Sadnja oraha/lijeske

[Marko355]

šta je on radio sa njom??? Jel zabijo onaj kolac ili?

 

[jellena]

@Smiljan, Istina, stari se ponosno slika kraj oraha, ali ih bas i nije posjecivao dok me nije bilo... Sjecamo se svi da je kod mene helikopter od prvog dana bio zaposlen Da, vapno bacamo zbog kiselog tla, te ga okopavanjem umjesamo u zemlju. kasnije cemo opet razbaciti agrodola ili neceg slicnog te to zatanjurati ili zaorati, jos je rano za razmisljati o tome...

@jellena: kod Zizeka su sadnice kostale 80Kn, a sorte pojma nemam koje ima i s cime raspolaze. Mi smo im rekli da nam daju tankolupinaste sorte i da raspodjele vrijeme dozrijevanja kako ne bi sva stabla odjednom bila za tresti i kupipti orahe, vec postepeno. tako su i napravili... Prema prvim plodovima koje sam nasao (7 komada) vidim da su dosta krupni, tankolupinasti, bas kako i treba biti. Razmak je 9x9m, a na hektar i pol je posadjeno oko 170 sadnica (jos ih nisam prebrojao tocno)

Sadnice treba rezervirati dosta rano... Mi smo rezervirali oko pol godine prije sadnje i to je vec bilo na gusto, hoce biti-nece biti... Kad smo ih preuzeli, one neke male, niske... gadno za gledati. kad je to pocelo rasti, kao da nece stati... nebu pod oblake odose

@marko 355: Sjekira nije naopako.

da...o tom rasadniku samo čula samo hvalospjeve...evo još jednog dokaza.
može još malo pitanja:
to su sadnice od 2 godine?
jesi li podignuo poticaj od države na nasad? da li je 16.800 po hektaru?
i, kažeš bilo je par plodova? super, znači dosta rano već dozrijeva..

 

[Bobo]

Sadnicama ce ovo biti druga zima, kupljene su kao jednogodisnje. Ne znam kojeg datuma su sadjene, no nekako u ovo doba... dakle, sad ce im biti dvije godine i sad su jos vislje stabla narasla...

Poticaj smo dobili dupli, jer smo na podrucju posebne drzavne skrbi, mislim da se radilo o 16 000Kn/ha, no nisam siguran. Ne pamtim brojeve dobro...

Plodova zametnutih je bilo prve godine 13, no nisu svi dozrijeli. Ove jeseni ih je bilo 7 komada pravih, zdravih, jedan je cak i bio ispao na zemlju

Za godinu-dvije cemo moci ispeci savijacu s orasima s vocnjaka

 

[Marko355]

kad orasi krenu pravo rodit?

 

[Bobo]

kad orasi krenu pravo rodit?

Sta ti ja znam... 5-7 godina se moze ocekivati prvi znacajniji urod. Bar mislim da je tako.

 

[Smiljan]

....Poticaj smo dobili dupli, jer smo na podrucju posebne drzavne skrbi, mislim da se radilo o 16 000Kn/ha, no nisam siguran. Ne pamtim brojeve dobro...
....

Ne podrucja od posebne drzavne skrbi nego "podrucja sa tezim uvjetima gospodarenja". Sada taj poticaj za II skupinu voćnih vrsta (šljiva, trešnja, lijeska, višnja, marelica, orah, kesten, smokva, šipak, rogač) iznosi 22.700,00 kn/ha. Za "normalna" podrucja mislim da je negdje oko 16.000 kn

 

[Braca]

Uh još samo malo. U subotu sadim orahe. Nadam se da će sve dobro proći, ovo mije prvi veći i ozbiljni posao u poljoprivredi. Bobo, što tvoj tata radi s tom sjekirom, pozira ili... Nisam znao da se orah može rezati za vrijeme vegetacije odnosno uklanjati grane. To je u redu?? Pozdrav

 

[Bobo]

Stari sa sjekirom pozira... sluzila je za zabijanje kolcica kraj stabala

kidanje grana ili u vegetaciji ili van nje, tako svejedno... kad vidimo da ima dosta izrasta po vocnjaku, onda pokidamo i njih i malo grancica oklonimo, da ide u visinu... Plan je ubirati i plod, ali i imati debl ood nekih 2.5m visine

 

[Braca]

Evo, napokon posadih orahe!!!
145 komada na jednom hektaru, razmak 9x8.
Nadam se da sam sve dobro napravio :scratch .
Hvala svima na savjetima. Uskoro će i fotke. Svaki put kad idem na njivu ne da mi se nositi aparat jer kao idem radit a ne zaj.... a onda mi žao što nemam foto dokumentaciju.

