• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Što se iza brda valja?

Želite li besplatno naučiti kako procijeniti gospodarske programe stranaka?

  • Da

    Glasova: 31 27.2%
  • Ne

    Glasova: 16 14.0%
  • Znam sam procijeniti programe

    Glasova: 16 14.0%
  • Ne zanima me

    Glasova: 51 44.7%

  • Ukupno glasača
    114
Status
Nisu omogućeni daljnji odgovori.

lijeskakc

Iskusan lik
Tu od
12 Stu 2019
Poruka
3,714
Nemam namjere nikoga poniziti samo konstatiram da je vladajućima lako upravljati takvim narodom, Ako smo svi skupa krenuli rješavati problem onda moramo na tome i svi skupa ustrajati. Slična je situacija kada se pregovara sa sindikatima. Uvijek pridobiju/potkupe barem jedan koji je zadovoljan vladom i njezinom brigom o radniku.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Tko zna nešto o novcu, sad može saznati nešto i zašto te kako se se gura CBCD:


Tak da ne kažete da niste znali o čemu se radi.
 

vlč.puknuti

Iskusan lik
Tu od
14 Svi 2008
Poruka
23,636
fake news , ništa konkretno

zašto bi mi vjerovali njima a ne vladama i bankama koje su preko npr. APN.a i drugih mjera omogučile mladima jeftinije stanove , srednjima dobre aute i skupe uređaje a starima kredite za titan kukove ?
 

iwanho

Iskusan lik
Tu od
30 Lis 2008
Poruka
8,616
APN je jedan od najvećih razloga drastičnog poskupljenja stanova. Pomogao je dosta onima koji su iskoristili 1. krug, a sve dalje mladima sve manje. No s građevinskim poduzetnicima i posebno s bankama je čisto druga priča.
 

Viduka OPG

Iskusan lik
Tu od
23 Velj 2019
Poruka
3,488
Tak da ne kažete da niste znali o čemu se radi
Bez obzira na to što znali ili neznali za mene je bedak svak onaj tko nešto od bilo kog očekuje,osim od sebe samoga ,Pavle Vujsić ovdje jasno objasni.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
U PRVOM GOVORU, ARGENTINAC JAVIER MILEI UPOZORAVA NACIJU NA BOLAN EKONOMSKI ŠOK

>>BUENOS AIRES, Argentina - To nije bio najuspješniji inauguracijski govor. Umjesto toga, novoovlašteni argentinski predsjednik Javier Milei predstavio je brojke kako bi razotkrio opseg ekonomske "izvanredne situacije" te je nastojao pripremiti javnost za šok prilagodbu drastičnim rezovima javne potrošnje.
Milei je u svom obraćanju tisućama pristaša u glavnom gradu Buenos Airesu rekao da zemlja nema vremena razmatrati druge alternative.
"Nemamo prostora za sterilne rasprave. Naša država zahtijeva akciju, i to hitnu akciju," On je rekao. "Politička klasa ostavila je zemlju na rubu najveće krize u povijesti. Ne želimo teške odluke koje ćemo morati donijeti u nadolazećim tjednima, ali nažalost nisu nam ostavile nikakvu opciju."<<

Moja prognoza je katastrofa u kratkom i dugom razdoblju. Razlog: nema elementa kojima će postići bolju isplativost posla i zaštiti domaće tržište.


>>Milei je u govoru na inauguraciji pričao protiv programa socijalne pomoći, navodeći kako samo produbljuju siromaštvo umjesto da ga smanje. Građanima je zauzvrat obećao “veće slobode” kako bi mogli lakše zarađivati<<

 
Posljednje uređivanje:

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Javier Milei najavljuje privatizaciju državnih poduzeća u Argentini.

>>Predsjednik Javier Milei otkriva niz mjera za deregulaciju argentinskog gospodarstva, uključujući korake za privatizaciju državnih tvrtki, olakšavanje izvoza i ukidanje kontrole cijena.<<

Zašto privatizacija daje loše rezultate. Da li se itko sjeća objašnjenja?
 
