pz matijević

[cabage]

Sigurno nisam jedini koji radi sa njima. U biti dosta sam zadovoljan, nadam se da ce suradnja biti i bolja.
Ako ima ljudi koji mogu reci sto o svojim iskustvima i proizvodnji, javite se. Bavim se povrćarstvom na nekih 8 ha i svake godine pomalo povecavam proizvodnju. Volim razmjenjivati iskustva.

 

[Zoca]

Matijevići su po meni OK.
Prije desetak godina prvi put sam ugledao plasteničku proizvodnju kod njega. Ujedno mi je i pomogao vezano uz nabavku kvalitetnog sjemena i opreme za plastenik. Nažalost, ne surađujemo s njima jer mi je dosta udaljen zbog transporta roba ali smo i dalje u dobrom kontaktu s njima....

Pozdrav

 

[cabage]

Matijevići su po meni OK.
Prije desetak godina prvi put sam ugledao plasteničku proizvodnju kod njega. Ujedno mi je i pomogao vezano uz nabavku kvalitetnog sjemena i opreme za plastenik. Nažalost, ne surađujemo s njima jer mi je dosta udaljen zbog transporta roba ali smo i dalje u dobrom kontaktu s njima....

Pozdrav

Otkud si. Mislim da ti sada i ne mogu biti predaleko, pa cijelu hrvatsku pokrivaju. Barem je osiguran plasman robe, ako nista drugo. Bar je tako bilo lani.

 

[takor]

Pozdrav. Novi sam na forumu pa neznam dali ce ova poruka uspjeti. Kazes da se bavis proizvaodnjom povrca na 8 hektara pa sam htio pitati sto sve proizvodis, ja imam nesto malo zemlje pa sam mislio probati sa povrcem sobzirom da imam i vremena.

 

[cabage]

Pa uspjela ti je poruka
Ovako! Imam oko dva hektara paprike, pola babure, pola ajvarice, zatim hektar karfiola, oko hektar i pola kelja, pola jutra krastavaca, jutro krumpira, a ostalo je kupus. Nekako mi se čini da ću ponovo krenuti i s rajčicom na godinu, možda. Radio sam je i prije, bilo je ok ali sam nekako odustao. Povrće ti se ne isplati raditi na malo, jutro-dva, to je praktično ništa, ako radiš sa velikim otkupljivačima. Izuzetak bi bio da sam plasiraš svoje proizvode na tržnici, pa da posadiš svega pomalo. Meni to ipak izgleda neisplativo, jer jedan proizvođač ne može biti i trgovac. U tom poslu moraš uvijek biti u polju, osim kad spavaš :mrgreen: :mrgreen:
A ponekad i onda se moraš dizati i ići u polje.

 

[takor]

Dali se koristis navodnjavanjem,mislim da je ono presudno ali u nasem kraju nema mogucnosti za navodnjavanje. Dali povrce plasiras preko PZ Matijevic? Interesira me krumpir, kolika su ulaganja, zasto nesijes vise krumpira?

 

[cabage]

Pa da, plasiram preko njih. Uglavnom skoro sve, osim onoga što nisu u mogućnosti otkupiti u zadanom trenutku. Tako je recimo sada s keljom. Pa se onda snalazim, tek tolko, da ne napravim zelenu gnojidbu od svega.
Imam 8 jutara složenih za navodnjavanje, s mogućnosti da proširim na još dva.
Hm! Recimo da još nisam čuo da se negdje ne može navodnjavati, osim recimo u kamenu. Znam ja ljude koji buše bunare i 100 metara dubine da bi navodnjavali, pa im se isplati. Iz kojeg si ti to kraja?

 

[takor]

Dakovstina i to njen istocni dio, pa neznam nista o navaodnjavanju i mogucnostima navodnjavanja. Kakva su tvoja iskustva sa krumpirom, koliko je dohodovno, dali cjena raste u zimskim mjesecima jer imam objekat od 250 kvadrata sa grijanjem koji bih mogao iskoristiti za skladistenje. Dali pravis ugovor sa PZ Matijevic ili posadis pa se dogovarate kad povrce bude za branje?

 

[cabage]

Što se tiće cijene krumpira, ona ti posebno i ne varira, osim ako nije bila neka ekstremna godina. Ove zime ne bih prošao ništa bolje da sam skladištio. Budući da ne sadim puno, prodam sve još u ljetu. Ostavim malo preko zime za sitne švercere i koju kunu na crno Što se tiće dohodovnosti, isplativije je nego ratarstvo, a opet manje nego pravo povrćarstvo. Tek toliko da promijenim kulturu na zemlji.
S PZ Matijević već u studenom počinjemo praviti plan proizvodnje za narednu godinu, tako da je sve isplanirano i ugovoreno još u zimi. Nema tu kruha kad jednom dođe roba za berbu, a ti tek onda počneš tražiti kupce. Ni oni tako ne vole raditi. A pravi proizvođači imaju i neke privilegije, u slučaju da dođe do zastoja na tržištu i slično.
Za sada sam zadovoljan i namjeravam još proširiti proizvodnju. Evo upravo sam danas dobio ponudu za zakup još 2 jutra zemljišta od slijedeće godine, i to u komadu. Takve su parcele kod nas rijetkost :|

 

[takor]

Dali samo otkupljuju povrce ili se prko njih moze nabaviti i sjeme, dali kreditiraju proizvodnju, cuo sam da drzava osim sto daje poticaj po hektaku daje i dodatni poticaj za povrce ako je proizvodnja ugovorena i to 3500 Kn po he.