Vi koji ste sadili orahe jel ste stavljali gnoj stajski na dno rupe i jeste li umakali korijen u juhu od kravlje balege zemlje i kuprablau.

Pozdrav svima

 

[Bobo]

Ja sam iskopao rupu nekih 30-ak cm duboku. Na dno rupe sam ubacio stajnjaka za 2-3 prsta debelo. na stajnjak sam bacio sloj rahle, povrsinske zemlje. na to je isla sadnica ko od majke rodjena (Nisu u nista umakane). Na zile sadnice je islo zemlje koja je izbacena van prilikom kopanja rupe toliko da dobro pokrije zile. Na to je isao stajnjak pomjesan s povrsinskom zemljom, ali pazljivo da stajnjak ne dolazi u kontakt sa stabljikom.

 

[jellena]

u najnovijem broju agro hita ima dobar članak o sadnji.
kažu da nije dobro kada se iskopa rupa ubaciti stajnjak pa sloj zemlje pa sadnica jer bi bez obzira na sloj zemlje moglo spaliti i osušiti korijen. Najbolje je prvo ubaciti crne humusne zemlje pa sadnicu pa debeli sloj zemlje pa onda stajnjak i npk gnojivo pa manji sloj zemlje pa dobro utabati pa dobro politi. Humus se dolje stavlja radi bolje rahlosti zemlje i boljeg prodiranja mladog korjena u dubinu zemlje. Eto..

 

[Bobo]

Ako hoces bas iskreno, bilo bi mi drago da taj stajnjak ispod popali korjenje, jer mi i ovako i onako rastu PREBRZO...

Nisam vidio da je orasima nesto bilo zbog tog stajnjaka i moju metodu sadjenja bih svakome preporuco.

 

[jellena]

pa zar ti nije u interesu da ti orasi dođu što prije u rod odnosno da ti što brže rastu?
ajde nam pošalji par slikica da vidimo kako izgledaju orasi?

 

[Smiljan]

Imas na stranici 4 slike

 

[Braca]

u najnovijem broju agro hita ima dobar članak o sadnji.
kažu da nije dobro kada se iskopa rupa ubaciti stajnjak pa sloj zemlje pa sadnica jer bi bez obzira na sloj zemlje moglo spaliti i osušiti korijen. Najbolje je prvo ubaciti crne humusne zemlje pa sadnicu pa debeli sloj zemlje pa onda stajnjak i npk gnojivo pa manji sloj zemlje pa dobro utabati pa dobro politi. Humus se dolje stavlja radi bolje rahlosti zemlje i boljeg prodiranja mladog korjena u dubinu zemlje. Eto..

Jellena,
ja sam vidio tekst u Agro glasu o sadnji voćki tamo isto ne preporučuju stavljanje gnoja ispod jer gnoj zadržava vlagu pa korjen nema vlage u sušnim danima. Dok nisam posadio orahe nijednom nisam čuo da ne treba stavljati gnoj na dno rupe sada kada sam posadio sad odjednom gnoj se više ne stavlja i ne preporuča se. Mada su meni prilikom analize zemlje napisali ako neću bacati gnoj po cijeloj njivi onda trebam staviti u rupu: gnoj+NPK, zemlju, orah, zemlju, pa opet gnpj + npk + zemlja na njega i napraviti zdjelicu oko stabla da ne otiče voda.
Neki kažu da ne treba stavljati humus u rupu neka se korijen odmah navikne na zemlju kakva je.
Na proljeće ću biti puno pametniji kad vidim šta sam napravio. :shock:

