• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Šljivarstvo

G

Giggy

Guest
Re: šljivarstvo

Koju bi mi od tih sorti preporučili ili da ih sve posadim? Da li ima netko iskustva od koje je pekmez najukusniji :D Još me samo zanima da li su navedene sorte osjetljive na šarku?
 

zvonis01

Član
Tu od
2 Ožu 2009
Poruka
792
Re: šljivarstvo

Giggy kaže:
Koju bi mi od tih sorti preporučili ili da ih sve posadim? Da li ima netko iskustva od koje je pekmez najukusniji :D Još me samo zanima da li su navedene sorte osjetljive na šarku?
ovi nazivi su ti za istu šljivu,znači autohtona slavonska šljiva ,samonikla koju možeš naći gotovo uz svaki kanal,samo je u različitim krajevima slavonije i baranje drugačije zovu,sadrži najviše tvari arome pa je pekmez i rakija od nje najukusnija,alternativne je rodnosti,znači ne rodi baš svake godine,ali ako je gnojiš stajnjakom i daš zaštitu bude dobra,osjetljiva je na šarku i to joj je problem ali ja imam dosta sadnica i do sada je sve ok,oko sebe sam pokrčio sve što bi mi moglo donijeti zarazu.čačanska rodna ti je klon bistrice pa ima dosta njenih svojstava ali je isto podložna šarki,ako voliš bijele šljive slavonska bijelica ti je također puna tvari arome pa i od nje bude super pekmez-i rakija :partyman:
 
N

nekontam

Guest
Re: šljivarstvo

ma svaka je šljiva guth za rašu samo nek žeže u trbvu
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Pozdrav svima!
Imam 2350 šljiva i odlučio sam sa vama podijeliti iskustvo.
-Sadnice obavezno prikratiti na željenu visinu nakon sadnje a kasnije intenzivno rezati jer što više režete voćka više raste. Kolci i stupovi za koje bi trebali vezati sadnicu mislim da nisu potrebni u "normalnom" sklopu (400-800kom/ha).
-Imam slijedeći sortiment koji je posađen u zimu 2005. odnosno prolječe 2006. godine i za koji ću iznijeti svoja iskustva :
-Herman (kod mene) dolazi početkom srpnja,okruglastog srdnje-krupnog ploda crvenkasto plave boje, stabla slabo bujna i još uvijek malo rodna, krošnja se može lijepo oblikovati.Dobro se prodaje (velika cijena), srednje ukusna.
-Katinka (kod mene) dolazi oko 10. srpnja , šljivolika ,plavo ljubičasta mirisna , sitna .Stablo vrlo bujno i neukrotivo
(raste kao metla) vrlo teška za oblikovanje krošnje. Teško se prodaje kao konzumna s obzim da je plod sitan a otkupljivači konzumne robe žele što veče plodove , premda je Katinka šljiva sa vrlo izraženom aromom i dobro izbalansiranim odnosom šečera i kiselina odnosno vrlo ukusna, za preradu dolazi rano (otkup šljive za preradu počinje od 15.kolovoza) .
- Top-Hit (kod mene) slabije bujnog stabla ,lijepo se može oblikovati krošnja, plod je vrlo krupan svijetloplav krupniji i svijetliji od prezidenta , dolazi početkom rujna (kao stolna),postiže dobru cijenu kao konzumna šljiva.
- Čačanska najbolja (kod mene) vrlo bujno stablo može se lijepo oblikovati krošnja premda zahtjeva oštru rezidbu,obilno rodi ,plod je izrazito krupan ,tamnoplav ne pretjerano sladak, dospijeva oko 10. kolovoza kao konzumna a može se održati na stablu i nakon 15. te ju otkupljuju i prerađivaći.
- Čačanska rodna (kod mene) bujna dosta zahtjevna što se tiče rezidbe i formiranja krošnje, vrlo ukusna po mom mišljenju idealna zamjena za bistricu, ako ne prerodi krupna , lijepo obojena, dolazi za stolnu upotrebu u prvoj dekadi kolovoza a na stablu ostane i nakon 15. kolovoza.
- Top-King (kod mene) bujno stablo lijepo razgranato lako za oblikovanje krošnje ,plod tamno plav srednje krupnoće,
rodnija od gore navedenih sorti (trenutno) na okus nakisela ali mjerenjem ustanovlejn 21 briks šečera 15. kolovoza
kada još uvijek može ići i na stol.
Prema mojim iskustvima rane i kasne sorte postižu dobru cijenu na tržištu konzumnog voća ako su krupne ,sorte koje dolaze za stolnu upotrebu početkom kolovoza odnosno da 15. ,mislim da je bolje tržiti kao industrijske te za te namjene treba slagati sortiment.Za industijeu šljiva mora biti potpuno zrela dok za stolnu upotrebu otkupljivači žele tvrdu šljivu koja je čak 30% i više zeleno obojena, a samim tim kisela i potpuno neukusna.Mišljenja sam da je jednostavnija i isplativija berba i plasman šljive za preradu naročito sorti koje dolaze kad je mala cijena šljiva.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Re: šljivarstvo

