Šljivarstvo

[petrovic]

Re: šljivarstvo

E da, samo da pitam planiram nagodinu podici šljivik i pripreme su počele ali mi nije jasno čitam u narodnim novinama 140/09 od 25.11.09 da kapitalna ulaganja da bi se odobrila potpora moraju biti minimalno 150.000,00kn e sad što sad dali odustati ili ne. Ipak 40% za sadni materijal i nje malo??
Ne znam dali ce ostati poticaji za kupnju sadnog materijala ili ne. E da i da bi dobio neke pare piše da moraš biti u sustavu PDV-a- tako piše!!

 

[spyder]

Re: šljivarstvo

puno šljiva ti treba za 150000 kn

 

[Kontam]

Re: šljivarstvo

@wajbul @zvonis01 e pretjerali ste ga :lol: Ja pitam za vreteno, a vi po punch vrhovima i krempitama Još me wajbul napada da ne znam uzgojne oblike :lol:

@parametar a što kažu što nisu dobri kolci?

@spyder da imaš svoju zemlju i da je platiš 15 kn bez pdv i da sadiš 550 na hektar, trebaš imati vlastite zemlje 18 hektara Ha ha stvarno su orginalni. 18 hektara u voćarstvu :mrgreen: Treba zatući Čobana i ovčice,

 

[petrovic]

Re: šljivarstvo

Piše ukupna ulaganje!! dali posustati ili odustati!!

 

[Kontam]

Re: šljivarstvo

Preporučio bi čeku. Dok USKOK odradi još neka ministarstva, trenutno su zapeli kod Kalmete, doći će i oni u poljoprivredu samo što se ovdje neće snaći pa će ih trebati navigirati i pokazati obmanjivanja i navođenja. A i da vidimo tko je predsjednik i kome će smrknuti.

 

[wajbul]

Re: šljivarstvo

@wajbul @zvonis01 e pretjerali ste ga :lol: Ja pitam za vreteno, a vi po punch vrhovima i krempitama Još me wajbul napada da ne znam uzgojne oblike :lol:

@parametar a što kažu što nisu dobri kolci?

@spyder da imaš svoju zemlju i da je platiš 15 kn bez pdv i da sadiš 550 na hektar, trebaš imati vlastite zemlje 18 hektara Ha ha stvarno su orginalni. 18 hektara u voćarstvu :mrgreen: Treba zatući Čobana i ovčice,

ja sam primjetio da ti mene z..
ako sam te uvrijedio sori

 

[petrovic]

Re: šljivarstvo

a ništa prolongirati sve to za jednu godinu taman da prikupim dobroga znanja dosta love i udri onda!!puj miša im lopovsku!!

 

[parametar]

Re: šljivarstvo

Rekla mi je teta inženjerka da netreba i ja je poslušao. hebiga.
Mislim da se nemože ništa strašno dogoditi bez kolaca jer je zemlja jaka i korijen je oveći. :scratch
Trebam li onda ostavljat 1-2 osnovne grane na proljeće? il da ostavim smo provodnicu?
Poticaja više nema za trajne nasade, državnih mislim?

 

[wajbul]

Re: šljiudevarstvo

ako nebude jačih vjetrova ,možda bude dobrstavi provoodnicu,i dvije primarne grane koje stoje jeddna nasuprot u redu. Provodnicu skrati ako je pre bujna na 70-80 cm od zadnje primarne grane
...a jesm zakompliciro :scratch

 

[Kontam]

Re: šljivarstvo

@wajbul @zvonis01 e pretjerali ste ga :lol: Ja pitam za vreteno, a vi po punch vrhovima i krempitama Još me wajbul napada da ne znam uzgojne oblike :lol:

@parametar a što kažu što nisu dobri kolci?

@spyder da imaš svoju zemlju i da je platiš 15 kn bez pdv i da sadiš 550 na hektar, trebaš imati vlastite zemlje 18 hektara Ha ha stvarno su orginalni. 18 hektara u voćarstvu :mrgreen: Treba zatući Čobana i ovčice,

ja sam primjetio da ti mene z..
ako sam te uvrijedio sori

A skontao sam da se nismo razumijeli, pa se nisam uvrijedio. No dužan sam ti sada pokazati da ja tebe nisam z...