Pozdrav

 

[Smiljan]

Ako uopce i vidis razliku.
A ta prica da treba cijelu njivu gnojiti je lagano prodavanje magle. To se moze na testnoj parceli od 50 kvadratnih metara, ali na njivi vecoj od 1000m2 je, po meni, neisplativo: trosenje i gnojiva i vremena i novaca. Pa koliko vremena treba da npr. orah (koji ima siroko korjenje) dospije sa svojim korjenovim dlacicama do zemlje udaljene npr. 2 m od mjesta sadnje??? Jedno brat bratu 10 godina, a za to se vrijeme moze jedno tri puta, puno efikasnije, gnojiti kako korijen raste. Inicijalnim gnojenjem cijele njive samo se fino pognoji korov, a biljka koju smo posadili od toga nema nikakve koristi. Po meni gnojenje cijele njive ima smisla kada se sadi vocnjak jako gustog sklopa koji ce prinos poceti davati za tri-cetiri godine, sto ni kod oraha ni kod lijeske nije slucaj.

Ova zdjelica oko stabljike se radi kod sadnje u proljece jer je pretpostavka da ima manje vode nego kod sadnje u jesen kad je pretpostavka da ima dovoljno vode zimi (sto je tocno za jedno 85% Hrvatske). U jesenskoj sadnji treba raditi rahle humke oko stabla (a nakon sto je dooobro zemlja ugazena oko korjenja i stabljike) da se ne skuplja voda.

 

[baba]

Sta kazete na ovo?

16. rujna - Ministarstvo poljoprivrede i ąumarstva potpisalo je ugovor o davanju koncesije na poljoprivredno zemljiąte u Baranji austrijskomu koncernu Kresto. Na pribliľno 750 hektara zemlje Kresto će zaokruľiti proizvodnju oraha od podizanja nasada, suąenja do njihove prerade ąto, istaknuo je ministar poljoprivrede i ąumarstva Ivan Đurkić, znači začetak industrijske proizvodnje oraha u Hrvatskoj te podizanje najveće povrąine nasada oraha u Europi.


Dodatna prednost tog, 10 milijuna dolara vrijednoga Krestova ulaganja, jest i planirano sukcesivno zapoąljavanje 150 stalno zaposlenih radnika te do tristotinjak povremeno zaposlenih u vrijeme sezone berbe. Koncesija na poljoprivredno zemljiąte dana je na 40 godina, a kompletna proizvodnja trebala bi uslijediti tijekom 5-6 godina. Prema riječima direktora tvrtke Kresto Hrvatska Predraga Budiąe, Kresto će u projekt proizvodnje oraha uključiti i obiteljska gospodarstva, kooperante kojima će osigurati potporu tvrtke za podizanje plantaľa.
Infrastruktura za suąenje i preradu oraha, koju će izgraditi austrijski koncern, bit će pogodna i za druge kulture, primjerice suąenje ąljiva, koje se beru prije, rekao je Budiąa. Dodao je da Kresto u Hrvatskoj u budućnosti planira i proizvodnju suncokretovih koątica koja je za sada bazirana u Mađarskoj.
Na ovaj način hrvatskim će se proizvodima otvoriti europsko trľiąte na kojem Kresto posluje, dodao je Budiąa. Priprema zemljiąta, koje se, prema stručnim analizama, nalazi u idealnim klimatskim uvjetima za uzgoj oraha, trebala bi početi već ove jeseni, a prva sadnja u proljeće, napomenuo je ministar Đurkić.

 

[Smiljan]

To je vijest iz 1999. godine. Vijesnik od 2.6.1999.
Obrisan neispravan link.