  • Haha
Reactions: ZJ

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Privatizacija kao prvo ima alibi jer "državana ili društvena poduzeća" ne stvaraju profit pa time opterećuju budžet.

Međutim, kad bi te državne firme ostvarivale dobru dobit to bi bio jedan vid dodatnog poreza građanima. Što znači da je za građane povojnije sanirati gubitke nego imati profitnu državnu firmu.

Naravno, racionalizacija u poslovanju se postiže promjenom uprave, a ne samo prodajom poduzeća.

Tako zvana prednost privatizacije je i da se novcima od prodaje puni proračun koji uvijek ima deficit. Međutim bez deficita nema globalnog profita od rada u državi (primjer što znači balansirani proračun:
. Što znači da se u državi mora pojaviti novi novac da bi postojala globalna isplativost od rada.

Prema Keynesu se poticanje gospodarstva vrši državnom potrošnjom iznad prihoda iz kredita. A krediti se uzimaju od banaka (novac kao dug). I tako nam je nobelovac Keynes prodao "rješenje" koje nakon nekoliko desetljeća ima za posljedicu da je država nabrala duga i da je privatizacija logično rješenje.

Ali nije. Jer nema rješenja za globali profit u državi koji bi bio rješenje za sve države u isto vrijeme. Tako vanjskotrgovisnki suficit nije rješenje koje je moguće za sve države.
A i vanjskotrgovnski suficit je "glup" način stvaranja novca za globalni profit u državi jer moraš napraviti puno prometa za neki iznos, a privreda ne može biti 100% izvozna.

Rješenje je uvijek balansirana razmjena s inozemstvom (bez gubitka), emisija domaće valute za deficit proračuna i ulaganje tog novca u prioritete: proizvodnja hrane, energije, razvoj industrije, razvoj tehnologije, što veća samodostatnost - supstitucija uvoza, visoko obrazovanje, s ciljem podizanja produktivnosti (kao da prepričavam ruske mjere od sankcija do danas).

U takvim uvjetima privatizacija je nepotrebna. Sam nam treba uprava. I za nju smo školovali ljude. Tak se to radi.

I ne sam kaj privatizacija nije potrebna, nego bi država trebala biti organizator koji otkupljuje proizvode ili viškove malih proizvođača po garantiranim cijenama (znači više proizvodnje=više novca, a ne ista količina novca jer cjena pala). Jer ako ne proizvedem proizvode koji nam trebaju, odštampani novac nema vrijednost. Novac je kupovna moć za proizvode i usluge države koja ga izdaje. Novac ne vrijedi ako je dobiven za zabušavanje ili uhljebljavanje. Sudjeluje se u kupovnoj moći, a ništa se ne daje za plaću.

Svatko tko misli dugačije, neka pogleda kuda ide profit u "državnim" firmama (s poštenom upravom), a kuda u privatnima. Očigledno je da je za društvo bolje da se ne dopušta koncentracija bogatstva u privatnim rukama (primjer Todorić, Vujnovac, itd.) jer tada imamo za posljedicu povećanje nejednakosti i posljedično propast građanske srednje klase tj. padanje u siromaštvo da bi se malobrojni jako obogatili. I stoga je "privatizacija" državnih poduzeća jednosmjeran put u siromaštvo.
Na ovom linku Nejednakosti kao uzrok krize.pdf | Powered by Box je članak o nejednakosti i što slijedi iz nje.
 
Posljednje uređivanje:

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Umjesto javnog interesa, interes postaje privatni, pa generira političku korupciju i još više osiromašuje narod...
Točnije potreba države postaje izvor profita privatnika. Slično je i kod JPP.