No nije mi jasno da Zvonis nije skužio. Bio je kod mene i vidio je razmak. Valjda je mislio da sam pod utjecajom neke bunike ili što god već :lol:

 

[Kontam]

Re: šljiudevarstvo

ako nebude jačih vjetrova ,možda bude dobrstavi provoodnicu,i dvije primarne grane koje stoje jeddna nasuprot u redu. Provodnicu skrati ako je pre bujna na 70-80 cm od zadnje primarne grane
...a jesm zakompliciro :scratch

Wajbul kaže g. Hadrović da se provodnica krati iznad pupova. Nije važno da li je 60 70 ili 80 cm. Jel se slažeš?

 

[Kontam]

Re: šljivarstvo

Rekla mi je teta inženjerka da netreba i ja je poslušao. hebiga.
Mislim da se nemože ništa strašno dogoditi bez kolaca jer je zemlja jaka i korijen je oveći. :scratch
Trebam li onda ostavljat 1-2 osnovne grane na proljeće? il da ostavim smo provodnicu?
Poticaja više nema za trajne nasade, državnih mislim?

Tako je i meni rekao g. ili da ga oslovim prof. Hadrović, pa kad je čuo koliko sam platio kolce, odmah je promjenio mišljenje Glupo je zbog vjetra izgubiti koju godinu :|

Čekaj da prezimimo pa ćemo vidit što dalje. Šteta je od dobre sadnice a la knip, praviti šibu od 60 - 80cm. Bit će izgleda vlažna zima pa neće ostati sadnica bez vode.

 

[zvonis01]

Re: šljivarstvo

@kontam-u pravu si prijatelju,nisam skontao što planiraš,ma bilo je puno pitanja i odgovora,pa znaš......godine čine svoje :weedman:

 

[wajbul]

Re: šljivarstvo

netko me je krivo razumio,ako je prva primarna grana na recimo 60cm,druga na 80-90cm,provodnica se skrati na 70-80cm iznad gornje primarne grane,na tom djelu ćemo dobiti nove dvije primarne grane.
Ako već sada imaš dvije primarne ramene grane,uštedio si godinu dana.ali bez praktičnog dijelateško je dočarati.
Što se savjetodavne službe tiče,nemoj puno tražiti savjete za rezidbu,kod mene su neki ih zvali za rezidbu,pa su pojeli go..

 

[Kontam]

Re: šljivarstvo

Ako se ne ide na vreteno Samo me buni ona druga slika na vretenu, jer je provodnica capnuta :shock: Ja je ne bi dirao, nego bi po potrebi rovašio i savio grane. Jedino konkurenciju provodnice rez.

 

[Kontam]

Re: šljivarstvo

a ništa prolongirati sve to za jednu godinu taman da prikupim dobroga znanja dosta love i udri onda!!puj miša im lopovsku!!

Možeš ti puno dobrog učiniti prije sadnje. Imaš u temi podizanje šljivika. Nebitno da li je šljiva ili što god drugo ali priprema je ista.

 

[cabage]

Re: šljivarstvo

Uz vas profesionalce ima i nas koji bi posadili šljivu za kuću, tj za pjesti i ispeći pekmez :idea: :mrgreen:
Sad u planu su tri stabla za jesti i nešto za pekmez, mislim da će tu bistrica biti glavna. Od ovih za jelo jedna bi bila stanley, jedna čačanska ljepotica ili neka druga od tih istočnih, a za jednu sam mislio president. Daj me malo savjetujte. Za stanely znam da je dobra a i čačanke su sve manje više u redu. Za president sam čuo da je dobra no nisam ju nikad ni vidio ni jeo. Ima li tko iskustva? Nju bih zbog kasnog dozrijevanja.