 

[cabage]

Pa kreditiraju cijelu proizvodnju, ali je to dosta "lopovski" posao. Sjeme i nije tako skupo, recimo slično ko i na ostalim mjestima, ali je zaštita zato katastrofa. Na zaštitu nejde kamata, na ostalo 1 % mjesečno. Zato je zaštita skuplja, hehe.
Što se tiće poticaja od države, ništa više od 1250 kn po hektaru. Jad i bijeda. Kao da se može uspoređivati proizvodnja kukuruza i povrća. :scratch

 

[takor]

Ta informacija je iz savjetodavne sluzbe da drzava uz poticaj daje dodatni poticaj ako je povrce ugovoreno , probaj to provjeriti.

 

[cabage]

Znam ja jako dobro da od toga ništa. Ugovorena proizvodnja industrijskog povrća nosi 3000 kn po hektaru, sve ostalo 1250. Ima tako država i operativni program razvoja povrćarstva, ali ništa od toga. U državi jedino todorić i ekipa uspjevaju dobiti kapitalne investicije s povratom sredstava, nitko drugi. Dobro, ima možda par ljudi, ali i tu todorić kumuje.

 

[takor]

Jesi probao saditi mahunarke, grah, grasak, mahune? Ja sam ove godine imao grah na 1,5 ha ali rezultat je biop jako los ponajvise zbog neiskustva.

 

[cabage]

Sadio sam lani mahunu, ranu i kasnu, na plantažu. Dakle visoku. Stupovi-žica-mreža. Rana je bila odlična, na kasnoj sam promašio sklop, tak da je bilo pregusto i nije rodila kak se spada.
Ja za svaku kulturu pročitam neke glavne karakteristike proizvodnje, tak da u ništa nejdem na slijepo. Imam knjigu POVRĆARSTVO i u njoj ima za sve kulture osnova uzgajanja.
Inače, mahuna je dobra, ali mali je to prihod u odnosu na neke druge kulture, primjerice papriku ili nešto slično. Puno vremena ode na berbu, a ne nabere se puno kao plodovitog povrća.
Evo, baš danas smo nabrali 5 tona paprike, 8 radnica je bralo, ja i još jedan dečko nosili na prikolicu. Sve ide za salatu u Orahovicu, jer je prošarala i pocrvenila. Nije bilo potražnje kad je bila tehnološka zrioba. Inače sam do sad na jutru i pol nabrao 31 tonu paprike, a nisam još ni blizu gotovog.

 

[takor]

Gdje si nabavio knjigu o povrcu? Ja sam trazio ali nisam naso nesto kvaliteno pa sam se konzultirao sa savjetodavnom sluzbom ali je ispalo tako kako je. Prije nego sam posadio mislio sam da grah i nije neka zahtjevna kultura. Nekolko je ljudi ovdje vec bilo pokusalo sa grahom i stalno sam govorio da mi nije jasno kako ga nitko nije vise nikad sadio. Izaberes najbolju zemlju pogreska, datum sjetve greska, nacin sjetve greska, prskanje protiv trave greska, ponovo prskanje opet greska, protiv plamenjace prvi put bezuspjesno daj ponovo, i onda berba da se i neprica. Sad mi je jasno zasto ga nitko nije dva puta sadio. Pitam za savjet na dva mjest i dobijem dvije gotovo razlicite informacije. Sve je uradeno po savjetu struke

 

[cabage]

Bila je ponuda u gospodarskom listu, uz neki popust, pa sam naručio. Inače vidim da ima po sajmovima koliko hoćeš. Ima i u gudovcu, vidio sam lani. Drže to ti frajeri što prodaju različite knjige, samo da nešto zarade. Izišlo je i novije izdanje.

 

[cabage]

Evo ti knjiga i cijena.
http://www.zrinski.com/?A=KAT&GRUPE_ID=3
Zove se POVRĆARSTVO i jako je dobra. Imaš za sve kulture zahtjeve prema tlu i hranjivima, gnojidbu, uzgoj, berba...
Za zaštitu koristim knjigu ŠTETOČINJE POVRĆA, i to imaš u toj tiskari.

 

[Kontam]

U zadnje vrijeme sam kupio nekih 20 knjižica i knjiga. Sa ovim raspolažem...
Obrisan neispravan link.

Ako nekoga nešto zanima, mogu iščupati iz nje. Samo bi trebao više informacija, kakva je zemlja PH faktor, što bi se sadilo, koliki se prinos želi postići itd...

 

[takor]

hvala na informacijama.