To je situacija koja je bila i u doba Francuskih revolucija i bila jedan od razloga za revoluciju.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Pitanje je zašto HNB ne objavljuje ove podatke redovito (godišnje)? Koje je u interesu da se ne priča o nejednakosti?
>>HNB je, naime, tijekom druge polovine 2023. godine prikupio pojedinačne podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Podaci su prikupljeni za 30. lipnja 2023., a uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba - rezidenata, kod kreditnih institucija u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima (tekućim računima, žiroračunima te valutnim i multivalutnim računima), na računima štednje po viđenju ili na računima oročenih depozita.


Oko 81 posto Hrvata drži manje od 12 posto ukupnih depozita

Od ukupnog broja, najviše je građana, njih 1,7 milijuna ili oko 51,2 posto štediša u bankama imalo depozite do tisuću eura, a iznos na njihovim računima bio je nešto veći od 337 milijuna eura, što je u ukupnom iznosu štednje udio od 0,96 posto. Nešto više od 685 tisuća hrvatskih građana ima štednju od tisuću do pet tisuća eura po vlasniku, a iznos njihove štednje je oko 1,7 milijardi eura. Udio tih građana u ukupnom broju štediša je oko 20,8 posto, a iznos njihove u ukupnoj štednji oko 4,9 posto.

Od pet do 10 tisuća eura štednje u bankama ima oko 288 tisuća građana (udio 8,7 posto), a njihov iznos štednje premašuje dvije milijarde eura (udio od oko 5,8 posto).

- Nešto manje od 81 posto vlasnika s nižim iznosima depozita - manje od 10 tisuća eura po vlasniku - drži nešto manje od 12 posto ukupnih depozita, ističu analitičari središnje banke u priopćenju naslovljenom "U proteklom desetljeću blago smanjena nejednakost u raspodjeli depozita".<<

 

antondj

Dobro znana faca
Tu od
30 Kol 2015
Poruka
733
Hep mi ponudio za struju 56 lipa, enna 59 ili burzovna minus 7,9% bez ugovorne obveze. Na zahtjev za manje od sat vremena dobio ugovor.
Sve na email bez poziva. Pa da me se pita treba li privatizirati hep? Da, uz dobar nadzor drzave. Vjerovatno ne bi cekali prkljucke mjesecima.
 

lijeskakc

Iskusan lik
Tu od
12 Stu 2019
Poruka
3,714
Podobnost je suština, a suština je bit svega. Ili je bit svega je suština? Dobro, malo sam se pogubil, ali naglasak je da se mora biti podoban. To pali u svim sistemima i zato ja još navek čuvam pionirsku kapu i maramu.
 

Tommy

Iskusan lik
Tu od
24 Sij 2021
Poruka
3,614
U našim medijima su slabo prisutne informacije o velikim prosvjedima poljoprivrednika u Njemačkoj. Bil sam prije mjesec dana u firmi za koju radim u okolici Hamburga i pričam sa kolegom čiji šogor se bavi poljoprivredom. Ima 250 ha zemlje, dio je u bivšem DDR-u gde ima i veće subvencije (ko kod nas područja od posebne državne skrbi). Do prije godinu-dvije je imal farmu s oko 1000 tovljenika al je postalo neisplativo. Sad se bavi isključivo ratarstvom i hrani par svinja za sebe i familiju. Al ove godine je i ratarstvo leglo. Sad je čovjek iznajmil kamion i uslužno vozi šećernu repu sa polja u šećeranu u blizini Hanovera koja je 200km južnije i veli da je to jedino od čega živi trenutno. Nisam gore čul komentare kak se seljaci sa traktorima od 100k€ bune, a kod njih je stvarno prosječna vrijednost traktora 100k€. Kod nas možda 10k€ i prosječno 30 godina starosti. Zamislite kad je u jednoj Njemačkoj sa tehnologijom, površinama, tradicijom, znanjem i subvencijama koje imaju problem živjeti od poljoprivrede kak je tek onda prosječnom Hr poljoprivreniku.



 
Status
Nisu omogućeni daljnji odgovori.
Na vrh