 

[zvonis01]

Re: šljivarstvo

Vodarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma
827
Pregledni rad
Introdukcija novih sorata šljive – preliminarni rezultati
Dunja Halapija Kazija, Tvrtko Jelaţiš, Predrag Vujeviš Zavod za voćarstvo, Kneza Ljudevita Posavskog 48, 10000 Zagreb, Hrvatska (dunja.halapijakazija@zzv.hr)
Saţetak
U prolješe 2006. godine posaŤen je introdukcijski pokus stolnih sorata ńljiva. Cilj istraņivanja je utvrŤivanje prikladnosti njihovog uzgoja u nańim agroekolońkim uvjetima. PosaŤene su sorte Bistrica, Ţaţanska ljepotica, Ţaţanska rodna, Ersinger, Haganta, Herman, Jojo, Pitestean, President, Top 2000, Topend, Topfirst, Topking, Toptaste i Valor. Vrijeme dozrijevanja navedenih sorata proteņe se od srpnja do rujna. Najmanji prinos imala je sorta Topfirst, a najveši sorta Jojo. Najmanju masu ploda imala je sorta Herman, a najvešu sorta President. Najmanje suhe tvari refraktometrijski imala je sorta Ţaţanska ljepotica, a najvińe sorta Topking. Kljuţne rijeţi: ńljiva, introdukcija, sorte, podloge
Uvod
Kao glavni problemi u suvremenoj proizvodnji ńljive istiţu se osjetljivost sorata na ńarku ńljive, veliţina ploda stolnih sorta, te odabir prikladnih podloga i uzgojnih oblika (Duralija, 2002.). Nove stolne sorte ńljiva trebaju imati masu vešu od 30 g, jajasti do jajastoizduņeni oblik, tamnoplavu boju sa izraņenim mańkom, ņuto, ţvrsto i ukusno meso, trebaju biti kalanke te dobro podnositi rukovanje i transport (Ńońkiš, 1994). Od 1985. godine Odjel za pomologiju u Geisenheimu zapoţeo je oplemenjivaţki program novih sorata ńljiva, ţiji su ciljevi bili postiši otpornost ili tolerantnost na ńarku ńljive, otpornost na nepovoljne klimatsko-edafske uvjete, kvalitetne stolne sorte i sorte za preradu, te produņiti period dozrijevanja (Jacob, 1998). U njihovom oplemenjivaţkom programu nastalo je 14 sorata ńljiva: Topfirst, Topfive, Topgigant plus, Topstar plus, Topking, Bellamira, Toptaste, Miragrande, Rheingold, Topper, Top, Top 2000, Tophit plus i Topend plus. Istovremeno se u Pokusnoj stanici u Hohenheimu provodi oplemenjivaţki program kojemu je glavni cilj selekcioniranje sorata otpornih na ńarku ńljive.(Hartman, 1998). Sorte Hanita, Haganta, Katinka, Felstina, Elena, Tipala, Tegera, Presenta, Jojo su selekcionirane u ovom oplemenjivaţkom programu. Tehnologija proizvodnje stolnih sorata zahtjeva korińtenje slabo bujnih podloga, gusti biljni sklop, armaturu, navodnjavanje i sustav obrane od tuţe. U pokusnom vošnjaku Zavoda za vošarstvo posaŤen je pokus stolnih sorata ńljiva u koji su ukljuţene sorte koje su selekcionirane u Geisenheimu i Hohenheimu. Cilj istraņivanja je utvrditi njihovu prikladnost za uzgoj u nańim agroekolońkim uvjetima. U ovom radu objaviti šemo preliminarne rezultate za slijedeših 16 sorata: Bistrica, Ţaţanska ljepotica, Ţaţanska rodna, Ersinger, Haganta, Herman, Jojo, Pitestean, President, Top 2000, Topend, Topfirst, Topking, Toptaste i Valor.
Pomology, Viticulture and Enology
44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture
828
Materijali i metode
Pokus je posaŤen u prolješe 2006. godine u pokusnom nasadu Zavoda za vošarstvo u Sv. Ivanu Zelini. Sorte su cijepljene na podloge WaxWa i WaVit. Razmak sadnje iznosi 4 m izmeŤu redova i 2,2 m u redu. Uzgojni oblik je vretenasti grm. Cijeli pokus ima nosivu armaturu, navodnjavanje i sustav protugradne obrane. Shema pokusa je sluţajni blokni raspored sa tri repeticije. Jednu repeticiju ţine ţetiri stabla. Tijekom prašenja pokusa mjerena su slijedeša svojstva: obujam debla, te masa, visina, ńirina i tvrdoša ploda, duņina peteljke, suha tvar refraktometrijski i prinos po stablu. Podaci su statistiţki obraŤeni analizom varijance i LSD testom kojim su usporeŤene srednje vrijednosti.
Rezultati i rasprava
Tablica 1. Vrijeme berbe i fizikalna svojstva 16 sorata šljiva
sorta
datum berbe
visina ploda (mm)
ńirina ploda (mm)
tvrdoša kg/cm2
duljina peteteljke (mm)
Herman
04.7.2008.
38,59
36,01
1230,00
9,60
Topfirst
22.7.2008.
51,66
42,21
1975,00
15,20
Ersinger
22.7.2008.
40,05
34,29
1942,00
13,50
Pitestean
25.7.2008.
52,53
42,27
2118,00
17,00
Ţaţanska ljepotica
30.7.2008.
46,82
41,05
1105,00
11,10
Hanita
13.8.2008.
46,43
37,52
1131,00
12,43
Ţaţanska rodna
2.8.2008.
44,74
34,30
1347,00
15,56
Top 2000
28.8.2008.
41,34
34,09
1190,00
14,70
Toptaste
28.8.2008.
46,89
40,22
1500,00
17,90
Valor
28.8.2008.
55,74
45,15
1430,00
18,00
Topking
29.8.2008.
42,08
32,25
1310,00
14,10
Haganta
01.9.2008.
55,23
46,99
1620,00
16,80
Jojo
04.9.2008.
52,03
39,16
1890,00
14,30
President
11.9.2008.
55,68
46,96
1801,00
11,20
Bistrica
11.9.2008.
41,18
31,74
913,00
10,50
Topend
11.9.2008.
54,99
43,22
1125,00
17,55
Sorte koje smo istraņivali imaju vrlo razliţito vrijeme dozrijevanja koje se kreše od poţetka srpnja do kraja rujna. Tvrdoša plodova iznosila je od 913,00 kg/cm2 (Bistrica) do 2118,00 kg/cm2 (Pitestean). Duljina peteljke kretala se od 9,60 mm (Herman) do 18,00 mm (Valor). Tablica 2. Prirod po stablu i specifiĉan prirod u 2008. godini
sorta
prinos po stablu (g)
sorta
specifiţan prirod (kg/cm2)
Jojo
9258,95 a
Jojo
1,14 a
Topking
7352,00 a
Topking
0,83 b
Hanita
4067,17 b
Hanita
0,48 c
Ţaţanska ljepotica
3644,17 b
President
0,47 c
Haganta
3524,75 bc
Toptaste
0,45 c
Pitestean
3481,17 bcd
Ţaţanska ljepotica
0,44 c
President
3116,17 bcde
Pitestean
0,42 c
Ţaţanska rodna
2911,08 bcdef
Ţaţanska rodna
0,40 c
Vodarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma
829
Toptaste
2633,25 bcdef
Haganta
0,33 cd
Topend
2605,67 bcdef
Topend
0,33 cd
Valor
2267,00 bcdef
Valor
0,31 cd
Top 2000
2142,17 bcdef
Top 2000
0,28 cde
Bistrica
730,08 cdef
Bistrica
0,10 de
Ersinger
688,64 cdef
Ersinger
0,08 de
Herman
456,10 ef
Herman
0,08 de
Topfirst
274,49 f
Topfirst
0,03 e
LSD 5%
2835,16
LSD 5%
0,27
Prirod po stablu kretao se od 274,49 g (Topfirst) do 9258,95 g (Jojo). Sorte Jojo i Topking su imale znaţajno najveši prirod po stablu. Sorte su se meŤusobno znaţajno razlikovale u specifiţnom prirodu koji se kretao od 0,03 kg/cm2 (Topfirst) do 1,14 kg/cm2 (Jojo). Znaţajno najvińi specifiţni prirod imala je sorta Jojo. Tablica 3. Prosjeĉna masa ploda u 2008. godini