OSIJEK, 1. lipnja – Osjeèko-baranjski zupan Branimir Glavaš sastao se u utorak
s predstavnicima tvrtke »Kresto International
GmbH« iz Austrije, na èelu
s vlasnikom tog koncerna Josefom
Bertagnolijem. Tom je prilikom Bertagnoli
upoznao Glavaša sa spremnošæu
da taj koncern na podruèju Osjeèkobaranjske
županije zasnuje plantažu
oraha.
»Reljefno-klimatske okolnosti dovele
su predstavnike te tvrtke na podruèje
dijela Baranje, Aljmoša i Erduta, a
'Kresto' je spreman uzeti u dugogodiš-
nji zakup 1.200 hektara poljoprivrednog
zemljišta«, stoji, izmeðu ostalog, u
priopæenju županova Ureda, uz naznaku
da su podršku tom projektu dali i
nazoèni na sastanku Ivka Podgajski, ispred
Ministarstva poljoprivrede te Vlado
Domes, ispred Ministarstva obnove
i razvitka.
Osjeèko-baranjska županija, istièe
se, podržat æe Ministarstvo poljoprivrede
da bi se ubrzalo rješavanje administrativnih
obveza oko raspisivanja
natjeèaja za davanje zemljišta na raspolaganje,
a župan Glavaš je ujedno lobirao
da se menadžment »Kresta«
odluèi izgraditi najavljeni pogon upravo
u Osjeèko-baranjskoj županiji, neposredno
uz najavljenu plantažu. To bi
prema procjeni, uz sezonske djelatnike,
znaèilo i 150 stalnih radnih mjesta.

U kojoj je fazi danas taj projekt? Dosli izbori pa sve propalo?

 

[atomizer]

kada se želi saditi orah ista je priprema terena kao i za sve ostale voćne vrste.radi se analiza tla i prema preporuci se prije rigolanja navezu potrebne količine NPK gnojiva i stajnjaka po cijeloj površini.oko zdjelice sadnice šta se stavi ručno stajnjaka je tek za početne godine rasta i nema neke velike hranidbene vrijednosti.stajnjak oplemeni tlo što unesemo potrebne bakterije(oživimo tlo) i popravi teksturu tla tj dobijemo povoljan vodo zračni režim.kad se korijen raširi tokom godina razvoja doči če u onaj dio tla gdje smo trebali nekad davno da mu osiguramo zalihe hrane a ako smo samo mislili da je samo oko debla dovoljno onda se varamo.mora se znati da je zemljište na kojem je orah posađen dugogodišnji dom i treba mu sve pružati da bi se pravilno razvijao a mi bili zadovoljni rezultatima rada.

 

[KOBAC]

Sta kazete na ovo?

16. rujna - Ministarstvo poljoprivrede i ąumarstva potpisalo je ugovor o davanju koncesije na poljoprivredno zemljiąte u Baranji austrijskomu koncernu Kresto. Na pribliľno 750 hektara zemlje Kresto će zaokruľiti proizvodnju oraha od podizanja nasada, suąenja do njihove prerade ąto, istaknuo je ministar poljoprivrede i ąumarstva Ivan Đurkić, znači začetak industrijske proizvodnje oraha u Hrvatskoj te podizanje najveće povrąine nasada oraha u Europi.

nažalost moram na ovo reagirati i mislim da je to strašno!1 :shock: :shock:
koliko sam ja upućen ( možda griješim ispravite me ) naši ljudi dobivaju koncesiju na jednu godinu ( i onda se nagodinu nešto promijeni i ljudi se potuku ). ja znam bar desetak ljudi koji bi uzeli takvu koncesiju ali ne mogu je dobiti. dugo se bave poljoprivredom ali đabe im kad nemaju dovoljno svoje zemlje. svima je otprilike bilo jasno kud to vodi jer se kalkuliralo dugo sa zemljom ( u rasprodaju naravno!! ) ali čovjek se šokira kad se to počne dešavati ( bar ja!! ) što ćemo mi biti u ovim krajevima? valjda su nam odredili da budemo nečiji nadničari!
izgleda da su facebookovci u pravu!

P:S:

žao mi je što su reakcije na forumu mlake i izgleda da razvoj situacije oko zemlje nikog ne zanima previše! ali naravno to je samo početak dovršenja rasprodaje "namještaja" iz kuće! i zanima me samo koga ovi naši izabranici predstavljaju u saboru ( naravno mislim na političare iz slavonije ). ma mogo bi dva dana pisati o tome!!