Štetno oranje plugom, obrada tla lopatom, podrivanje podrivačem...

[Brad1]

Da se i ja ukljucim u raspravu.
Kao prvo, ne vrijedi unositi mikroorganizme u tlo ako oni nemaju odgovarajuce uslove za razmnožavanje a to je br.1 ph. Br.2 2min definitivno nije dovoljno da se mikroorganizmi razmoze u vodi, uzmite kao primjer kompostni caj ako znate sto je to i kako se radi tj koji je proces razmnozavanja mikroorganizama u njemu.
Ovo je ocito jos jedan slican proizvod unikeru i bioplugu sto susjedi prodaju. Imamo i mi slicni proizvod koji se proizvodi u valpovu Terra condi.
I da. mikroorganizmi ne stvaraju humus,oni ga razlazu,odnosno vrse mineralizaciju i intenzivnom obradom odnosno cestim cackanjem po zemlji se unosi kisik koji doprinosi razmnozavanju bakterija koje vrse mineralizaciju i opada udio humusa.
A humus stvaraju gljivice,koje ne vole da se cacka po zemlji,kao ni gliste i ostala ziva bica.

 

[draza]

Brad1,

prvo, zamolio bih Vas da ne upotrebiš izraz "ph" ili stručnije "pH", nego jednostavno koristi izraz "kiselost" jer ljudi će pogrešno shvatiti izraz "smanjuje se ph" tj. shvatiće to kao da se kiselost smanjuje. Taj ruski proizvod je baš pogodan u početku za tu kiselu zemlju za razliku od japanskog sličnog proizvoda koji nije za bolesna kisela zemljišta.

Drugo, gde se pominjao za "2 min" za razmnožavanje mikroorganizama, kad je spomenuto "2 h"?

Treće, suzdržavam se od komentara za Uniker i Bioplug jer nisam upoznat sa njima, kao ni za Slavol.

 

[Brad1]

Da je oranje stetno,stetno je. Ali zbog skupe no till mehanizacije, treba smanjiti i pritisak strojeva na tlo,treba i tlo dovesti u kondiciju za no till a to je opet pH jer se u no tillu tesko mjenja zbog nemogucnosti mjesanja kalcija sa tlom, smanjenje prinosa kroz prve dvije godine a sve to kosta. oranje ostaje i bude ostalo kroz narednih cca 20-30god i dalje osnovna obrada tla u europi.
Iako francuzi,britanci i rumnji polako eksperimentiraju s no tillom.

Sve se vise paznje dodaje tome da tlo nije samo NPK , makro i mikro elementi vec zivi organizam. Sve vise velike svjetske "agro" kompanije ulazu u razvoj i istrazivanje mikroorganizama,gljivica i zive sfere tla.

A da postoji proizvod kojim poprskas i dobijes 2-6x veci prinos, to ne da bi bilo veliki pronalazak vec bi to promjenilo poljoprovredu kao sto je promjenila upotreba mineralnih gnojiva. A i znalo bi se za to, zasigurno nebi saznali na forumu🤫

 

[draza]

Brad1,

pusti ti za "no till" tehnologiju. To je briga velikih firmi (čitaj - onih koji imaju love). Ovde na ovom forumu je reč o malim sitnim farmerima sa svojim manjim traktorima.

Namerno naglašavam tanjiranje umesto štetnog pluga jer tanjirače imaju gotovo svi mali farmeri.

 

[iwanho]

Draza,
logički razmišljajući, ima više problema ako se koristi samo tanjurača, ali osvrnul se bum samo na dva. Za vuči tanjuraču potreban je traktor određene snage i mase. Vremenski uvjeti nam nejdu uvijek na ruku i često smo primorani raditi i kad je zemlja prevlažna. Samim time podložnija je zbijanju. Tanjurače buju rastresle gornjih 7 cm, a ispod se bu vrlo brzo tlo jako zbilo. Za očekivati je da nakon određenog broja godina takve obrade dobijemo plodan rastresit dio debljine 7 cm na "betonu".

Nekad se oralo konjima ili volovima i bila je dovoljna dubina obrade 12-15 cm, nakon toga su došli lagani traktori koji su dublje zbijali tlo i oranjem na tu dubinu brzo se pojavil plužni đon. Sve veći i teži strojevi zahtjevali su i sve dublju obradu i danas je 30 cm neka normalna dubina obrade oranjem. Možda podrivanje u kombinaciji s tanjuranjem? Bez upotrebe kemije ostaje jako naglašen problem korova.

 

[ZJ]

Iwanho, možda bi tanjurače bile primjenjive na nekoj pjeskulji, no teško da bi to prešlo bez tabana na našoj trdoj zemljici.