sorta
prosjeţna masa ploda (g)
President
71,65 a
Haganta
67,71 ab
Topend
64,15 bc
Valor
61,95 c
Pitestean
49,89 d
Jojo
46,74 de
Topfirst
45,47 def
Toptaste
43,29 ef
Ţaţanska ljepotica
41,05 f
Hanita
35,07 g
Ţaţanska rodna
29,20 h
Ersinger
27,26 hi
Topking
26,63 hi
Bistrica
25,67 hi
Top 2000
24,20 hi
Herman
23,53 i
LSD 5%
5,01
Znaţajno najvešu masu ploda ima sorta President (71,65 g) i Haganta (67,71 g), a grupu sa znaţajno najmanjim plodovima ţine sorte Ţaţanska rodna (29,20 g), Ersinger (27,26 g), Topking (26,63 g), Bistrica (25,67 g), Top 2000 (24,20 g) i Herman (23,53 g). Tablica 4. Suha tvar refraktometrijski u 2008. godini
sorta
suha tvar refraktometrijski (°Brix)
Topking
24,70 a
Toptaste
23,68 a
Haganta
21,12 b
Valor
20,34 bc
Bistrica
20,21 bc
Topend
19,08 cd
Top 2000
18,53 d
President
18,31d
Pomology, Viticulture and Enology
44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture
830
Ţaţanska rodna
17,91 d
Hanita
17,50 d
Jojo
15,57 e
Ersinger
15,19 e
Herman
14,65 ef
Topfirst
14,65 ef
Pitestean
14,49 ef
Ţaţanska ljepotica
13,09 f
LSD 5%
1,63
Suha tvar refraktometrijski kretala se od 13,09 °Brix (Ţaţanska ljepotica) do 24,70 °Brix (Topking). Znaţajno najvińe vrijednosti imale su sorte Topking (24,70 °Brix) i Toptaste (23,68 °Brix), dok su znaţajno najniņe vrijednosti imale sorte Herman (14,65 °Brix), Topfirst (14,65°Brix), Pitestean (14,49 °Brix) i Ţaţanska ljepotica (13,09 °Brix). Vešina podataka o navedenim sortama koje nalazimo u literaturi (Fischer, 2003.) slaņe se sa nańim podacima osim za sortu Ţaţanska ljepotica za koju su navedene vrijednosti 15,8 °Brix. Rane sorte Herman, Topfirst, Ersinger, Pitestean i Ţaţanska ljepotica imale su neńto niņe vrijednosti suhe tvari refraktometrijski. Takve vrijednosti mogu biti posljedica vremenskih uvjeta u srpnju u kojem su se srednje dnevne temperature kretale od 14.2 °C do 25 °C, uz 16 dana s oborinama.
Zakljuĉak
U nańim ekolońkim uvjetima najranija je bila sorta Herman, a najkasnije su bile President, Bistrica i Topend. Najveši prirod po stablu i specifiţan prirod imala je sorta Jojo, dok je sorta Topfirst imala najmanji. Najvešu prosjeţnu masu ploda imala je sorta President, a najmanju Herman, dok je suhe tvari refraktometrijski najvińe imala sorta Topking, a najmanje Ţaţanska ljepotica. Kako bi sa sigurnońšu mogli dati preporuku za introdukciju novih stolnih sorti ńljiva u nańim agroekolońkim uvjetima potrebno je nastaviti istraņivanje u slijedešim godinama.

 

[Giggy]

Re: šljivarstvo

Pozdrav svima!
Da li može netko preporučiti sorte šljiva pogodne za proizvodnju domaćeg pekmeza. Sada imam samo neke sorte za rakiju i od njih pekmez nije nikakav. Znači htjeo bi posaditi možda nekih 10-20 šljiva ali da mogu od njih dobiti onaj pravi slavonski pekmez. Eto toliko i unaprijed hvala!

 

[zvonis01]

Re: šljivarstvo

pravi slavonski pekmez se radi od bistrice,mađarice,požegače