Pozdrav Kosci,

Drago mi je što si podjelio svoje iskustvo sa nama, jer imam ponešto šljiva. Iskreno za Katinku nisam očekivao da će biti toliko sitna i tako problematična. Mada me je g. Hadrović upozorio da se njoj moraju povijati grane obavezno inaće da podivlja. KAtinka po njegovim riječima ima dobru prođu za knedle (ako to još netko i pravi) i u Bosni. No kako teška vremena dolaze vjerovatno će se i na tržnici dobro prodavati za manje kuna (više komada u kili ;-)). Reci da li navodnjavaš šljivik i sve regularno oko prihrane?
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Pozdrav!
Prije sadnje sam kvalitetno pripremio zemljište(podrivanje, meliorativna gnojidba sa karbolkalkom i stajnjakaom ,rigolanja na 50-60 cm, ) parcela se nalazi na 100 m nadmorske visine u ravnici ,a omeđena je s dvije strane sa odvodnim kanalima.U prvoj godini nakon sadnje tlo sam obrađivao na cijeloj površini (tanjrao ,drljao itd.),
u drogoj godini zasijao uljnu rotkvu (Rauola) radi drenaže i gnojidbe i tek u trečoj zatravnio i počeo maličirat između redova.Unutar reda okopavajući ,koseći trimerom a sada i tretirajući herbicidom održavam taj pojas bez trave.
Do sada nisam navodnjavao voćnjak jer smatram da pri ovom sklopu (5x3 m) i uzgojnom obliku (popravljena piramida gdje sam uspio) treba pustiti biljku da se dobro ukorijeni jer u suprotnom kada voćka naraste a nema dobro razvijen korijen , nakon obilnih kiša i pri jakom vjertru dolazi do izvaljivanja stabala.Prošle godine sam izbušio bunar i u buduće namjeravam navodnjavat ali se još uvjek dvoumim kako.Voćnjak je trenutno u dobroj kondiciji ,zadovoljan sam bujnošću i općim stanjem.Što se tiće Katinke vrlo je ukusna i fina ja klopu, ali otkupljivaći i tgovci žele krupnu šljivu bez obzira na oblik(okrugla, jajasta itd.)jer samo to prodaje robu a nebitno je to što su neukusne.
 

zvonis01

Član
Tu od
2 Ožu 2009
Poruka
792
Re: šljivarstvo

možeš i reći odakle si? :scratch za šljivu ti je bolje ako je iznad 150 m nadmorske,zbog mrazeva
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Donji Miholjac, svi smo nisko!
picture032w.jpg

fotografija0041.jpg

dsc02601i.jpg

dsc02595l.jpg

dsc02592m.jpg

dsc02591q.jpg

dsc02590.jpg


moraš link stavit jedan po jedan u "Img" zagrade a ne sve odjednom!!! dino
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Prvog svibnja dobio sitan led. Od očekivanih 10 t po hektaru ostalo 2,5 t robe za preradu.
dsc02081y.jpg

dsc02079q.jpg

dsc02068ke.jpg

dsc02067.jpg


opet :twisted:
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Re: šljivarstvo

Šteta. Osiguranje 10t * 3kn (recimo očekivana cijena) * koeficijent kod nas oko 6 = godišnja premija 1800 kn
Od ovih novaca za osiguranje država ti refundira, nešto općina i tako.
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Naravno da je voćnjak bio osiguran premija je oko 2500 kn po hektari s tim da sam osigurao količinu i kvalitetu što je moguće u Croatia osiguranju.Županija i ministarstvo sufinanciraju premiju svaki sa po "do" 25% uplačene premije.
Premija je oko 9 % od osigurane svote(količina + kvalitet), navodno u EU svi moraju osigurati proizvodnju pa je premija do 2%.Mislim da je dobro osigurati proizvodnju pa makar te šteta obišla.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Re: šljivarstvo

A jel ispaltat korektna ili se nateže? I što znači kvalitet? Ovo računaju da ide na preradu ili?
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Isplata je korektna a procijena manje više, kada osiguraš količinu računaju gubitak od osigurane količine, a kvalitetu odna na količinski gubitak i oštećenja na voću koja umanjuju kvalitet a samim tim i cijenu(fleka ili oštećenje na voću zbog kojeg nije konzumno).
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Re: šljivarstvo

Kosci ako nije sezona otkupa šljive za preradu kako onda računaju? Kome da prodam kao za preradu kad prerada ne radi? Ti želiš iznjegovati stolnu, padne led i napravi ti za preradu i oni kažu to u preradi vrijedi još toliko? A prerada počinje tek za mjesec dana? Kako se takve situacije rješavaju?
 
K

kosci

Guest
Re: šljivarstvo

Klasiraju voće (jabuka, šljiva, breskva kruška itd.) prema oštećenju npr. fleka 5x5 mm druga klasa , veća fleka treća klasa itd.. Kažu svaka roba ima svog kupca odnosno nije nužno da stolno voće bude u prvoj klasi ???? Prrađivaće probaj kontaktira pa ćeš vidjet da sezona otkupa šljive počinje od 15.08. , prije toga prerađuju drugo voće ili provrće osim ako prodaješ šljivu za rakiju tada se možeš dogovoriti sa manjim proizvođaćima ili sam napraviti rakiju ako nemaš puno šljive. Osiguravatelj kaže da i šljiva za rakiju ima svoju vrijednost bez obzira tko peče rakiju (sam šljivar ili netko drugi). Kontaš?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Re: šljivarstvo

Ha ha, mnogo su jaki ti u CO :lol: Po meni ima, stolno ili prerada. 2 klasa voća su izmislili trgovački centri iz nekog razloga. Kako ćeš prodati čovjeku šljivu udarenu od leda za stolnu? Ma bilo koje voće. To je to, kao i kod svega samo dobar odvjetnik naplati štetu.
 

zvonis01

Član
Tu od
2 Ožu 2009
Poruka
792
Re: šljivarstvo

Kontam kaže:
Ha ha, mnogo su jaki ti u CO :lol: Po meni ima, stolno ili prerada. 2 klasa voća su izmislili trgovački centri iz nekog razloga. Kako ćeš prodati čovjeku šljivu udarenu od leda za stolnu? Ma bilo koje voće. To je to, kao i kod svega samo dobar odvjetnik naplati štetu.
a njega platiš više nego što dobiješ odštetu :lol:
 

Najnoviji postovi

Na vrh