeno je nekih 40L kiše, ako ne bacim sada u polje ću moći tek za 3 tjedna ako ne paše kiša u međuvremenu a to će biti kasno za prvu prihranu.
Na težim tlima se ne treba bojati ispiranja dušika. Kod mene po analizi tlo može držati oko 200 kg N/ha tako da se ne bojim ispiranja. A i sam N iz kana nije bas momentalno dostupan, tj treba se otopiti i pomaknuti prema korijenu tako da očekujem da će i ta hladnoća proći.
Na težim tlima se ne treba bojati ispiranja dušika. Kod mene po analizi tlo može držati oko 200 kg N/ha tako da se ne bojim ispiranja. A i sam N iz kana nije bas momentalno dostupan, tj treba se otopiti i pomaknuti prema korijenu tako da očekujem da će i ta hladnoća proći.
Ja mogu napraviti prihranu ručno jer nemam velike površine tako da mi je plan možda zadnjih dana kiša i snijega jer će se temperature tada dizati, ali je pitanje koliko će biti blatnjavo tlo pa možda to neću moći. Što se tiče velikih površina prihrana se vjerojatno mora napraviti sada do tog vremenskog pogoršanja. Međutim problem su minusi. Koliko znam dio Kana je skoro trenutno dostupan ali po prognozi kiša kreće krajem subote sa naglim zahlađenjem i onda 3-4 dana kiša, snijeg, minusi i hladno. Mislim da u tim uvjetima biljka neće moći iskoristiti dušik a koji će oborinama prelaziti u dublje slojeve ili će se lagano ispirati. Ja ću u subotu odlučiti kada vidim dugoročnu.
Posljednje uređivanje:
Evo još malo informacija: "Dušik u obliku amonijaka je manje pokretan u tlu nego u obliku nitrata. Vezan je na površinu gline i čestica humusa. To objašnjava njegovo sporo raspadanje i njegov unos u korijen, koje se odvija stalno i dosljedno. Dušik u obliku nitrata otapa se u tekuće faze tla i dolazi do korijena biljke. Zbog toga nitrat brzo djeluje, ali se i lakše ispire iz područja korijena oborinama. Za razliku od toga, amonijak-N ostaje duže u zoni korjena."
To bi značilo u mom slučaju da ako bacim Kan recimo u subotu, pola istog je u nitratnom obliku i on bi početkom kiše bio u zoni korijena ali su problem minusi koji će usporiti biljke i one neće taj dušik usvojiti. Jutra će biti do -3 a dnevne do 3 stupnja. Po sadašnjoj dugoročnoj prognozi DHMZ takvo je vrijeme do srijede. Ostao bi drugi dio Kana ali opet je pola novac bačeno u vjetar a biljkama trenutno nismo ništa pomogli.
To bi značilo u mom slučaju da ako bacim Kan recimo u subotu, pola istog je u nitratnom obliku i on bi početkom kiše bio u zoni korijena ali su problem minusi koji će usporiti biljke i one neće taj dušik usvojiti. Jutra će biti do -3 a dnevne do 3 stupnja. Po sadašnjoj dugoročnoj prognozi DHMZ takvo je vrijeme do srijede. Ostao bi drugi dio Kana ali opet je pola novac bačeno u vjetar a biljkama trenutno nismo ništa pomogli.