 

[draza]

iwanho,

sa tanjiračom se radi na isključivo mokroj zemlji sa prskanjem ovog rastvora od ruskog proizvoda takođe isključivo predveče kad Sunce zađe iza brda, planine, ili kad si siguran da Sunce neće probiti kroz oblak tokom oblačnog dana do kraja dana, a to je veoma riskantno .... Dovoljno je samo površinski da seče tanjirača bilo šta i prskanjem u roku od 20 minuta sve to rešiti problem korova sedam dana pre sejanja ozime pšenice, ili još bolje ako plodored dozvoljava, još jednom sve to ponoviti na istoj njivi sa prskanjem sedam dana pre sejanja kukuruza, i biće sve manje i manje korova. A ako bude korova između redova kukuruza, bar da se uradi špartanje (rahljivanje) sa prskanjem istog sredstva opet po umereno vlažnoj zemlji isključivo predveče kad Sunce zađe iza brda, planine,....

 

[brgud]

Treba da se poklope uvjeti za to, tanjuranje kad je mokra zemlja (ali ne premokra pa da se ljepi za diskove), treba to odraditi po hladu. I onda jednu njivu od recimo od 5000 m 2 ne stignemo istanjrati u 20 min (da bi tu površinu pošpricali). Nego bi morali imati štopericu i izračunati koliko nam vremena treba da dođemo doma zamijenimo tanjuraču za špricaljku (da bismo nakon 21 min opet bili na njivi). Dobro to smo stigli pošpricati, ali nismo obradili predviđenu površinu i eto ti maraka!
Trebalo bi to raditi samo u trećoj smjeni!
Jer navedeni uvjeti mogu biti samo u mašti.

 

[draza]

Draza,
logički razmišljajući, ima više problema ako se koristi samo tanjurača, ali osvrnul se bum samo na dva. Za vuči tanjuraču potreban je traktor određene snage i mase. Vremenski uvjeti nam nejdu uvijek na ruku i često smo primorani raditi i kad je zemlja prevlažna. Samim time podložnija je zbijanju. Tanjurače buju rastresle gornjih 7 cm, a ispod se bu vrlo brzo tlo jako zbilo. Za očekivati je da nakon određenog broja godina takve obrade dobijemo plodan rastresit dio debljine 7 cm na "betonu".

Čoveče, iznosiš sve stvari na pamet bez praktičnog iskustva, nekakvu teoriju, koja je zastarela. Treba pročitati knjige I. Ovsinskog, E. Folknera, Fukuoke, i mnogih drugih - to su ljudi iz prakse koji su se bavili zemljoradnjom godinama, i svoja iskustva izneli u knjigama.

Seme sejemo na tvrdu podlogu a pokrivamo mekim pokrivačem, to je lepo opisao ruski akademik Jurij Slašinin.

Zašto seme na tvrdu podlogu? Da bi se razvilo korenje kroz tvrdu podlogu koja se proteže toliko razgranato i u dubinu i u širinu u milijardama kilometara na određenoj površini i nakon žetve ostaju koreni u zemlji netaknuti (bez oranja!!!) stvarajući uslove mikroorganizmima, glistama,..... da rade svoj prirodni posao koje je Priroda obdarila.

 

[draza]

brgud,

pročitaj poruku broj 79, strana 4:

"Ne znam da li je izvedivo imati na traktoru i tanjirač i prskalicu, tj. jednim udarcem pobiješ dve muve odn. čim se počne plitko tanjiranje, odmah se pušta prskanje tim prirodnim sredstvom?"

Niko se nije izjasnio povodom toga.

A ima i drugi način, zamoli drugog traktoristu sa prskalicom pa odmah za tobom nakon tanjiranja. Znači, ništa nije nemoguće.

 

[brgud]

U teoriji je sve moguće !

 

[draza]

Da, iz tvoje glave, bez ikakvih praktičnih iskustva.

 

[sttipa]

Da, iz tvoje glave, bez ikakvih praktičnih iskustva.

A ti si pun iskustva!!! Zasuo si nas slikama i savjetima iz prakse da ne znamo kud bi pogledali od srama...

 

[brgud]

Čeka se tvoje iskustvo iz prakse.
#sttipa, nepotrebno citiranje posta.

 

[sttipa]

Samo da se zna kome ogovaram...

 

[DARIJUS]

hmm...da se vratim na ono...manje vode bolja zemlja...
i pustinja je jako dobra zemlja...ako ju zaliješ...

se nekom vidi da se to vrti u krug?

 

[Miki870]

Meni se vidi da ja k tome načinu ni blizu nejdem dok ga neko ne prakticira i opravda. 🤣

 

[Brad1]

Nebi bilo problem odma prskati i tanjurati,npr.sloziti par dizni(ovisno o sirini tanjurace i sirini prskanja dizni) ispred tanjurace cca 20-30cm i spojiti s aplikatoram za inokulante ili kupis takvu pumpu za 12V i udri miki..
Ja sam jedne godine slozio dozaciju inokulanata na presu pomocu pumpe za prskanje vjetrobrsnskog stakla dok nisam nabavio aplikator.
Malo domisljatosti i snadjes se😆